Atos 20

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ntons ya ma ky'ik kyaqil nini, te Pa'k e'ok xhchimo' kyaqil kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus, b'ix oxik tsi' junjun konsej te kyetz b'ix etzaj txjaq'e' tzan tkawin kyetz. Yaji eb'ajkaj tkawi' b'ix oxik Masedony.
1 Depois que cessou o tumulto, Paulo convocou os discípulos. Fez-lhes uma exortação, despediu-se e pôs-se a caminho para ir à Macedônia.
2 Otzajb'aj tb'etza' kyaqil tkwentil Masedony b'ix nxik tuq tnimsa' kyk'u'j kye qerman b'ix tidi'chq konsej nxik tuq tq'uma' kyetz. Yaji oxik Gresy
2 Percorreu aquela região, exortou os discípulos com muitas palavras e chegou à Grécia,
3 b'ix tzi okajten oxe qya'. Yaji ikja'n tuq txik Siry, per owok xhcha'o' kye aj tijajil Israel tuj aj luwarji ojetq tuq qet kyb'isu' tzan tuq tjaw ktzyu', mejor oqet tb'isu' tzan tky'ik Masedony junky'el.
3 onde se deteve por três meses. Como os judeus lhe armassem ciladas no momento em que ia embarcar para a Síria, tomou a resolução de voltar pela Macedônia.
4 Eb'ajxik tuky'i'l te Sópater aj tk'ajol Pir, jun aj amaq' Berey; b'ix Aristark b'ix te Segundo, kyetz a'e' aj amaq' Tesalonk; b'ix Gay aj amaq' Derb; b'ix te Timotey; b'ix ax te Tíkiko b'ix Trófimo a'e' aj Asy.
4 Acompanharam-no Sópatro de Beréia, filho de Pirro, e os tessalonicenses Aristarco e Segundo, Gaio de Derbe, Timóteo, Tíquico e Trófimo, da Ásia.
5 Kyetz eb'ajtb'ayaj qwitza b'ix oqet kyiyo'na tuj amaq' Troas.
5 Estes foram na frente e esperaram-nos em Trôade.
6 Per ya ma kyeky'ik kye ninq'ij aj nqowa'an te wab'j pan aj k'onti'l malsb'il tuj, qetza oxik tuj jun bark aj owetz Filipos b'ix tuj jweb' q'ij owok qchimo' qib'a amaq' Troas b'ix tzi oqetena wuq q'ij.
6 Nós outros, só depois da festa de Páscoa é que navegamos de Filipos. E, cinco dias depois, fomos ter com eles em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Ntons, tuj te tb'ay q'ij te saman, qetza owok qchimo' qib'a kyuky'i kye qerman tzi tzan qwa'an junx, b'ix te Pa'k owaq'ik tzan txnaq'tzan qxola. Komo tuj junky q'ij presis tuq tzan txik tuj tb'ey, astilji oyolin nim tuj max aj qok chukaq'b'il.
7 No primeiro dia da semana, estando nós reunidos para partir o pão, Paulo, que havia de viajar no dia seguinte, conversava com os discípulos e prolongou a palestra até a meia-noite.
8 B'ix tuj te kwart twi' te jay aj ja' tuq chimo' qib', at tuq ky'ila'j kandil txaqome'.
8 Havia muitas lâmpadas no quarto, onde nos achávamos reunidos.
9 B'ix at tuq jun ku'xon tb'i Ewtik, tetz wit'likqet tuq tuj jun tbentanul te jay. B'ix komo te Pa'k onachq'in nim tzan txik txnaq'tza', ntons te ku'xon owaj tzyu' tk'u'j, dech otzaj tz'aqik max tuj toxi' txol jawnaq te jay. Ya ma jaw kyeq'i', ojetq tuq kamik.
9 Acontece que um moço, chamado Êutico, que estava sentado numa janela, foi tomado de profundo sono, enquanto Paulo ia prolongando seu discurso. Vencido pelo sono, caiu do terceiro andar abaixo, e foi levantado morto.
10 Ntons te Pa'k oqetz, oqet mutzlet tajsik te ku'xon b'ix ojaw xhchile', b'ix oxik tq'uma' kye xjal ikxjani: «K'on kxob', tetz itz'ojx.»
10 Paulo desceu, debruçou-se sobre ele, tomou-o nos braços e disse: Não vos perturbeis, porque a sua alma está nele.
11 Yaji te Pa'k ojax junky'el aj ja' tuq chimo' qib' b'ix owa'ana. Ya ma qowa'an, te Pa'k nyolin tuq kyuky'i kye qerman max aj stzaj txeka'j. Yaji oxikna tuj qb'ey.
11 Então subiu, partiu o pão, comeu falou-lhes largamente até o romper do dia. Depois partiu.
12 B'ix yatzun te ku'xon, owaj in tjay itz'oj b'ix b'an nkyechalaj tuq.
12 Quanto ao moço, levaram-no dali vivo, cheios de consolação.
13 Qetza otb'ayajna twitz te Pa'k b'ix ojaxna tuj jun bark tzan qxikna max amaq' Ason aj ja' owokel jk'ulb'a'na tuq te Pa'k. Komo ikxji ojetq tuq qet tb'isu' tetz tzan tpaj tgan tuq tzan txik tuky'i toq.
13 Nós nos tínhamos adiantado e navegado para Assos, para ali recebermos Paulo. Ele mesmo assim o havia disposto, preferindo fazer a viagem a pé.
14 Ya ma tz'ok jk'ulb'a'na qib' amaq' Ason, tetz ojax quky'ila tuj bark b'ix oxikna tuj jun amaq' tb'i Mitilen.
14 Reuniu-se a nós em Assos, e nós o tomamos a bordo e fomos a Mitilene.
15 Yaji tuj junky iwitq o'exna tzi ax tuj bark b'ix opona qaynin twitz jun luwar tb'i Kiy. Ya tuj junky iwitq oxikna junxla' te a' b'ix opona tuj te amaq' Sámos b'ix yaji, tuj junky iwitq [tuj toxi' qi'j] opona amaq' Milet.
15 Continuando dali, sempre por mar, chegamos no dia seguinte defronte de Quios. No outro dia, chegamos a Samos, e um dia depois estávamos em Mileto.
16 Oky'ik ikxji tzan tpaj te Pa'k ojetq tuq qet tb'isu' tzan tky'ik xtxalaj amaq' Efeso tzan tpaj k'on tgan tuq nachq'in tuj tkwentil Asy, tetz tgan tuq tpon luwew Jerusalen tzan jqeten txini tuj te nim q'ij Pentecostés.
16 Paulo havia determinado não ir a Éfeso, para não se demorar na Ásia, pois se apressava para celebrar, se possível em Jerusalém, o dia de Pentecostes.
17 [Ntons tzi tuj Milet,] te Pa'k oxik tlajo' tmandader tzan ktzaj tuk'le' kye tijxjal kxol kye qerman tuj Efeso.
17 Mas de Mileto mandou a Éfeso chamar os anciãos da igreja.
18 Ya ma kyepon, oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Etetz eteb'en titza' wetz nkyinb'et tuj tume'l exol etetz atxkix aj wul tzani tuj tkwentil Asy.
18 Quando chegaram, e estando todos reunidos, disse-lhes: Vós sabeis de que modo sempre me tenho comportado para convosco, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia.
19 Wetz q'apo' wib' nkyin'aq'unankix tuq te Qajawil b'ix k'onti'l tuq nkyinb'isun wi'jx wetz, sinoke nim tuq nkyinb'isun kyi'j kye qerman anke tidi'chq xhcho'nal nky'ik tuq wi'j tzan tpaj nya'tx galan nkyb'isu' kye aj tijajil Israel wi'j.
19 Servi ao Senhor com toda a humildade, com lágrimas e no meio das provações que me sobrevieram pelas ciladas dos judeus.
20 B'ix wetz k'onti'l okaj nsi' tzan txik npakb'a' te aj b'an galan te etetz, nxikkix tuq nxnaq'tza' kywitz kyaqil xjal b'ix ja'chq tuj junjun jay.
20 Vós sabeis como não tenho negligenciado, como não tenho ocultado coisa alguma que vos podia ser útil. Preguei e vos instruí publicamente e dentro de vossas casas.
21 Nxik tuq npakb'a' kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix kyuky'i kye aj nya'tx tijajil Israel, oje xik nq'uma' kyetz tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin iktza' te Qtata Dios tgan b'ix tzan tok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j Qajaw Jesus.
21 Preguei aos judeus e aos gentios a conversão a Deus e a fé em nosso Senhor Jesus.
22 Ajna'l wetz ma kyinxik Jerusalen b'ix tuj wanim nkyinna'on b'an presis tzan nxik anke k'onti'l web'en tidi' oky'el wi'j txini.
22 Agora, constrangido pelo Espírito, vou a Jerusalém, ignorando a que ali me espera.
23 Per tuj kyaqil amaq' aj ja' nkyinpon, te Txew Dios ntzaj tq'uma' tuj wanim oky'el tidi'chq xhcho'nal wi'j, b'ix okyinqtex si' tuj pres, okyinqtel k'alo' tuky'i kaden.
23 Só sei que, de cidade em cidade, o Espírito Santo me assegura que me esperam em Jerusalém cadeias e perseguições.
24 Per wetz k'onti'l nkyinb'isun qa okyinkamel, sinoke cha a'ox ngan tzan tb'antik kyaqil te aj okaj tsi' te Qajaw Jesus wetz, tzan txik npakb'a' te tpakb'alil titza' nqokolet tzan te Qtata Dios aj b'a'n galan nab'lin quky'i'l.
24 Mas nada disso temo, nem faço caso da minha vida, contanto que termine a minha carreira e o ministério da palavra que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho ao Evangelho da graça de Deus.
25 Wetz oje kyinpakb'an exol etetz te tume'l titza' tzan ekaj tuj tq'ab' Qtata Dios. B'ix ajna'l, wetz sewur atin ya nlay kyin'ok e'e' tzan nijunwt te etetz.
25 Sei agora que não tornareis a ver a minha face, todos vós, por entre os quais andei pregando o Reino de Deus.
26 Wetz ngan tzan txik nq'uma' etetz ajna'l, k'onti'l npaj ti'j kyaqil aj oky'el kyi'j kye xjal.
26 Portanto, hoje eu protesto diante de vós que sou inocente do sangue de todos,
27 Komo wetz oxik npakb'a' kyaqil te tpakb'alil galan aj b'isu'xkix tuq tzan te Qtata Dios b'ix k'onti'l oqet wewa' ch'inwt.
27 porque nada omiti no anúncio que vos fiz dos desígnios de Deus.
28 Intok esi' waq enab'l eti'jx etetz, b'ix kyi'j kye qerman aj nkyexik ete'e' tzan tpaj okxkaj si' tzan te Txew Dios te k'ulul kwent te kyetz. Etetz a tgan tzan kyqet ek'ulu' kwent kyaqil kye qerman aj nkye'okslan ti'j te Qtata Dios, kyaqil kye aj ajixk tetz etzaj tuk'le' tzan tpaj tkamlen aj tel xhchiky'el.
28 Cuidai de vós mesmos e de todo o rebanho sobre o qual o Espírito Santo vos constituiu bispos, para pastorear a Igreja de Deus, que ele adquiriu com o seu próprio sangue.
29 Wetz web'en, oj waj wetz, kye'ul txq'anky xjal k'ulul tidi'chq nya'tx galan kyi'j kye qerman, kye'ul iktza' xo'j aj b'an xtx'u'j npon kynajsa' kye karner.
29 Sei que depois da minha partida se introduzirão entre vós lobos cruéis, que não pouparão o rebanho.
30 B'ix exolx etetz, okye'elatz junjun aj oxe'l kxnaq'tza' tidi'chq aj nya'tx b'an'ax tzan kyqet kyeq'i' kye aj nkye'okslan ti'j Jesus.
30 Mesmo dentre vós surgirão homens que hão de proferir doutrinas perversas, com o intento de arrebatarem após si os discípulos.
31 Astilji, intok esi' waq enab'l. Instzaj ena'o', wetz oxe aq'b'i aj ma'tx kyinqeten exol, k'onti'l okaj nsi' tzan txik nsi' jun konsej etuky'i'l ekyaqil etetz anke tidi'chq tuq xhcho'nal n'ok wen.
31 Vigiai! Lembrai-vos, portanto, de que por três anos não cessei, noite e dia, de admoestar, com lágrimas, a cada um de vós.
32 Ajna'l waq erman, wetz wit'lik nk'u'j tzan tonen etuky'i'l te Qajawil b'ix te Tyol aj b'an galan tzan eten b'an jwert tuky'i'l b'ix tzan txik tsi' te etetz te nim b'an galan aj oqet tb'isu' tzan stzaj tsi' te qkyaqil qetz aj pawamo' a'ox te tetz.
32 Agora eu vos encomendo a Deus e à palavra da sua graça, àquele que é poderoso para edificar e dar a herança com os santificados.
33 Wetz k'onti'l ma'tx tz'el nq'ajab' ti'j jun tidi' te junky, k'onti'l ma'tx tz'el ngani' stumin ni tq'anaq.
33 De ninguém cobicei prata, nem ouro, nem vestes.
34 Etetz eteb'en, wetz ma'tx kyin'aq'unan tuky'i nq'ab'x tzan tuq toknoj kyaqil aj presis te wetz b'ix kye aj ajune' tuq wuky'i'l.
34 Vós mesmos sabeis: estas mãos proveram às minhas necessidades e às dos meus companheiros.
35 Wetz oje kxik nxnaq'tza', aji te tume'l tzan qaq'unan b'ix ikxji tzan qonen kyuky'i kye aj presis jun onb'il te kyetz. Komo iktza'x otq'umaj te Qajaw Jesus ikxjani: “Mas nchalaj qanim oj txik qoye' jun tidi' te junky, twitz oj jk'amon.”»
35 Em tudo vos tenho mostrado que assim, trabalhando, convém acudir os fracos e lembrar-se das palavras do Senhor Jesus, porquanto ele mesmo disse: É maior felicidade dar que receber!
36 Ntons, ya ma xik tq'uma' kyaqil ntzani, te Pa'k oqet mejlet b'ix owokten xnaq'tzon kyuky'i kkyaqil kyetz.
36 A essas palavras, ele se pôs de joelhos a orar.
37 Kkyaqil eb'aj'oq' b'ix otzaj kchele' te Pa'k b'ix ekawin tuky'i'l tuky'i jun limb'il b'an galan.
37 Derramaram-se em lágrimas e lançaram-se ao pescoço de Paulo para abraçá-lo,
38 Kye xjal b'an nkyeb'isun tuq tzan tpaj ojetq tuq xik tq'uma' kyetz, ya nlay tuq tz'ok kye'e'ky. Yaji oxwa'q kywab'a'tz max tuj te bark.
38 aflitos, sobretudo pela palavra que tinha dito: Já não vereis a minha face. Em seguida, acompanharam-no até o navio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.