Atos 17

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ya ma kyeky'ik tuj tkwentil te Anfípolis b'ix te Polony, yaji eb'ajpon Tesalonk aj ja' at tuq jun jay nab'il Dios ja' tuq n'ok kchimo' kyib' kye aj tijajil Israel.
1 E, passando por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Iktza'x naq'ik tuq te Pa'k, owox kxol kyetz, b'ix oxe q'ij aj q'ij ojla'mj tetz oyolin kyuky'i'l ti'j te Tu'jal Dios.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles e, por três sábados, disputou com eles sobre as Escrituras,
3 Nxik tuq tq'uma' xtxolil b'ix nqet tuq tyek'u' tuky'i Tu'jal Dios, ma'kix tuq kamik te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi', b'ix ma'kix tuq jaw anq'in kxol kye kamnaq. Tetz nxik tuq tyoli' ikxjani: «Te Jesus aj nxik npakb'a' etetzni, a tetz te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'.»
3 expondo e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e ressuscitasse dos mortos. E este Jesus, que vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 B'ix junjun kxol kyetz eb'aj'okslan b'ix owok kyjunch'i' kyib' tuky'i Pa'k b'ix Chil, b'ix ax ky'ila'j aj nya'tx tijajil Israel aj nkyexjanin tuq Dios ax kyetz eb'aj'okslan, b'ix ax ky'ila'j xuj aj tlimaqal xjal-e'.
4 E alguns deles creram e ajuntaram-se com Paulo e Silas; e também uma grande multidão de gregos religiosos e não poucas mulheres distintas.
5 Ntons kye xjal aj nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel [aj k'onti'l nkye'okslan tuj aj amaq'ji], kyetz b'an nkye'ek'awin tuq, b'ix e'ok kchimo' txq'an xjal aj nya'tx galan kyenab'lin aj cha nkyeb'aqanje' tuq tuj amaq', ntons okyk'uluj tzan kyjawlab'un kye xjal tuj te amaq'. Eb'aj'ox tuj tjay Jason joyol te Pa'k b'ix Chil tzan tuq kyetz kyeq'i' jwer tzan tuq txik kyq'apo' tuj kyq'ab' kye xjal.
5 Mas os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens perversos dentre os vadios, e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e, assaltando a casa de Jasom, procuravam tirá-los para junto do povo.
6 Yaji, komo k'onti'l owoknoj te Pa'k kyitza', astilji exik kyeq'i' te Jason b'ix junjunky qerman kywitz kye k'ulul mandad tuj te amaq'. Oxik kyq'uma' kongan ikxjani: «Kye ja xjalni nkyek'ulun nya'tx galan ja'chq, ax ma'tx kye'ul tzani tuj qamaq'.
6 Porém, não os achando, trouxeram Jasom e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm alvoroçado o mundo chegaram também aqui,
7 B'ix te Jason ma'tx kye tk'amoj tuj tjay. Kyaqil kyetz k'onti'l nkye'okslan te kawb'il aj ntzaj tq'uma' te César [aj twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad qi'j], b'ix kyetz nkyq'uma' at junky twitzale' k'ulul mandad qi'j aj tb'i Jesus.»
7 os quais Jasom recolheu. Todos estes procedem contra os decretos de César, dizendo que há outro rei, Jesus.
8 B'ix ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, eb'ajjaw q'ojlik kyaqil kye xjal b'ix kye aj nkyek'ulun mandad tuq txini.
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Per te Jason b'ix kye txq'anky okchojoj kymult b'ix eb'ajxik tzoqpi'.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jasom e dos demais, os soltaram.
10 Yaji qonik'an kye qerman exik kylajo' te Pa'k b'ix Chil tzan kxik Berey. B'ix ya ma kyepon tzi, eb'aj'ox tuj te jay nab'il Dios aj ja' tuq n'ok kchimo' kyib' kye aj tijajil Israel.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Bereia; e eles, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
11 Kye xjal tzi mas tuq galan ch'inky kyenab'lin kywitz kye aj Tesalonk. Kyetz okyk'amoj te tpakb'alil tuky'i jun tk'u'jlal, b'ix b'ajq'ij nqet tuq b'aj kxnaq'tza' te Tu'jal Dios aber qa b'an'ax te aj nkypakb'a' tuq te Pa'k b'ix Chil.
11 Ora, estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas Escrituras se estas coisas eram assim.
12 Ikxji ky'ila'j xjal aj tijajil Israel eb'aj'okslan b'ix ax ky'ila'j xjal aj nya'tx tijajil Israel eb'aj'okslan, nya'tx a'ox ichan sinoke ax xuj a'e' aj tlimaqal-e' aj nkyeyolin tuq te yol gryeg.
12 De sorte que creram muitos deles, e também mulheres gregas da classe nobre, e não poucos varões.
13 Ya ma tz'ok kcha'o' kye aj tijajil Israel aj nkyenajan Tesalonk qa te Pa'k ax npakb'an tuq tyol Qtata Dios tuj Berey, eb'ajxik txini b'ix okyk'uluj tzan kyjawlab'un kye xjal.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Bereia, foram lá e excitaram as multidões.
14 Ntons kye qerman luwew oxik kylajo' te Pa'k tzan txik tumelil te nim a', yatzun te Chil b'ix te Timotey eb'ajkaj tzi.
14 No mesmo instante, os irmãos mandaram a Paulo que fosse até ao mar, mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Ya kye aj eb'ajxik in te Pa'k, eb'ajxik tuky'i'l max tuj te amaq' Aténas. Yaji te Pa'k oxik tq'uma' kyetz tzan txik kyq'uma' te Chil b'ix te Timotey tzan kypon luwew txini; ntons kye qerman e'ajtz meltz'jik.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas e, recebendo ordem para que Silas e Timóteo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 Aj man tuq n'iyon te Pa'k kyi'j kye tuky'i'l tuj Aténas, tetz otzaj cho'on tanim tzan tpaj te aj amaq'ji kyaqil kye xjal b'an q'apo' tuq kyib' tzan kyna'on twitz titzb'alil tidi'chq.
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão entregue à idolatria.
17 Tetz nyolin tuq nim tuj te jay nab'il Dios kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix kyuky'i kye aj nya'tx aj tijajil Israel aj nkyexjanin Dios, b'ix b'ajq'ij tuq nyolin tuj plas kyuky'i kye aj nkye'ok te'e' tuq tzi.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos e, todos os dias, na praça, com os que se apresentavam.
18 B'ix junjun xnaq'tzon aj b'uch'uj Epikury b'ix aj b'uch'uj Estoyk nkyeyolin tuq tuky'i'l. Junjun nkyyoli' tuq ikxjani: «¡Tidi'-alo ntwululu'!» kyekyi. B'ix junjunky nkyq'uma' tuq ikxjani: «Tetz cha npakb'an kyi'j txq'anky dios aj k'onti'l ntzaj qna'o' tzani.» Nkyeyolin tuq ikxji tzan tpaj te Pa'k nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil galan ti'j Jesus b'ix ti'j titza' tjawlen anq'in.
18 E alguns dos filósofos epicureus e estoicos contendiam com ele. Uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos. Porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
19 Yaji kyetz otzaj kyuk'le' b'ix oxik kyin twitz te [b'uch'uj xjal aj n'ok q'uma' tb'i] Ariyop, b'ix oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «Qgana tzan tok qcha'o' ti'j te aj tpakb'alil ak'a'j aj nxik apakb'a'ni.
19 E, tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 Yatz ntzaj aq'uma' qetza tidi'chq aj chuktky mina' tok qcha'o'na, per qetza qgana tzan tok qcha'o' tidi' telponx kyaqil nini.»
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos; queremos, pois, saber o que vem a ser isso.
21 Komo kye aj Aténas b'ix kye aj laq'chik xjal aj nkyenajan tuq tzi, k'onti'l junky tidi' aj b'an presis n'el tuj kywitz sinoke tzan txik kyyoli' qatzun tzan tok kcha'o' jun tidi' aj mina' tok kcha'o'ji.
21 (Pois todos os atenienses e estrangeiros residentes de nenhuma outra coisa se ocupavam senão de dizer e ouvir alguma novidade.)
22 Ntons te Pa'k ojaw wa'let kxol kye aj te Ariyop b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj amaq' Aténas, wetz n'ok wen etetz at nim erelijyon eq'i' etitza'.
22 E, estando Paulo no meio do Areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos;
23 Komo aj nkyinb'et wetz tuj junjun luwar tuj etamaq', n'ok nka'yi' ky'ila'j titzb'alil tidi'chq aj nkyeqet ena'o'. B'ix wetz ma tz'ok wen tuj jun enab'il dios tz'ib'a' ja yol ikxjani: “Te ja ntzani te jun nab'il te dios aj k'onti'l qotzqi'.” Ntons te Dios aj ntzaj ena'o' etetz, aj k'onti'l etotzqi'ni, ti'j tetz nkyinpakb'an ajna'l.
23 porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: Ao Deus Desconhecido . Esse, pois, que vós honrais não o conhecendo é o que eu vos anuncio.
24 A tetz te Dios aj oqet k'ulun te twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil aj at tzani twitz tx'o'tx', a tetz Tajaw te ka'j b'ix te tx'o'tx', b'ix k'onti'l nnajan tuj jun jay aj cha tk'ulb'en xjal.
24 O Deus que fez o mundo e tudo que nele há, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens.
25 Tetz k'onti'l lo'ik tk'u'j tzan txik si' jun tidi' tetz iktza'-wit tetz at tidi' npaltin tetz, a tetz ntzaj sin qanq'in qkyaqil b'ix ntzaj tsi' qxew b'ix ntzaj tsi' kyaqil aj at.
25 Nem tampouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas;
26 Cha ti'j jun xjal eqet tk'ulu' kyaqil kyijajil xjal aj at twitz tx'o'tx', tzan kynajan ja'chq twitz tx'o'tx' kyaqil. Tetz oje kaj tsi' kyaqil tumelil te tyemp b'ix jateb' tyemp qo'anq'iyon [tzani twitz tx'o'tx'] b'ix ja' oqonajayon.
26 e de um só fez toda a geração dos homens para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já dantes ordenados e os limites da sua habitação,
27 Tgan tzan kyjoyon kye xjal tetz tzan toknoj kyitza' oj kyok taktz'an twitz nkyetakanje' nkyejoyon ti'j, komo nya'tx laq'chik atqetkix te Qtata Dios qi'j.
27 para que buscassem ao Senhor, se, porventura, tateando, o pudessem achar, ainda que não está longe de cada um de nós;
28 Komo “tzan tpaj tetz itz'ojo' ajna'l, b'ix nqo'aq'unan, nqok'ulun tidi'chq, b'ix tzan tpaj tetz ato' ajna'l.” Iktza'x okyq'umaj junjun aj otzqi'mj tzan tpaj b'an b'isu' nkyeyolin, oje kyq'umaj ikxjani: “Komo tzan tpaj ti'j o'el, ax a'o' tijajil.”
28 porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos, como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois somos também sua geração.
29 Komo qetz a'o' tijajil Qtata Dios, a tgan tzan tel qniky', tetz nya'tx jun tidi' aj k'ulumaj tuky'i xtx'otx'al oro b'ix plata qatzun ab'jji, b'ix tetz nya'tx cha jun titzb'alil aj tk'ulb'en jun xjal b'ix tetz nya'tx jun aj xkonoli' tzan xjal.
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens.
30 Oqtxi' kye xjal k'onti'l owel kyniky' ti'j te Qtata Dios b'ix tetz cha oky'ix-oq titza' te nini, per ajna'l tetz ntzaj tq'uma' te qkyaqil qetz aj ja'chq tzajnaqo' tzan tjaw qky'ixpu' qnab'lin.
30 Mas Deus, não tendo em conta os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, em todo lugar, que se arrependam,
31 Te Qtata Dios oje kaj tsi' jun q'ij aj ja' oxe'l tq'uma' kyil kye xjal tuky'i tkawb'il tuj tq'ab'. B'ix oxe'l tq'uma' kyil tzan jun xjal aj oje tz'el tjoyo' tetz, b'ix oje qet tyek'u' ntzani b'an'ax tzan tpaj te aj xjalji oje jaw tanq'insa' junky'el.»
31 porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do varão que destinou; e disso deu certeza a todos, ressuscitando-o dos mortos.
32 Ntons, ya ma tz'ok kcha'o' ti'j oj kyjaw anq'in kye kamnaq, junjun cha eb'ajxmayin ti'j b'ix junjunky nkyq'uma' tuq ikxjani: «Qgana tzan awok qcha'o' ti'j te nini tuj junky q'ij.»
32 E, como ouviram falar da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
33 Ntons astilji te Pa'k owex kxol.
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
34 Per junjun kyetz eb'aj'okslan b'ix eb'aj'ok lapet ti'j. Kxol kyetz atqet tuq te Yoni'xh, tetz jun kxol kye aj n'ok tuq kchimo' kyib' txini tuj te Ariyop, b'ix junky, jun xuj tb'i Dámaris, b'ix ax ate' tuq txq'anky xjal.
34 Todavia, chegando alguns varões a ele, creram: entre os quais estava Dionísio, o areopagita, e uma mulher por nome Dâmaris, e, com eles, outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.