Atos 11
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NTLH
1 Kye a'e' tky'ixel Jesus b'ix kye a'e' qerman aj akyeqet tuq Judey, kyetz owok kcha'o' kye aj nya'tx tijajil Israel ax ojetq tuq kyk'amoj tyol Qtata Dios.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Ya ma ponky te Xhpe'y Jerusalen, tetz owok ili' kyitza' kye aj tzunx nxik tuq kxnaq'tza' tzan tok kyechalul kye qerman [iktza' nyolin te Kawb'il oqtxi'].
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «¿Tistil yatz ma xhch'ox tuj kyjay aj xjal [aj nya'tx qxjalil] aj k'onti'l atok kyechalul, b'ix ma chwa'an kyuky'i'l?»
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Ntons yaji te Xhpe'y owaq'ik tzan txik tq'uma' kyetz titza' oky'ik kyaqil, b'ix oxik tq'uma' ikxjani:
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 «Wetz akyinqet tuq tuj amaq' Jop, aj man tuq nkyinxnaq'tzan owok joto' tuj nwitz jun nim sabl, oxik wen tzyu' tuq kykajil xtxa'm ikja'n tuq tqetz tuj ka'j tzan tkyaqul aj ja' tuq wetz akyinqet.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Ya ma tz'ok nsi' nnab'l tidi' tuq at tuj, oxik wen kyaqil txakl txkup twitz tx'o'tx', txkup aj kaj kyoq b'ix txkup aj nya'tx alo'mj b'ix txkup aj cha nkyexik jilin twitz tx'o'tx' b'ix kye pich'.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 B'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Pajaw wa'let Xhpe'y, intqet akansa' achi' b'ix pawa'an.”
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 B'ix wetz oxik nq'uma': “Nlay Tat, wetz ni jun-el oxik nwa'a' jun tidi' aj xjan tzan qwa'an.”
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Ntons oxik ncha'o' tka'mjji'n-el twi' te xjal tuj ka'j, otzaj tq'uma' ikxjani: “Te aj oje tk'uluj te Qtata Dios tzan tkaj saq tuj twitz, k'on tz'ok aq'uma' yatz qa jun tidi' nya'tx galan.”
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Te ntzani oky'ik oxmaj b'ix yaji kyaqil ojax in junky'el tuj ka'j.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 B'eyxnajji tuj aj ratji epon ox ichan tuj te jay aj ja' tuq atin, etzaj lajo' max amaq' Sesarey, eb'ajpon joyol wetz txini.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Te Txew Dios otzaj tq'uma' wetz tzan nxik kyuky'i'l b'ix tzan k'on tna'non wanim. Astilji inxwa'q b'ix exik wuky'i'l kye ja waqaq erman ntzani, b'ix qkyaqilna o'oxna tuj tjay jun xjal txini.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Te xjal otzaj tq'uma' qetza titza' owok joto' tuj twitz jun ángel wa'lk tuq tuj tjay b'ix oxik tq'uma' ikxjani: “Inkxik alajo' xjal tuj te amaq' Jop tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj n'ok q'uma' tb'i Xhpe'y.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Tetz otzajel tq'uma' titza' b'a'n tzan akolet yatz b'ix kyaqil kye a'e' aj tuj ajay.”
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 Ntons, man tuq waq'len nyolin kyuky'i'l, te Txew Dios otzaj kyajsik iktza'x otzaj qajsik qetz aj taq'ik kyaqil ntzani.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Otzaj tiktz'an ti'j wanim tyol te Qajaw Jesus ikxjani: “Te Wa'nch ojaw tsi' a' kywi' xjal, per ajna'l ch'inky stzaj te Txew Dios etajsik.”
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Astilji, qa te Qtata Dios ntzaj tsi' Txew te qetz aj nqo'okslan ti'j te Qajaw Jesukrist, b'ix yaji ax nxik tsi' parej kye aj nya'tx tijajil Israel, ¿tidi' wetz wajwalil tzan tel weq'i' gan te Qtata Dios?»
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxjani, kkyaqil k'onti'lky tidi' okyq'umaj, sinoke b'an oqet kyjiq'b'a' Qtata Dios. Oxik kyq'uma' ikxjani: «Ntons ax kye aj nya'tx tijajil Israel ax te Qtata Dios nk'ulun tzan kyna'on tuj kyanim tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin tzan kyanq'in te jun-ele'x.»
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Ntons, yatzun kye aj eb'ajxik slab'u' ja'chq tzan tpaj nkyejoylik tuq atx aj tkamlen te Xhte'k, kyetz eb'ajpon max amaq' Penisy b'ix amaq' Chipr b'ix max amaq' Antyokiy, b'ix nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil [ti'j Jesus] anke a'ox kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix nya'tx kye txq'anky.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Per ax ate' tuq junjun kyetz a'e' aj Chipr tuq b'ix a'e' aj Siren, eb'ajpon Antyokiy b'ix oxik kypakb'a' tpakb'alil ti'j Qajaw Jesus kye a'e' aj nkyeyolin tuq gryeg.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Te Qajawil atqet tuq kyuky'i'l per tuky'i nim tajwalil. [Astilji,] ky'ila'j xjal eb'aj'okslan b'ix oxik kyq'apo' kyib' tuj tq'ab' Qajawil.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Ya ma tz'ok kcha'o' kye qerman tuj Jerusalen ikxji, yaji oxik kylajo' te B'e'ch max Antyokiy.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 Ya ma pon te B'e'ch txini, tetz owok ten titza' te Qajawil ojetq qet tk'ulu' nim b'an galan kxol, ntons tetz oje chalaj b'ix oxik tnimsa' kyk'u'j tzan k'on tna'non kyanim tzan tkaj kykola' te Qajawil.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Komo te B'e'ch jun xjal b'an galan tuq b'ix atqex tuq te Txew Dios tuj tanim tuky'i nim tajwalil, b'ix b'an wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios. B'ix ky'ila'j xjal tzi eb'aj'okslan ti'j Qajawil.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Yaji te B'e'ch oxik amaq' Tars joyol te Saulo, b'ix ya ma tz'oknoj twitz, oxik tin Antyokiy.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Tzi eqeten jun aq'b'i kxol kye qerman b'ix exik kxnaq'tza' ky'ila'j xjal. Tuj Antyokiy, tzi owok q'uma' tb'ay-el “Kye Aj Krist” kyb'i kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesukrist.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Tuj aj tyempji junjun aj yolil tyol Dios aj akyeqet tuq Jerusalen eb'ajqex Antyokiy.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Jun te kyetz Agab tb'i, b'ix tetz oxik tq'uma' te aj nyolin tuq te Txew Dios tuj tanim, qa ma' tuq ky'ik jun nim wa'ij tuj kyaqil amaq'. Te nini oky'ikkixi' mas yaj tuj tkwent te Claudio aj gobernador k'ulul mandad.
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Yaji kye qerman tuj Antyokiy oqet kyb'isu' tzan txik ksama' jun onb'il kye qerman tuj Judey, oqet kykawla' tzan stzaj kyin junjunchaq aj janik'pon'ixi' b'a'n tuq tzan txik kswa' te kyonb'il.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Ikxji oqet kyk'ulu', b'ix yaji exik kylajo' te B'e'ch b'ix Saulo tzan txik kyin kyuky'i kye a'e' aj te b'uch'uj tijxjal [tuj Judey].
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.