Atos 10
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NAA
1 Tuj te amaq' Sesarey at tuq jun xjal Kone'l tb'i, tetz jun kapitan ti'j jun b'uch'uj soldad aj tb'i “Kye Aj Italy.”
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Tetz kyuky'i kyaqil a'e' aj tuj tjay b'an nkyexjanin tuq Qtata Dios. Ax nxik toye' tuq jun onb'il kye meb'a' xjal [aj tijajil Israel] b'ix nxnaq'tzankix tuq tuky'i Qtata Dios.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Jun q'ij qanq tuj toxi' or tuq te qale', owok joto' tuj twitz, oxik ten b'an b'an'ax jun ángel tlajen Dios tpon tuky'i'l aj ja' tuq tetz atqet, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Kone'l.»
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Te Kone'l okaj ka'yin ti'j te ángel b'ix tuky'i jun txob'al oxik xhcha'o' ikxjani: «¿Tat, tidi'tzun?» Yaji te ángel oxik tq'uma' ikxjani: «Te Qtata Dios ma'tx tz'el galan tuj twitz te aj nxik axnaq'tza' b'ix te onb'il aj nxik awoye' kye meb'a' xjal.
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Ntons ajna'l, inkxik alajo' kab'e xjal max tuj te amaq' Jop, tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj ax n'ok q'uma' tb'i Xhpe'y.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Tetz atok tposad tjay jun xjal tb'i Simon aj n'aq'unan tuky'i tz'u'm b'ix nnajan qaynin stzi' te nim a'.»
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Ya ma xik te ángel aj ojetq tuq yolin tuky'i'l, te Kone'l etzaj tuk'le' kab'e' tmos b'ix jun soldad aj b'an nxjanin tuq te Qtata Dios.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Ya ma xikb'aj tq'uma' kyetz kyaqil, exik tlajo' tuj te amaq' Jop.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Ya tuj junky iwitq, ojetq tuq qo'ok chijq'ij, aj man tuq ikja'n kypon kye xjal tuj amaq' Jop, te Xhpe'y ojax xnaq'tzon twi' te jay.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Tetz b'an n'el tuq tk'u'j b'ix tgan tuq wa'an, per aj man tuq nqet k'ulu' te twe', owok joto' tuj twitz.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Oxik ten te ka'j tel jaqlik, b'ix oxik te'e' tqetz twitz tx'o'tx' jun tidi' iktza' jun sabl tzyu' tuq kykajil xtxa'm.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Tuj te sabl ate' tuq kyaqil txakl txkup kaj kyoq b'ix txkup aj cha nkyexik jilin twitz tx'o'tx' b'ix pich'.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 B'ix oxik xhcha'o' twi' jun xjal, otzaj tq'uma' ikxjani: «Pajaw wa'let Xhpe'y. Intqet akansa' jun achi' b'ix pawa'an.»
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 B'ix te Xhpe'y owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Tat, wetz nlay. Ni jun-el oje xik nwa'a' jun tidi' aj xjan tzan qwa'an.»
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 B'ix twi' te xjal otzaj tq'uma'ky tka'mjji'n-el ikxjani: «Te aj oje tk'uluj te Qtata Dios tzan tkaj saq tuj twitz, k'on tz'ok aq'uma' yatz qa jun tidi' nya'tx galan.»
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Te ntzani oky'ik oxmaj, yaji b'eyxnajji te sabl ojax in junky'el tuj ka'j.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Te Xhpe'y b'an nb'isun tuq ti'j tidi' telponx te aj ojetq tuq tz'ok joto' tuj twitz. Yaji kabal kypon kye a'e' tlajen Kone'l stzi' tlamelul te jay, nkyecha'on tuq ti'j te Simon.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Ya ma kyepon, oxik kcha'o' qa tzi atok tuq tposad jun xjal aj tb'i Simon aj n'ok tuq q'uma' Xhpe'y.
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 B'ix aj man tuq nb'isun te Xhpe'y ti'j te aj ojetq tuq tz'ok joto' tuj twitz, te Txew Dios oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Ate' ox ichan nkyejoyon te yatz.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Pajaw wa'let b'ix paqex kyuky'i'l b'ix pax kyuky'i'l. K'on na'non awanim tzan tpaj a'in wetz ma kyintzaj lajon te kyetz.»
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Ntons te Xhpe'y oqetznajji b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «A'in wetz te aj nkyin'ejoyo'. ¿Tidi' emandad ma kx'ul?»
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 B'ix kyetz owaj ktzaq'b'e' ikxjani: «Qetza ma qotzaj lajo'na tzan jun kapitan te jun b'uch'uj soldad, Kone'l tb'i. Tetz jun xjal aj nb'et tuj tume'l, aj nqet txjani' Qtata Dios, b'ix aj b'an jiq'b'a' kyitza' kyaqil kye aj tijajil Israel. Jun ángel tlajen Dios oxik q'uman te tetz presis tuq tzan axik tuk'le' tzan axik tjay b'ix ikxji tzan tok xhcha'o' kyaqil tidi'chq aj at tzan txik aq'uma'.»
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Ntons te Xhpe'y e'ox tuk'le' tuj jay, b'ix eb'ajkaj aj aq'b'ilji tuky'i'l. Tuj junky iwitq te Xhpe'y oxik kyuky'i'l b'ix txq'an erman aj nkyenajan tuq Jop eb'ajxik tuky'i'l.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Ya tuj junky iwitq eb'ajpon Sesarey, b'ix te Kone'l n'iyon tuq kyi'j, b'ix ojetq tuq kye'ok tuk'le' a'e' tfamily b'ix junjun xjal aj b'an tajyol-e' tuq.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Ya ma pon te Xhpe'y tjay te Kone'l, te Kone'l owetz kanol tetz b'ix oqet mejlet twitz [iktza' twitz jun dios].
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Per te Xhpe'y ojaw tjuk'u', oxik tq'uma' ikxjani: «Pajaw wa'let. Wetz ax a'in jun xjal iktza' a'ich.»
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Aj man tuq nyolin tuky'i Kone'l, owox tuj te jay b'ix ky'ila'j xjal ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tzi.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Yaji oxik tq'uma' te Xhpe'y kye xjal ikxjani: «Etetz eteb'en qetza aj tijajil Israel, tzan tpaj te qrelijyona, qetza k'onti'l tzoqpimo' tzan tox qsamo' qib'a kyuky'i xjal aj nya'tx tijajil Israel b'ix pyor tzan qliman kyetz. Per te Qtata Dios ma'tx tzaj tyek'u' wetz tzan k'on tok nq'uma' qa xjan tzan qyolin tuky'i jun xjal aj nya'tx qijajil.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Astilji aj stzaj q'uma' wetz tzan ntzaj, wetz ma kyintzaj b'ix k'onti'l tidi' ma nq'umaj. Ajna'l ngan tzan tok ncha'o' ¿tistil ma kyintzaj etuk'le'?»
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Yaji te Kone'l oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Kaje q'ijxi', qanq axkix ja or ntzani, wetz nkyin'ipan tuq wa'ij b'ix nkyinxnaq'tzan tuq tzani tuj njay, b'ix yaji qanq te toxi' or te qale', ojaw kanet jun xjal nwitz b'ix te tq'anaq b'an ntxaqtxon tuq,
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 b'ix otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Kone'l, te Qtata Dios ma'tx tz'el galan tuj twitz te aj nxik axnaq'tza' b'ix te onb'il aj nxik awoye' kye meb'a' xjal.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Inkxik alajo' xjal tuj te amaq' Jop tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj n'ok q'uma' Xhpe'y, tetz atqet tuj tjay junky Simon aj n'aq'unan tuky'i tz'u'm b'ix nnajan qaynin stzi' te nim a'.”
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Astilji b'eyx oxik nk'ulu' mandad tzan axik joyb'aj, b'ix yatz galan a'ich ma' xhch'ul. Qkyaqil qetza tzani, ato' twitz Qtata Dios b'ix qgana tzan tok qcha'o' kyaqil aj ma'tx tzaj tq'uma' te Qtata Dios te yatz tzan tok qcha'o'na.»
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Ntons te Xhpe'y owaq'ik tzan tyolin kxol, oxik tq'uma' ikxjani: «Ajna'l b'an'ax n'el nniky' te Qtata Dios k'onti'l n'ok ten kyi'j kye xjal ab'l jun mas tb'anil twitz junky,
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 sinoke tuj kyaqil amaq' tetz nkyetk'amo' kye aj nkyexjanin te tetz b'ix kye aj nkyek'ulun kyaqil tuj tume'l.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Te ja tpakb'alil ntzani axkix aj oxik pakb'a' kye a'e' aj tijajil Israel tzan te Jesukrist, aj Tajawil ti'j kyaqil, tzan qten galan tuky'i Qtata Dios.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Etetz eteb'en te tpakb'alil aj oje xik pakb'a' tuj kyaqil tkwentil Judey, owaq'ik tuj Galiley aj tmankun tpakb'an te Wa'nch [qa presis tuq] tzan tjaw si' a' qwi'.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Etetz eteb'en titza' te Qtata Dios oqet tyek'u' te Jesus aj Nasaret joyomaj titza' tzan tpaj okaj tsi' te Txew tajsik b'ix oxik tsi' jun tajwalil. B'ix te Jesus ja'chq oqet tk'ulu' tidi'chq b'an galan, b'ix nkyeqet tq'ana' tuq kyaqil kye aj n'ok kyen tuq twitz xhcho'nal tzan tpaj te Tajaw Choj. Kyaqil ntzani oqet tk'ulu' tzan tpaj te Qtata Dios atqet tuq tuky'i'l.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Qetza owok qena kyaqil aj oqet tk'ulu' te Jesus tuj tkwentil Judey b'ix tuj amaq' Jerusalen, per kyetz oqet kykansa', ojaw kyyob'a' twitz jun krus.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in tuj toxi'n q'ij b'ix ojaw kanet qwitza.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 K'onti'l ojaw kanet kywitz kyaqil xjal, sinoke a'ox ojaw kanet qwitz qetza aj ojetq tuq qo'el tjoyo' te Qtata Dios tzan txik qpakb'a'na te aj ojetq tz'ok qen, qetza aj owa'ana tuky'i'l b'ix o'uk'ana tuky'i'l aj tjaw anq'in.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 B'ix tetz otzaj tlajo'na pakb'ayon kxol kyaqil xjal b'ix tzan txik jq'uma'na te aj qeb'en ti'j te b'an'ax, qa te Qtata Dios ma'tx qet tsi' te Jesukrist tzan txik tq'uma' qa at kypaj kye aj itz'oje' b'ix kye aj kamnaqe'.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Kkyaqil kye aj yolil tyol Dios oqtxi' ojetq tuq kyeyolin ti'j Jesus, kkyaqil kye aj okye'okslayon ti'j, kyetz oqtel najsa' te kchoj.»
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Ntons aj man tuq nyolin te Xhpe'y kyaqil ntzani kyuky'i'l, otzaj te Txew Dios kyajsik kkyaqil kye aj nkyecha'on tuq ti'j.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Yatzun kye aj tijajil Israel aj ajune' tuq tuky'i Xhpe'y b'ix aj ojetq tuq kye'okslan, kyetz b'an nkyelab'an tuq tzan tpaj te Txew Dios ax ojetq tuq tzaj si' kyajsik kye xjal aj nya'tx tijajil Israel.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 Komo n'ok tuq kcha'o' nkyeyolin tuq tuj junky yol chuktky aj k'onti'l n'el kyniky' tuq ti'j tb'aya', b'ix nxik kyq'uma' tuq tidi'chq b'an galan ti'j Qtata Dios.
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 Ntons te Xhpe'y oxik tyoli' ikxjani: «¿B'a'n petzun tzan tel qin gan tzan k'on tjaw si' a' kywi' ja xjalni, aj ma'tx tzaj te Txew Dios kyajsik iktza'x qetz?»
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Yaji tetz exik tk'ulu' mandad tzan tjaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Jesukrist. B'ix yaji oqet kywitz twitz te Xhpe'y tzan tuq tkajten kab'e'ky q'ij kxol tzi.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.