Apocalipse 18

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, yaji oxik wen junky ángel ikja'n tuq tqetz tuj ka'j b'ix nim tuq tajwalil, b'ix kyaqil te twitz tx'o'tx' okaj b'an xhk'atun tzan tpaj xhchqitz'unal.
1 Depois disso, vi outro anjo descer do céu com grande autoridade, e a terra se iluminou com seu esplendor.
2 B'ix oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Ma'tx ponaj, ma'tx ponaj te aj nim amaq' Babilony, b'ix ma'tx tz'ok kyjay malspirit, ma'tx tz'ok kyjay kyaqil txakl malspirit, b'ix kyjay kyaqil txakl pich' aj nya'tx galan-e' b'ix b'an qusquje'.
2 Ele deu um forte grito: “Caiu a Babilônia! A grande cidade caiu! Tornou-se habitação de demônios, esconderijo de todo espírito impuro, covil de toda ave impura e de todo animal impuro e detestável.
3 Komo kyaqil nasyon twitz tx'o'tx' ma'tx kyniky'b'ej te kyk'ajajb'en kye aj amaq'ni, te kyk'ajajb'en aj nkyetzeqtik ti'j iktza' ti'j te xhb'a'j. B'ix kyaqil kye twitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' ma'tx xik ksamo' kyib' kyuky'i'l, b'ix kyaqil kye xk'a'mon twitz tx'o'tx' ma'tx kye'ok q'inon tzan tpaj titza' kye aj amaq'ji nkyetzeqtik ti'j kyq'inomal.»
3 Porque todas as nações caíram por causa do Os reis da terra cometeram adultério com ela. Por ela tanto desejar luxo extravagante, os comerciantes da terra enriqueceram”.
4 Ntons oxik nchan twi' jun xjal nyolin tuq tuj ka'j ikxjani: «Etetz waq aj a'ix nxjalil, pe'etetz waq kxol kye aj amaq' ni'n tzan k'on txik esamo' etib' kxol tuj aj kchojni, tzan k'on tky'ik eti'j aj xhcho'nal b'an nim aj oky'el kyi'j kyetz.
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: “Saiam dela, meu povo! Não participem de seus pecados, ou serão castigados com ela.
5 Komo ma'tx ch'uqjik kchoj, ma'tx jakon max twitz ka'j, b'ix Qtata Dios ma'tx qet tb'isu' ti'j kyaqil aj nya'tx galan ma'tx kyk'uluj.
5 Pois os pecados dela se amontoaram até o céu, e Deus se lembrou de seus atos perversos.
6 Intqet k'ulu' kyuky'i'l iktza'x ma'tx kyk'uluj kyetz kyuky'i txq'anky. Intel kchojo' kab'e'-el iktza'x ma'tx kyk'uluj. Intel kchojo' kab'e'-el mas nim xhcho'nal twitz te aj oxik ksi' kyetz kye txq'anky.
6 Façam com ela o que ela tem feito; deem-lhe em dobro o castigo por Ela preparou um cálice de terror para os outros, por isso preparem-lhe uma porção dobrada.
7 Intxik si' jun nim xhcho'nal kyi'j b'ix intok kyen twitz oq'el b'an nim iktza'x kyetz ma'tx qet kyjiq'b'a' kyib' b'ix iktza'x kyaqil aj ma'tx tz'el kygani'. Komo nkyq'uma' tuq tuj kyanim ikxjani: “Qetz galan ato', nqok'ulun mandad tuky'i nim qajwalil, qetz nya'tx iktza' byud a'o', nlay tz'ok qen twitz oq'el.”
7 Glorificou a si mesma e viveu em luxo, agora retribuam com igual quantidade de tormento e tristeza. Ela se vangloriou em seu coração: ‘Sou rainha em meu trono. Não sou uma viúva desamparada, e não tenho motivo para me lamentar’.
8 Astilji b'eyx cha tuj jun q'ij, oqtel kyajsik kyetz tidi'chq xhcho'nal b'ix kamikyj b'ix b'is b'ix wa'ij, b'ix owokel si' kyq'aq'b'el tzan tpaj te Qtata Dios at tajwalil tuj tq'ab' tzan txik tpoqo' kyetz.»
8 Por isso, estas pragas a alcançarão num só dia: morte, pranto e fome. O fogo a consumirá por completo, pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso”.
9 Ntons kye kywitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' aj oxik ksamo' kyib' [kyuky'i kye aj amaq' Babilony], b'ix aj e'ok q'inon tzan tpaj aj amaq'ji, kyetz owokel jun b'is tuj kyanim b'ix okye'oq'el oj txik kyen tsib'al oj tok tq'aq'b'el.
9 Os reis da terra que cometeram adultério com ela e desfrutaram seu luxo lamentarão por ela quando virem subir a fumaça de seus restos carbonizados.
10 Cha okyekajel ka'yin laq'chik tzan kxob'al ti'j te aj xhcho'nal. Oxe'l kyq'uma' ikxjani: «¡Last! ¡Last te nim amaq' Babilony! Per cha tuj jun rat stzaj jun nim xhcho'nal tajsik.»
10 Ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento, e clamarão: “Que terrível, que terrível, ó Babilônia, grande cidade! Num só instante, o julgamento caiu sobre você!”.
11 B'ix ax kye xk'a'mon twitz tx'o'tx' ax okye'oq'el b'ix owokel jun b'is tuj kyanim, tzan tpaj ya k'onti'l ab'l oloq'oyon te kyk'ayjel,
11 Os comerciantes da terra chorarão e lamentarão por ela, pois não restou ninguém para comprar suas mercadorias.
12 te kyk'ayjel aj oro, plata, tal ab'j aj b'an tb'anil txik ka'yin b'ix kar, b'ix perla, xq'apj lino [aj b'an tz'u'in], xq'apj [kar] aj púrpura teb'l, xq'apj seda [aj b'an tb'anil], xq'apj [kar] aj kyaq teb'l, b'ix kyaqil [tb'anil] tz'alam aj at tk'ok'jal, b'ix ti'chq [b'an tb'anil] aj xtx'otx'al marfil, b'ix ti'chq k'ulumaj tuky'i tz'alam [aj kar], b'ix tuky'i brons, b'ix tuky'i k'uxb'il, b'ix tuky'i mármol,
12 Ela comprava grandes quantidades de ouro, prata, joias e pérolas; linho fino, púrpura, seda e tecido vermelho; produtos feitos de perfumada madeira de cedro, de marfim e de madeira preciosa; bronze, ferro e mármore.
13 ax kyk'ayjel canela, b'ix ti'chq tk'ok'jal wab'j, b'ix te pom, remeyj, b'ix ti'chq tk'ok'jal, b'ix ta'al ub, b'ix aseyt, arin, triw, b'ix alo'mj, karner, kway, karret, b'ix ax nxik kyk'ayi' xjal aj mosime' kyitza', qa kchi'jel qatzun kyanimji
13 Também comprava canela, especiarias, incenso, mirra, bálsamo, vinho, azeite de oliva, farinha fina, trigo, gado, ovelhas, cavalos, carroças, escravos e vidas humanas.
14 [B'ix kyekyitel ti'j te nim amaq' ikxjani]: «Ajna'l b'eyx te jun-ele'x ma'tx ponaj te kyq'inomal kye aj amaq'ni b'ix kyaqil aj n'el tuq kygani', ya nlay tz'ok ikxji junky'elky.»
14 “Acabaram as coisas extravagantes de que você tanto gostava”, dizem eles. “Todo o seu luxo e esplendor se foram para sempre, e nunca mais serão seus.”
15 B'ix ax kye aj nkyexk'a'man tuky'i tidi'chq, kyetz aj e'ok q'inon tzan tpaj aj amaq'ji, kyetz cha okyekajel ka'yin laq'chik tzan kxob'al ti'j te xhcho'nal aj nky'ik tuj te amaq', okye'oq'el b'ix owokel jun b'is tuj kyanim b'ix oxe'l kyq'uma' ikxjani:
15 Os comerciantes que enriqueceram vendendo-lhe essas coisas ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento. Chorarão e clamarão:
16 «¡Last! ¡Last! Te aj nim amaq'ni, b'an nxmakalin tuq b'ix txini pur xq'apj xtx'otx'al lino [b'an tz'u'in], xq'apj [kar] aj púrpura [teb'l], xq'apj aj kyaq teb'l, b'ix b'an txaku' tuq tuky'i xtx'otx'al oro, b'ix tuky'i tal ab'j aj b'an tb'anil txik ka'yin b'ix kar, b'ix tuky'i perlas.
16 “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Ela se vestia da mais fina púrpura e de linho vermelho, adornada com ouro, pedras preciosas e pérolas!
17 Per cha tuj jun rat ma'tx mankun kyaqil te kyq'inomal kyetz txini.» B'ix ntons ax kyaqil chofer kye bark b'ix kyaqil kye aj nkyeb'et tuj a', b'ix kye aq'unon tuj bark b'ix kyaqil kye aj at kyaq'un tzan tpaj te nim a', kyaqil kyetz cha eb'ajkaj ka'yin laq'chik.
17 Num só instante, toda a sua riqueza se foi!”. E todos os capitães dos navios mercantes, e também seus passageiros, marinheiros e tripulantes, ficarão de longe.
18 B'ix aj txik kye'e' te tsib'al aj n'ok tuq tq'aq'b'el te amaq', nkyewayun tuq, nxik kyq'uma' tuq ikxjani: «¿Alkyetz junky amaq' iktza' tuq ja chman amaq'ni?»
18 Quando virem subir a fumaça, gritarão e dirão: “Onde há outra cidade tão grande como essa?”.
19 Ntons [tzan tpaj kyb'is] njax tuq kypuqu' quq tuj kywi', b'ix nkye'oq' b'ix ntzaj tuq kyna'on tetz, nxik kyq'uma' tuq ikxjani kongan: «¡Last! Last te ja nim amaq'ni, komo tzan tpaj kyaqil kyq'inomal kyetz txini, e'ok q'inon kyaqil kye tajaw bark. ¡B'ix cha tuj jun rat ma'tx kaj takun, ma'tx ponaj!
19 Chorarão, jogarão pó sobre a cabeça e clamarão: “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Os donos dos navios se enriqueceram, transportando pelos mares sua imensa riqueza. Num só instante, tudo se foi!”.
20 Yatzun etetz aj atikxjax tuj ka'j b'ix etetz aj pawamix te Qtata Dios b'ix etetz aj tky'ixel Jesus a'ix b'ix etetz aj yolil tyol Dios a'ix, pe'echalaj ti'j ja amaq'ni tzan tpaj te Qtata Dios ma'tx tk'uluj tume'l etuky'i'l aj xtxik tsi' tuj il ja amaq'ni.»
20 Alegrem-se com o destino dela, ó céus, ó povo santo, apóstolos e profetas! Porque finalmente Deus a julgou, por causa de vocês.
21 Ntons yaji jun ángel b'an nim tbalor ojaw tin jun chman ab'j naqe jun semejante ka'. Oxik txon tuky'i nim tq'oj tuj te nim a', b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Ikxjani oxe'l xon kongan tjaq' a' te nim amaq' Babilony, b'ix ya nlay tz'ok e'e'tky junky'el.
21 Então um anjo poderoso levantou uma pedra enorme, do tamanho de uma grande pedra de moinho, a lançou no mar e gritou: “Assim, Babilônia, a grande cidade, será derrubada com violência e nunca mais será encontrada!
22 B'ix ya nlay tz'ok cha'o' txini twi' arp ni twi' xux ni twi' trompet, ya nlay kye'oknoj txini aq'unon aj b'a'n kyek'ulun tidi'chq tb'anil, b'ix ya nlay xik cha'o' twi' jun ka' kyeb'il triw.
22 Nunca mais se ouvirá em seu meio o som de harpas, cantores, flautas e trombetas. Nunca mais se achará em seu meio qualquer artífice em algum ofício. Nunca mais se ouvirá em seu meio o som do moinho.
23 Ya nlay q'analin jun q'analb'il txini, b'ix ya nlay xik cha'o' jun pyest tzan tpaj ma'tx tz'ok junan jun ab'l. Anke kye aj nkyexk'a'man tuq tuj ja amaq'ni a'e' tuq kye aj at nim kyajwalil b'ix nim kyq'inomal, per tzan tpaj te chmanb'il tuj aj amaq'ni, eqet eq'i' kyaqil nasyon twitz tx'o'tx'.
23 Nunca mais brilhará em seu meio a luz da lâmpada. Nunca mais se ouvirão em seu meio as vozes alegres de noivas e noivos. Pois seus comerciantes eram os poderosos do mundo, e suas feitiçarias enganavam nações.
24 Kye xjal aj ja amaq'ni eqet kykansa' kye aj yolil tyol Dios b'ix kye [txq'anky] aj pawame' te Qtata Dios b'ix kyaqil aj oje kyeqet kansa' twitz tx'o'tx'.»
24 Em suas ruas corria o sangue de profetas e do povo santo, e o sangue dos que no mundo inteiro foram mortos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.