Mateus 5
Si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj Xa̱ngaꞌ (TRQ) vs NVT
1 Ni̱ ngaa guiniꞌi Jesús sisi̱ ꞌna̱ꞌ nico ni ngüi̱ rian sij, ngaa ni̱ gahui sij chra̱ ꞌngo̱ quij ganꞌanj ga̱ne sij. Ni̱ gaꞌna̱ꞌ ni tsínj nicoꞌ sij rian sij.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Ngaa ni̱ gaxi̱ꞌi sij digyán sij nuguanꞌ sa̱ꞌ rian ni síꞌ.
2 e ele começou a ensiná-los.
3 Ni̱ gataj Jesús:
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj aco. Daj si na̱huin nia̱ꞌ ruhua ni sij, gui̱ꞌyaj Yanꞌanj anj.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj aꞌmi na̱j. Daj si na̱huin raꞌa ni sij xungüi̱, gui̱ꞌyaj Yanꞌanj anj.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj huin ruhua gui̱ꞌyaj ni̱ca. Ni̱ da̱j rúnꞌ huin róꞌ ngaa achin xiꞌna̱ riquíꞌ, asi̱ ngaa nagoꞌóꞌ nnee, ni̱ daꞌngaꞌ daj huin ruhua ni sij gui̱ꞌyaj ni̱ca ni sij. Ni̱ hua ꞌueé rian ni sij. Daj si ga̱huin sa̱ꞌ niman ni sij, gui̱ꞌyaj Yanꞌanj.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj ani yaco ruhua niꞌyaj ango dugüiꞌ ni sij. Daj si ga̱ni yaco ruhua Yanꞌanj ni̱ꞌya ni sij aj.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj hua sa̱ꞌ niman. Daj si gui̱niꞌi ni sij manꞌan Yanꞌanj anj.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj ꞌyaj sisi̱ na̱ꞌmi ni dugüiꞌ ni sij huin ni ngüi̱ ununꞌ. Daj si gu̱ꞌnaj ni sij daꞌníj Yanꞌanj anj.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 ’Ni̱ hua ꞌueé rian ni tsínj ranꞌ sayun xiꞌí si ꞌyaj nica̱ ni sij rian Yanꞌanj. Daj si gui̱man xa̱ngaꞌ ni sij xataꞌ rian nicaj sun Yanꞌanj anj.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 ’Ni̱ hua ꞌueé rian a ni é re̱ꞌ ngaa ga̱ꞌmi quij ni ngüi̱ rian án reꞌ xiꞌīj. Ni̱ chranꞌ yunꞌunj ni sij ni é re̱ꞌ nej. Ni̱ ga̱ꞌmi yya̱ ni sij daranꞌ nuguanꞌ quij hua rian ni é re̱ꞌ xiꞌí si nicaj dugüiꞌ a ni é re̱ꞌ ngāj.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Ga̱huin nia̱ꞌ ruhua ni é re̱ꞌ. Ni̱nꞌ ruhua ga̱huin nia̱ꞌ ruhua ni é re̱ꞌ aj. Daj si na̱huin raꞌa ni é re̱ꞌ premio xataꞌ. Ni̱ hué daj chranꞌ yunꞌunj ni sij ni tsínj gaꞌmi si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj asi̱j ná ngaa achin gui̱man a ni é re̱ꞌ.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 ’Rúnꞌ huin ya̱n huin a ni é re̱ꞌ chruhua xungüi̱ nan. Sani̱ sisi̱ nitaj si ꞌni̱nꞌ ya̱n daj, ni̱ nitaj da̱j gui̱ꞌyaj néꞌ sisi̱ na̱huin ꞌni̱nꞌ mánj. Nitaj si níꞌyan mánj. Maan si gue̱reꞌej néꞌ ne̱ꞌ chrej xe̱ꞌ sisi̱ gu̱run ni ngüi̱ ya̱n guereꞌ da aj.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 ’Hué a ni é re̱ꞌ huin yanꞌa̱n xigui̱n chruhua xungüi̱ nan. Ni̱ si̱ gaꞌue gui̱xij hui̱ ꞌngo̱ xumanꞌ ngaj chra̱ quij xa̱can mánj.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Ni̱ ngaa arúnꞌ yanꞌa̱n chra̱ ꞌngo̱ candil, ni̱ si̱ guneꞌ hui̱ꞌ candil riqui chrúnj ga̱nun yanꞌa̱n da mánj. Sani̱ gu̱toꞌ xataꞌ sisi̱ gui̱xiguin yanꞌa̱n daj rian daranꞌ ni ngüi̱ ma̱n chruhua hueꞌ, gui̱ꞌyaj candil daj aj.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Ni̱ hué ducuánj daj gui̱ꞌyaj ni é re̱ꞌ sisi̱ ga̱huin ni é re̱ꞌ ꞌngo̱ si xigui̱n rian ni ngüi̱. Ni̱ ngaa gui̱niꞌi ni sij si ꞌyaj sa̱ꞌ a ni é re̱ꞌ, ni̱ ga̱ꞌmi sa̱ꞌ ni sij rian chrej a ni é re̱ꞌ nne xataꞌ.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 ’Si̱ gani ruhua ni é re̱ꞌ sisi̱ gaꞌnāj ga̱ꞌnē si-ley Yanꞌanj nga̱ si digyán ni tsínj gaꞌmi si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj asi̱j ná. Sé daj huin mánj. Sani̱ gaꞌnāj sisi̱ xa̱caj ni ngüi̱ cuenta da̱j ataj yya ni nuguanꞌ daj.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Xa̱ngaꞌ yya atā gu̱nun a ni é re̱ꞌ sisi̱ da ga̱nahuij xataꞌ nga̱ yoꞌój, ni̱ a̱ ꞌngo̱ letra le, ni̱ a̱ ꞌngo̱ punto le si̱ guereꞌ rian si-ley Yanꞌanj mánj. Daj si hua nia̱n sisi̱ ga̱huin yya daranꞌanj da̱j rúnꞌ ataj rian si-ley Yanꞌanj anj.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Hué dan ni̱ u̱n tsínj naꞌuej ruhua da̱gahuin ꞌngo̱ nuguanꞌ leꞌej aꞌninꞌ Yanꞌanj sun riunꞌ, ni̱ hué daj di̱gyán sij si gui̱ꞌyaj ni dugüiꞌ sij, ngaa ni̱ ga̱huin sij ꞌngo̱ tsínj gui̱nicoꞌ da ru̱cu rian nicaj sun Yanꞌanj. Sani̱ tsínj da̱gahuin nuguanꞌ daj, ni̱ hué daj di̱gyán sij rian ni ngüi̱, ni̱ ga̱huin achij sij rian nicaj sun Yanꞌanj anj.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 ’Daj si ataj snanꞌān gu̱nun ni é re̱ꞌ sisi̱ ꞌyaj ni̱ca ni tsínj digyán si-ley Yanꞌanj nga̱ ni tsínj fariseo, ruhua ni sij. Sani̱ sisi̱ si̱ guiꞌyaj ni̱ca ni é re̱ꞌ doj rian ni ngüi̱ da̱j rúnꞌ ꞌyaj ni tsínj daj, ngaa ni̱ nitaj a̱man ga̱tu a ni é re̱ꞌ rian nicaj sun Yanꞌanj mánj.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 ’Hua gunun a ni é re̱ꞌ si gataj ni sij rian ni xi ni é re̱ꞌ: “Si̱ dagahuíꞌ re̱ꞌ ngüi̱ mánj. Daj si tsínj da̱gahuiꞌ dugüiꞌ sij, ni̱ ga̱huin sij castigo, gui̱ꞌyaj Yanꞌanj anj.” Daj gataj ni sij.
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Sani̱ ataj snanꞌanj manꞌānj gu̱nun a ni é re̱ꞌ sisi̱ u̱n tsínj ga̱ꞌman ruhua ni̱ꞌya dugüiꞌ sij, ni̱ ga̱huin sij castigo, gui̱ꞌyaj Yanꞌanj. Ni̱ sisi̱ ga̱ꞌmi quij ꞌngo̱ tsínj rian dugüiꞌ sij, ni̱ ga̱nꞌanj sij rian junta nico. Ni̱ sisi̱ ga̱taj ꞌngo̱ tsínj sisi̱ nuhuiꞌ staꞌngaꞌ dugüiꞌ sij nu̱n, ni̱ hua xiꞌí si ga̱nꞌanj sij rian yanꞌa̱n ga̱ca sij aj.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 ’Hué dan ni̱ sisi̱ nicáj re̱ꞌ ꞌngo̱ ofrenda huáj re̱ꞌ rian Yanꞌanj, ni̱ hué yuꞌuj daj ga̱nanun ruhuá re̱ꞌ sisi̱ guiꞌyáj re̱ꞌ ꞌngo̱ gaquinꞌ rian ꞌngo̱ dugüíꞌ re̱ꞌ,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 ngaa ni̱ hué gue̱ yuꞌuj daj du̱na re̱ꞌ si-ofrendá re̱ꞌ daj, ni̱ ga̱nꞌanj siní re̱ꞌ na̱ꞌmi re̱ꞌ nga̱ dugüíꞌ re̱ꞌ. Ngaa ni̱ na̱nicaj ru̱huaꞌ yún re̱ꞌ, ni̱ ga̱ꞌuiꞌ re̱ꞌ ofrenda daj rian Yanꞌanj anj.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 ’Ni̱ ráꞌyanj ga̱ꞌmi ꞌueé re̱ꞌ nga̱ tsínj ununꞌ nga̱ re̱ꞌ ngaa huáj re̱ꞌ nacaj dugüíꞌ re̱ꞌ nga̱ sij chrej sisi̱ si̱ nagaꞌuiꞌ sij manꞌán re̱ꞌ rian güesi̱ mánj. Ngaa ni̱ sisi̱ si̱ naꞌmi nu̱ngüej é re̱ꞌ, ngaa ni̱ na̱gaꞌuiꞌ güesi̱ manꞌán re̱ꞌ rian caíde. Ni̱ ga̱ri caíde daj ducuagaꞌ manꞌán re̱ꞌ aj.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Ni̱ ataj snanꞌān gu̱nun re̱ꞌ sisi̱ nitaj si huaj ga̱hui re̱ꞌ yuꞌuj daj da gui̱sij na̱ruꞌue re̱ꞌ daranꞌ sanꞌanj daꞌuí re̱ꞌ. Da ni ga̱hui re̱ꞌ aj.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 ’Hua gunun a ni é reꞌ si gataj ni sij asi̱j ná: “Si̱ gaꞌmí re̱ꞌ nga̱ nica̱ dugüíꞌ re̱ꞌ mánj.” Daj gataj ni sij.
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Sani̱ ataj snanꞌān gu̱nun a ni é re̱ꞌ sisi̱ u̱n tsínj niꞌyaj rian ꞌngo̱ yunꞌunj xa̱na ngaa huin ruhua sij ni̱ꞌyaj sij rian unj, ni̱ hua gaꞌmi niman sij nga̱ unj.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Hué dan ni̱ sisi̱ rundij rián re̱ꞌ ne̱ꞌ chrej raꞌá sa̱ꞌ re̱ꞌ huin ruhua gui̱ꞌyaj gaquinꞌ, ngaa ni̱ gui̱ri re̱ꞌ gue̱reꞌ re̱ꞌ aj. Na̱anj sa̱ꞌ huin sisi̱ gue̱reꞌ ꞌngo̱ rundij rián re̱ꞌ sisi̱ ga̱nꞌanj ga̱ca nnee̱ cúj re̱ꞌ rian yanꞌa̱n anj.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Ni̱ sisi̱ ne̱ꞌ chrej raꞌa sa̱ꞌ re̱ꞌ huin ruhua gui̱ꞌyaj gaquinꞌ, ngaa ni̱ ga̱ꞌninꞌ re̱ꞌ. Na̱anj sa̱ꞌ huin sisi̱ gue̱reꞌ anéj chrej raꞌá re̱ꞌ sisi̱ ga̱nꞌanj niꞌyá re̱ꞌ rian yanꞌa̱n anj.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 ’Ni̱ gataj ni sij asi̱j ná: “Ni̱ u̱n tsínj guereꞌej nica̱, ni̱ hua nia̱n na̱chi nicaj sij yanj ata na̱gaꞌuiꞌ sij raꞌa únꞌ.” Daj gataj ni sij.
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Sani̱ ataj snanꞌanj manꞌānj gu̱nun a ni é re̱ꞌ sisi̱ u̱n tsínj gue̱reꞌej nica̱ ngaa sé xiꞌí si aꞌmi únꞌ nga̱ ango tsínj, ngaa ni̱ daꞌui únꞌ gaquinꞌ ngaa xa̱caj dugüiꞌ únꞌ nga̱ ango tsínj, guiꞌyaj sij. Ni̱ tsínj xa̱caj yunꞌunj xa̱na guereꞌej nica̱, ni̱ da̱j rúnꞌ ꞌyaj tsínj gaꞌmi nga̱ nica̱ ango tsínj, ꞌyaj sij aj.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 ’Ni̱ hua gunun ni é reꞌ sisi̱ gataj ni sij rian ni xi ni é re̱ꞌ: “Ni̱ si̱ duná re̱ꞌ si da̱gahuín re̱ꞌ nga̱ nuguanꞌ gutaꞌ ni̱ca yyá re̱ꞌ rian Señor mánj.” Daj gataj ni sij.
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Sani̱ ataj snanꞌanj manꞌānj gu̱nun a ni é reꞌ sisi̱ si̱ gutaꞌ ni̱ca yya á re̱ꞌ mánj. Ni̱ si̱ gutaꞌ ni̱ca yya ni é re̱ꞌ rian xataꞌ si rian nicaj sun Yanꞌanj huin nej mánj.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Ni̱ si̱ gutaꞌ ni̱ca yya á re̱ꞌ rian xungüi̱ mánj. Daj si rian utaꞌ Yanꞌanj daco huin nánj. Ni̱ si̱ gutaꞌ ni̱ca yya ni é re̱ꞌ rian xumanꞌ Jerusalén mánj. Daj si Jerusalén huin rian nicaj sun Yanꞌanj xa̱ngaꞌ huin rey huin achij.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Ni̱ si̱ gutaꞌ ni̱ca yya ni é re̱ꞌ rian chra̱ ni manꞌan ni é re̱ꞌ mánj. Daj si si̱ gaꞌue gui̱ꞌyaj ni é re̱ꞌ si ga̱ ga̱tsi, ni̱ ga̱ maru̱ urin hué chra̱ ni é re̱ꞌ mánj.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Maan si ga̱taj a ni é re̱ꞌ sisi̱ ga̱ꞌue, asi̱ si̱ gaꞌue mánj. Si̱ gutaꞌ ni é re̱ꞌ ango nuguanꞌ ga̱ꞌmi a ni é re̱ꞌ chra̱ nuguanꞌ da mánj. Daj si nuguanꞌ utaꞌ ni é re̱ꞌ ga̱ꞌmi ni é re̱ꞌ huin ꞌngo̱ nuguanꞌ xi̱ꞌi aj.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 ’Hua gunun a ni é re̱ꞌ sisi̱ gataj ni sij asi̱j ná: “Sisi̱ gue̱reꞌ rundij rián re̱ꞌ, gui̱ꞌyaj dugüíꞌ re̱ꞌ, ngaa ni̱ ga̱ꞌue gui̱ri re̱ꞌ rundij rian tsínj guiꞌyaj daj. Ni̱ sisi̱ güéj ꞌngo̱ yánꞌ re̱ꞌ, gui̱ꞌyaj dugüíꞌ re̱ꞌ, ngaa ni̱ ga̱ꞌue du̱güéj re̱ꞌ yanꞌ tsínj guiꞌyaj da aj.” Daj gataj ni sij.
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Sani̱ ataj snanꞌanj manꞌānj gu̱nun a ni é re̱ꞌ: “Ga̱ꞌninꞌ ruhua a ni é re̱ꞌ nga̱ ꞌngo̱ tsínj chranꞌ yunꞌunj a ni é re̱ꞌ. Ni̱ sisi̱ ga̱ꞌuiꞌ ꞌngo̱ tsínj daj xiꞌníj rián re̱ꞌ ne̱ꞌ chrej sa̱ꞌ re̱ꞌ, ngaa ni̱ ga̱ꞌninꞌ ruhuá re̱ꞌ sisi̱ ga̱ꞌuiꞌ sij anéj re̱ꞌ nej.” Daj atā gu̱nun a ni é re̱ꞌ.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Ni̱ sisi̱ huin ruhua ꞌngo̱ tsínj daj gu̱nunꞌ nga̱ re̱ꞌ ga̱ꞌne sij si-gató re̱ꞌ, ngaa ni̱ ga̱ꞌninꞌ ruhuá re̱ꞌ sisi̱ ga̱ꞌne sij si-retó re̱ꞌ nej aj.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Ni̱ sisi̱ ga̱ꞌninꞌ ꞌngo̱ tsínj daj sun sisi̱ ga̱ta re̱ꞌ siꞌyaj sij gui̱nicaj re̱ꞌ ꞌngo̱ kilómetro, sani̱ güi̱j ni̱caj re̱ꞌ da hui̱j kilómetro aj.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Ni̱ ga̱ꞌuiꞌ re̱ꞌ rian go̱ꞌngo ni ngüi̱ achínj ꞌngo̱ rasu̱n rián re̱ꞌ. Ni̱ ga̱ꞌuiꞌ xiquínj re̱ꞌ rian go̱ꞌngo ni ngüi̱ achínj xiquínj rián re̱ꞌ nej.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 ’Ni̱ hué daj gunun a ni é re̱ꞌ sisi̱ gataj ni sij asi̱j ná: “Ga̱huin ꞌi̱ ruhuá re̱ꞌ ni̱ꞌyaj re̱ꞌ ni ngüi̱ nicaj dugüiꞌ nga̱ re̱ꞌ. Sani̱ si̱ gahuin ꞌi̱ ruhuá re̱ꞌ ni̱ꞌyaj re̱ꞌ ni ngüi̱ ununꞌ nga̱ re̱ꞌ mánj.” Daj gataj ni sij.
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Sani̱ ataj snanꞌanj manꞌānj gu̱nun a ni é re̱ꞌ: “Ga̱huin ꞌi̱ ruhua ni é re̱ꞌ ni̱ꞌyaj ni é re̱ꞌ ni ngüi̱ ununꞌ nga̱ ni é re̱ꞌ. Ni̱ ga̱ꞌmi ꞌueé ni é re̱ꞌ rian ni tsínj aꞌmi quij rian ni é re̱ꞌ. Ni̱ gui̱ꞌyaj sa̱ꞌ ni é re̱ꞌ rian ni tsínj nun huin xa̱nꞌ ruhua niꞌyaj ni é re̱ꞌ. Ni̱ ga̱chinj jniꞌyaj ni é re̱ꞌ rian Yanꞌanj xiꞌí ni ngüi̱ aꞌmi quij rian án reꞌ aj.” Daj atā gunun a ni é re̱ꞌ.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Ngaa ni̱ ga̱huin ni é re̱ꞌ daꞌníj chrej ni é re̱ꞌ nne xataꞌ. Daj si hué manꞌan sij ꞌyaj si guixigui̱n güi rian ni ngüi̱ sa̱ꞌ nga̱ rian ni ngüi̱ nitaj si sa̱ꞌ. Ni̱ ꞌyaj manꞌan sij sisi̱ ꞌna̱ꞌ guma̱n rian ni ngüi̱ hua ni̱ca niman nga̱ rian ni ngüi̱ nitaj si hua ni̱ca niman nej.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Ni̱ sisi̱ ꞌi̱ ruhua ni é re̱ꞌ niꞌyaj ni é re̱ꞌ urin ni ngüi̱ ꞌi̱ ruhua niꞌyaj manꞌán re̱ꞌ, ngaa ni̱ si̱ gani ruhuá re̱ꞌ sisi̱ gui̱ꞌyaj sa̱ꞌ Yanꞌanj nga̱ re̱ꞌ mánj. Daj si hué daj ꞌyaj ni tsínj digyaꞌ yunꞌunj huin ni tsínj aꞌnej sanꞌanj güenda gobierno.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Ni̱ sisi̱ ga̱ꞌmi sa̱ꞌ ni é re̱ꞌ rian urin ni jnánj án re̱ꞌ, ni̱ nitaj si ꞌyaj sa̱ꞌ ni é re̱ꞌ daj nga̱ ango ni ngüi̱ mánj. Daj si hué daj ꞌyaj ni tsínj ꞌna̱ꞌ anéj chrej huin ni tsínj nun niꞌi da̱j hua Yanꞌanj anj.
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Ngaa ni̱ ga̱ sa̱ꞌ ni̱nꞌ niman án reꞌ da̱j rúnꞌ hua sa̱ꞌ ni̱nꞌ niman chrej ni é re̱ꞌ nne xataꞌ aj.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.