1 Coríntios 14

Se-nānā Diosē nanā sāʼ me rá catūū nimán níʼ a (TRCNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Cheꞌé dan yoꞌo̱ ga̱a̱ suun ꞌe̱e̱ rá man tuviꞌ nimán soj ei. Tza̱j ne̱ nano̱ꞌ soj da̱j quiꞌya̱j soj, ne̱ ni̱caj soj suun sa̱ꞌ, quiꞌya̱j Nimán Diose̱ ei. Tza̱j ne̱ doj a̱ gu̱un rá soj nata̱ꞌ soj nana̱ rqué Diose̱ rihaan soj ei. ꞌO̱ se sa̱ꞌ doj vaa suun yoꞌ chugua̱nj.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Dan me se xa̱ꞌ síí aꞌmii xnaꞌánj naca̱, tza̱j ne̱ ne aꞌmii soꞌ rihaan yuvii̱ maꞌ. Rihaan Diose̱ aꞌmii soꞌ, ne̱ taj síí uno nana̱ aꞌmii soꞌ maꞌ. ꞌO̱ se racuíj Nimán Diose̱ man soꞌ aꞌmii soꞌ nana̱ tihaa̱n Diose̱ rihaan maꞌa̱n soꞌ ado̱nj.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Tza̱j ne̱ síí nataꞌ nana̱ rqué Diose̱ rihaan, tza̱j ne̱ rihaan yuvii̱ aꞌmii soꞌ, ne̱ sa̱ꞌ doj xca̱j nij yuvii̱ cuentá da̱j quiꞌya̱j nij yuvii̱ canoco̱ꞌ nij yuvii̱ man Diose̱, ne̱ nari̱ꞌ nucuaj nimán nij yuvii̱, quiꞌya̱j soꞌ, ne̱ se̱ nanó rá nij yuvii̱ maꞌ. ꞌO̱ se gu̱un niha̱ꞌ doj rá nij soꞌ ado̱nj.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Dan me se síí aꞌmii xnaꞌánj naca̱ roꞌ, o̱rúnꞌ maꞌa̱n soꞌ nocoꞌ sa̱ꞌ doj man Diose̱, ꞌyaj soꞌ, tza̱j ne̱ síí nataꞌ nana̱ rqué Diose̱ rihaan me se sa̱ꞌ doj nocoꞌ cunuda̱nj nij síí amán rá niꞌya̱j man Jesucristó man Diose̱, ꞌyaj soꞌ ado̱nj.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Me raj caꞌmi̱i̱ taranꞌ soj xnaꞌánj naca̱, tza̱j ne̱ sa̱ꞌ doj nata̱ꞌ soj nana̱ rqué Diose̱ rihaan soj ei. Dan me se sa̱ꞌ doj ꞌyaj síí nataꞌ se‑na̱na̱ Diose̱ rihaan síí aꞌmii xnaꞌánj naca̱, tza̱j ne̱ sese gu̱un nucua̱j síí aꞌmii xnaꞌánj naca̱ cata̱j xnaꞌanj soꞌ rihaan nij yuvii̱ me taj nana̱ aꞌmii soꞌ ga̱a uun cheꞌe̱ soꞌ aꞌmii soꞌ xnaꞌánj naca̱, ne̱ sa̱ꞌ doj quiꞌya̱j soꞌ, ne̱ cavi̱i̱ sa̱ꞌ doj nij síí amán rá niꞌya̱j man Jesucristó, quiꞌya̱j soꞌ, sese da̱nj quiꞌya̱j soꞌ ado̱nj.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Cuno̱ soj caꞌmi̱j, tinu̱j, nocoj, ne̱ dan me se sese cuchi̱ꞌ ꞌu̱nj rihaan soj, ne̱ cuno̱ soj sese ina̱nj xnaꞌánj naca̱ caꞌmi̱j rihaan soj, rá soj naꞌ. Taj maꞌ. Me nana̱ nari̱ꞌ soj, sese da̱nj qui̱ꞌyáj ga̱. Tza̱j ne̱ sese ti̱haán ꞌu̱nj yoꞌo̱ nana̱ naca̱ nana̱ caꞌmii Diose̱ rihanj rihaan soj, ne̱ cuno̱ soj doj, ne̱ sese cavi̱i̱ ndoꞌo raá ꞌu̱nj do̱ꞌ, sese nata̱ꞌ ꞌu̱nj nana̱ rqué Diose̱ manj do̱ꞌ, sese tu̱cuꞌyonj rihaan soj do̱ꞌ, ne̱ cuno̱ sa̱ꞌ soj doj ei.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Dan me se neꞌen soj da̱j vaa yaꞌánj, ne̱ ne vaa iꞌna̱ꞌ yaꞌánj, tza̱j ne̱ vaa cheꞌé agüiin sca̱ꞌ yoꞌ, ne̱ sese ne ticaꞌmii sca̱ꞌ nii man yaꞌaâ nu̱u̱ rihaan yaꞌánj yoꞌ ga̱a anica̱j ꞌo̱ ꞌo̱ chraꞌ, ga̱a ne̱ asa̱ꞌ caꞌve̱e xca̱j yuvii̱ cuentá me chraꞌ me achráá nii rihaan yaꞌánj yoꞌ ga̱.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Sese ne tunaca̱j nii se‑na̱na̱ chruun aꞌyánj yoꞌ ga̱a aꞌyánj nii, ga̱a ne̱ asa̱ꞌ caꞌve̱e xca̱j nij tanuu cuentá se vaa caꞌa̱nj nij soꞌ cunu̱ꞌ nij soꞌ ga̱.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ne̱ ase vaa yaꞌánj do̱ꞌ, chruun aꞌyánj do̱ꞌ, taꞌngaꞌ da̱nj vaa nij soj uún, ne̱ sese caꞌmi̱i̱ soj xnaꞌánj naca̱, ne̱ sese se̱ gaa nica̱ nana̱ caꞌmi̱i̱ soj, ne̱ asa̱ꞌ caꞌve̱e cuno̱ yuvii̱ me taj soj ga̱. ꞌO̱ se se̱ caꞌmii soj rihaan yuvii̱ a̱ maꞌ. Ma̱a̱n rihaan nana̱ u̱u̱n caꞌmi̱i̱ soj, raj a.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Dan me se ma̱n uxrá xnaꞌánj aꞌmii yuvii̱ rihaan chumii̱ nihánj, raj, ne̱ vaa yuvii̱ uno cunuda̱nj nij xnaꞌánj yoꞌ,
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 tza̱j ne̱ sese caꞌmi̱i̱ yoꞌo̱ soꞌ xnaꞌánj aꞌmii maꞌa̱n soꞌ rihanj, ne̱ sese se̱ cunoj nana̱ caꞌmi̱i̱ soꞌ, ga̱a ne̱ si̱j ꞌnaꞌ yoꞌó chumanꞌ gu̱un soꞌ rihanj, ne̱ tana̱nj ꞌu̱nj, ne̱ guún ꞌu̱nj si̱j ꞌnaꞌ yoꞌó chumanꞌ rihaan soꞌ a.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Cheꞌé dan me xca̱j soj cuentá da̱j quiꞌya̱j maꞌa̱n soj uún, ne̱ dan me se gu̱un rá soj ni̱caj soj suun sa̱ꞌ, quiꞌya̱j Nimán Diose̱, tza̱j ne̱ nano̱ꞌ soj da̱j quiꞌya̱j soj, ne̱ caꞌve̱e ni̱caj soj suun sa̱ꞌ doj suun ra̱cuíj man cunuda̱nj yoꞌó nij síí amán rá niꞌya̱j man Jesucristó, quiꞌya̱j Nimán Diose̱ a. ꞌO̱ se cavi̱i̱ sa̱ꞌ soj doj, sese da̱nj quiꞌya̱j soj ado̱nj.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Cheꞌé dan me sese vaa yoꞌo̱ tinúú soj síí aꞌmii xnaꞌánj naca̱, ne̱ no̱ xcúún soꞌ cachi̱nj niꞌya̱j soꞌ rihaan Diose̱ se vaa gu̱un nucua̱j soꞌ cata̱j xnaꞌanj soꞌ me taj nana̱ caꞌmi̱i̱ soꞌ rihaan nij yuvii̱ cuno̱ nana̱ yoꞌ ado̱nj.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Tza̱j ne̱ sese caꞌmi̱i̱ ꞌu̱nj xnaꞌánj naca̱ cachi̱nj ni̱ꞌyáá ꞌu̱nj rihaan Diose̱, ne̱ ina̱nj ma̱a̱n nimán ꞌu̱nj me cachi̱nj niꞌya̱j rihaan Diose̱, ne̱ cúú ya̱vej, tza̱j ne̱ se̱ cachíín niꞌya̱j yoꞌ rihaan Diose̱ a̱ maꞌ.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 ꞌO̱ se me se no̱ xcúún ꞌu̱nj qui̱ꞌyáj ga̱. ꞌO̱ se no̱ xcúún ꞌu̱nj asino ya̱a̱n cachi̱nj ni̱ꞌyáj rihaan Diose̱ ga̱ nimanj, ga̱a ne̱ cachi̱nj niꞌya̱j cúú ya̱vej uún rihaan Diose̱, ne̱ asino ya̱a̱n cachra̱a̱ ꞌu̱nj chraꞌ rihaan Diose̱ ga̱ nimanj, ga̱a ne̱ nu̱ꞌ cúú ya̱vej cachra̱a̱ chraꞌ uún rihaan Diose̱ ado̱nj.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Da̱nj quiꞌya̱j soj cheꞌé se asa̱ꞌ nuu chre̱ꞌ soj cachi̱nj niꞌya̱j soj rihaan Diose̱, ne̱ ꞌnaꞌ nij síí ataa nari̱ꞌ sa̱ꞌ se‑na̱na̱ Diose̱ a. Ne̱ sese ina̱nj nimán so̱ꞌ cachi̱nj ni̱ꞌyáá so̱ꞌ rihaan Diose̱ do̱ꞌ, sese ina̱nj nimán so̱ꞌ nago̱ꞌ so̱ꞌ graciá rihaan Diose̱ do̱ꞌ, sese ina̱nj nimán so̱ꞌ cata̱j se vaa sa̱ꞌ vaa Diose̱ do̱ꞌ, ne̱ asa̱ꞌ caꞌve̱e cuno̱ síí ꞌnaꞌ naca̱ nana̱ caꞌmi̱i̱ so̱ꞌ ga̱. Asa̱ꞌ caꞌve̱e cata̱j soꞌ se vaa ya̱ uxrá vaa nana̱ caꞌmii so̱ꞌ ga̱.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Caꞌve̱e se veꞌé uxrá ga̱a̱ nana̱ cachi̱nj ni̱ꞌyáá so̱ꞌ rihaan Diose̱, tza̱j ne̱ yoꞌó soꞌ roꞌ, se̱ caꞌvee gu̱un niha̱ꞌ rá soꞌ, qui̱ꞌyáá so̱ꞌ maꞌ.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Nagóꞌ ꞌu̱nj graciá rihaan Diose̱ cheꞌé se xca̱a̱n vaa xnaꞌánj naca̱ aꞌmij rihaan taranꞌ nij soj, cheꞌé se ꞌu̱nj me síí neꞌen doj xnaꞌánj naca̱ rihaan taranꞌ soj a.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Tza̱j ne̱ ga̱a nuu chre̱ꞌ ꞌu̱nj ga̱ nij tinúú níꞌ nij síí amán rá niꞌya̱j man Jesucristó, ne̱ no̱ xcúnj caꞌmi̱j nana̱ avii cúú ya̱vej rihaan nij soꞌ, ne̱ dan me se caꞌve̱e se chi̱ꞌ míj nana̱ xnaꞌánj naca̱ caꞌmi̱j, tza̱j ne̱ se̱ cavii sa̱ꞌ doj tinúj, quiꞌya̱j nana̱ yoꞌ a̱ maꞌ. Tza̱j ne̱ sese caꞌmi̱j nu̱j se ꞌu̱nꞌ gue̱e̱ nana̱ cavi̱i̱ cúú ya̱vej rihaan tinúú níꞌ, tza̱j ne̱ cavi̱i̱ sa̱ꞌ nij soꞌ doj, quiꞌya̱j nana̱ yoꞌ, cheꞌé se nana̱ uno nij soꞌ me yoꞌ ei.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Ga̱a̱ sca̱ꞌ raa̱ nij soj, tinu̱j, nocoj. Se̱ gaa raa̱ soj ase vaa raa̱ ꞌo̱ xnii maꞌ. Dan me se ase vaa neꞌej ataa nari̱ꞌ quiꞌya̱j cacunꞌ roꞌ, da̱nj ga̱a̱ soj, tza̱j ne̱ ga̱a̱ sca̱ꞌ raa̱ soj ei.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Dan me se vaa nana̱ no̱ rihaan danj Diose̱ taj se vaa: “Caꞌne̱j ꞌu̱nj yuvii̱ ma̱n ga̱nꞌ cuchi̱ꞌ rihaan nij yuvii̱ israelitá, ne̱ yoꞌó xnaꞌánj quinata̱ꞌ nij soꞌ rihaan nij yuvii̱ israelitá, tza̱j ne̱ se̱ cuno nij yuvii̱ israelitá nana̱ caꞌmi̱j rihaan nij soꞌ maꞌ.” Da̱nj cataj Diose̱ rihaan nij yuvii̱ israelitá ga̱a naá a.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Dan me se xca̱j níꞌ cuentá se vaa nuveé cheꞌe̱ maꞌa̱n níꞌ si̱j amán rá niꞌya̱j man Jesucristó vaa xnaꞌánj naca̱ xnaꞌánj ne neꞌen a̱ ꞌó yuvii̱ yoꞌ maꞌ. ꞌO̱ se cheꞌé nij síí ne amán rá niꞌya̱j man Jesucristó vaa xnaꞌánj naca̱ yoꞌ, ne̱ dan me se cuno̱ nij soꞌ xnaꞌánj naca̱, ga̱a ne̱ xca̱j nij soꞌ cuentá se vaa nuveé si̱j noco̱ꞌ man Diose̱ me maꞌa̱n nij soꞌ a. Ne̱ se‑na̱na̱ Diose̱ nana̱ nataꞌ nii roꞌ, nuveé cheꞌe̱ nij síí ne amán rá niꞌya̱j man Jesucristó vaa nana̱ yoꞌ maꞌ. ꞌO̱ se cheꞌé níꞌ si̱j amán rá niꞌya̱j man Jesucristó vaa nana̱ yoꞌ ado̱nj.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Dan me se sese ina̱nj xnaꞌánj naca̱ caꞌmi̱i̱ taranꞌ soj ga̱a nuu chre̱ꞌ soj, ne̱ catu̱u̱ nij síí ataa nari̱ꞌ sa̱ꞌ tucuáán noco̱ꞌ níꞌ catu̱u̱ síí ne amán rá niꞌya̱j man Jesucristó catu̱u̱ rá veꞌ ga̱ nij soj, ne̱ da̱j cata̱j nij soꞌ, rá soj ga̱. Se̱ cuno nij soꞌ xnaꞌánj caꞌmii soj a̱ maꞌ. Cheꞌé dan: “Snúú rmaꞌa̱n nij soj”, cata̱j nij soꞌ na̱nj ado̱nj.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Tza̱j ne̱ sese nata̱ꞌ taranꞌ soj nana̱ rqué Diose̱ rihaan soj, ne̱ catu̱u̱ nij síí ataa nari̱ꞌ tucuáán noco̱ꞌ níꞌ catu̱u̱ nij síí ne amán rá niꞌya̱j man Jesucristó catu̱u̱ rá veꞌ, ga̱a ne̱ xca̱j nij soꞌ cuentá cheꞌé cacunꞌ tumé nij soꞌ, quiꞌya̱j taranꞌ soj, ne̱ quinano̱ rá nij soꞌ cheꞌé cacunꞌ tumé nij soꞌ, quiꞌya̱j taranꞌ soj chugua̱nj.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Cuno̱ nij soꞌ nana̱ caꞌmi̱i̱ taranꞌ soj, ga̱a ne̱ xca̱j nij soꞌ cuentá cheꞌé nu̱ꞌ se chiꞌi̱i̱ ma̱n nimán nij soꞌ, ne̱ caꞌa̱nj canicu̱nꞌ ru̱j nij soꞌ, ga̱a ne̱ naꞌvi̱j nij soꞌ rihaan Diose̱, ne̱ cata̱j ya̱ nij soꞌ se vaa ya̱ Diose̱ ne ga̱ soj ei.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Cheꞌé dan nihánj me cata̱j xnaꞌanj ꞌu̱nj rihaan soj da̱j quiꞌya̱j soj, tinu̱j, nocoj. Ga̱a nuu chre̱ꞌ soj, ne̱ ino̱ ga̱a̱ se quiꞌya̱j ꞌo̱ ꞌo̱ soj ei. Yoꞌo̱ tinúú soj cachra̱a̱ ꞌo̱ chraꞌ, ne̱ tu̱cuꞌyón yoꞌó tinúú soj se‑na̱na̱ Diose̱ rihaan soj, ne̱ nata̱ꞌ yoꞌó tinúú soj nana̱ rqué Diose̱ rihaan soꞌ, ne̱ caꞌmi̱i̱ yoꞌó tinúú soj xnaꞌánj naca̱, ne̱ cata̱j xnaꞌanj yoꞌó tinúú soj me taj nana̱ caꞌmii tinúú soj síí caꞌmii xnaꞌánj naca̱, ne̱ ina̱nj da̱nj quiꞌya̱j soj, ra̱cuíj taranꞌ soj man tinúú soj, ga̱a ne̱ veꞌé doj canoco̱ꞌ sa̱ꞌ soj man Jesucristó a.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Sese vaa vi̱j vaꞌnu̱j soj me rá caꞌmi̱i̱ xnaꞌánj naca̱, ne̱ caꞌve̱e caꞌmi̱i̱ nij soꞌ, tza̱j ne̱ sese queꞌe̱e̱ soj doj me rá caꞌmi̱i̱, ga̱a ne̱ se̱ caꞌvee maꞌ. ꞌO̱ se dínj tuꞌva taꞌa̱j soj, ga̱a ne̱ canicu̱nꞌ yoꞌó tuviꞌ soj nata̱ꞌ soꞌ me nana̱ me caꞌmii nij síí caꞌmii xnaꞌánj naca̱ yoꞌ á.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Tza̱j ne̱ sese taj va̱j a̱ ꞌó soj gu̱un nucua̱j nata̱ꞌ cheꞌé nana̱ caꞌmii nij síí caꞌmii xnaꞌánj naca̱, ne̱ táá a̱ se se̱ caꞌmii nij soꞌ xnaꞌánj naca̱ rihaan yuvii̱ a̱ maꞌ. Ma̱a̱n se dínj ga̱a̱ tuꞌva nij soꞌ ga̱a nuu chre̱ꞌ soj á. Ina̱nj rihaan maꞌa̱n nij soꞌ do̱ꞌ, rihaan Diose̱ do̱ꞌ, caꞌmi̱i̱ nij soꞌ xnaꞌánj naca̱ yoꞌ á.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Dan me se veé da̱nj quiꞌya̱j gue̱e̱ soj asa̱ꞌ nataꞌ soj se‑na̱na̱ Diose̱ uún a. Nata̱ꞌ vi̱j vaꞌnu̱j tinúú soj, síí rqué Diose̱ se‑na̱na̱ soꞌ rihaan, ne̱ nuchru̱j ra̱a̱ yoꞌó tinúú soj nana̱ nataꞌ nij soꞌ, sese ya̱ ya̱ se‑na̱na̱ Nimán Diose̱ me nana̱ nataꞌ nij soꞌ a.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Sese nataꞌ yoꞌo̱ soꞌ, ne̱ sese gu̱un rá yoꞌó soꞌ nata̱ꞌ soꞌ yoꞌó nana̱ rqué Diose̱ rihaan maꞌa̱n soꞌ, ne̱ caꞌne̱ꞌ rá síí nicu̱nꞌ aꞌmii yoꞌ caꞌmi̱i̱ yoꞌó tinúú soꞌ á.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Veé dan me se ga̱a̱ yaꞌnúj rihaan taranꞌ soj, ne̱ nda̱a yoꞌo̱ yoꞌo̱ soj nata̱ꞌ nana̱ rqué Diose̱ rihaan soj, ne̱ nari̱ꞌ cunuda̱nj soj nana̱ achiin man soj, ga̱a ne̱ nari̱ꞌ nucuaj nimán taranꞌ soj a.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Sese uun nucua̱j nij síí nataꞌ nana̱ rqué Diose̱ rihaan nij soꞌ quiri̱i̱ taꞌngaꞌ nij soꞌ rihaan nimán maꞌa̱n nij soꞌ, ne̱ uun nucua̱j nij soꞌ caꞌne̱ꞌ rá nij soꞌ ga̱ nana̱ aꞌmii nij soꞌ ado̱nj.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 — ausente —
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 — ausente —
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Sese vaa ꞌo̱ nana̱ me rá chana̱ nari̱ꞌ noꞌ, ne̱ xna̱ꞌanj noꞌ man snóꞌo nica̱ noꞌ veꞌ tucuá noꞌ, ne̱ cata̱j xnaꞌanj soꞌ rihaan noꞌ a. Tza̱j ne̱ nij vaa sese canicu̱nꞌ chana̱ caꞌmi̱i̱ noꞌ rihaan cunuda̱nj nij síí amán rá niꞌya̱j man Jesucristó ga̱a nuu chre̱ꞌ nij soꞌ ado̱nj.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Nuveé na̱na̱ cavii raa̱ nij soj me se‑na̱na̱ Diose̱ maꞌ. Nuveé ina̱nj soj me síí cuchiꞌ se‑na̱na̱ Diose̱ rihaan maꞌ. Cheꞌé dan me xca̱j soj cuentá da̱j vaa tucuáán noco̱ꞌ núj si̱j amán rá niꞌya̱j man Jesucristó á.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Sese guun rá yoꞌo̱ soꞌ se vaa neꞌen soꞌ nata̱ꞌ soꞌ nana̱ rqué Diose̱ rihaan soꞌ do̱ꞌ, sese guun rá soꞌ se vaa ya̱nj Nimán Diose̱ ga̱ maꞌa̱n soꞌ do̱ꞌ, ne̱ xca̱j soꞌ cuentá se vaa nana̱ nihánj nana̱ cachrón ꞌu̱nj cheꞌé soj roꞌ, nana̱ cataj xnaꞌanj maꞌa̱n síí ꞌni̱j raꞌa man níꞌ rihaan níꞌ me nana̱ nihánj a.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Sese vaa yoꞌo̱ síí taj se vaa nuveé na̱na̱ cataj xnaꞌanj síí ꞌni̱j raꞌa man níꞌ me nana̱ nihánj, ne̱ se̱ cuchumán rá níꞌ se vaa si̱j nataꞌ se‑na̱na̱ Diose̱ me maꞌa̱n soꞌ maꞌ.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Cheꞌé dan me nano̱ꞌ uxrá soj da̱j quiꞌya̱j soj, ne̱ gu̱un nucua̱j soj nata̱ꞌ soj nana̱ rqué Diose̱ rihaan soj, tinu̱j. Ne̱ se̱ cataj soj se vaa se̱ caꞌvee caꞌmi̱i̱ yuvii̱ xnaꞌánj naca̱ mei.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Tza̱j ne̱ veꞌé ina̱nj quiꞌya̱j soj nu̱ꞌ se vaa ꞌyaj soj, ne̱ chij ina̱nj quiꞌya̱j soj nu̱ꞌ se‑su̱u̱n Diose̱ ei.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.