Provérbios 21
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Bikpela i save stiaim tingting bilong king na king i save bihainim laik bilong Bikpela, olsem wara i bihainim baret.
1 Para o Senhor Deus, controlar a mente de um rei é tão fácil como dirigir a correnteza de um rio.
2 Yumi save ting, olgeta pasin bilong yumi i gutpela. Tasol Bikpela i save skelim pasin bilong yumi, na em i save gut long as bilong ol dispela pasin.
2 Se você pensa que tudo o que faz é certo, lembre que o Senhor julga as suas intenções.
3 Yumi mas bihainim gutpela na stretpela pasin. Long ai bilong God, dispela kain pasin i save winim tru ol ofa yumi save givim long em.
3 Faça o que é direito e justo, pois isso agrada mais a Deus do que lhe oferecer sacrifícios .
4 Ol man bilong mekim pasin nogut i save bikhet na hambak oltaim. Olsem na sin i pulap long laip bilong ol.
4 Os maus são dominados pelo orgulho e pela vaidade, e isso é pecado.
5 Ol man bilong wok ol i save tingting gut na mekim wok, olsem na wok bilong ol i kamap gutpela na ol i gat planti samting. Tasol sapos ol man i hariap tumas long mekim wok, bai wok bilong ol i no kamap gutpela na ol bai i sot long ol samting.
5 Quem planeja com cuidado tem fartura, mas o apressado acaba passando necessidade.
6 Sapos man i bihainim pasin bilong giaman na i kisim planti mani samting, orait em i stap long rot bilong i dai. Na mani samting bilong dispela man i olsem sno i stap sotpela taim tasol, na bai i pinis olgeta.
6 A riqueza que é ganha desonestamente acaba logo e é uma armadilha mortal.
7 Ol man bilong mekim pasin nogut i no laik mekim gutpela pasin. Ol i save bagarapim ol arapela man. Olsem na dispela pasin bilong ol bai i pinisim ol yet.
7 Os maus são destruídos pela sua própria violência porque se negam a fazer o que é direito.
8 Man i gat rong i save mekim pasin nogut. Tasol ol man i no gat asua, ol i save mekim stretpela pasin.
8 O culpado segue caminhos errados, mas o inocente faz o que é direito.
9 Sapos man i sindaun wanpis long het bilong haus, dispela pasin i winim pasin bilong i stap insait long haus wantaim meri bilong tok kros na toktok planti.
9 É melhor morar no fundo do quintal do que dentro de casa com uma mulher briguenta.
10 Ol man bilong mekim pasin nogut, ol i hangre long mekim planti rong. Ol i no save marimari long wanpela man.
10 Os maus têm fome do mal; eles não têm pena de ninguém.
11 Sapos ol man i mekim save long bikhetman, orait man i no gat tingting bai i lukim, na em bai i kisim gutpela tingting na save. Tasol sapos ol i skulim man i gat gutpela tingting, bai save bilong en i kamap gutpela moa.
11 Quando o zombador é castigado, as pessoas sem experiência aprendem uma lição. Quando se ensina o sábio, o seu conhecimento é aumentado.
12 Pasin bilong Bikpela i stret olgeta, na em i save long olgeta samting ol man bilong mekim pasin nogut ol i save mekim insait long ol haus bilong ol. Na Bikpela bai i bagarapim ol dispela man.
12 Deus, que é justo, observa os maus e os faz cair na desgraça.
13 Sapos yu pasim yau na yu no laik harim ol rabisman i singaut long yu bilong helpim ol, orait bihain ol man bai i no harim singaut bilong yu tu.
13 Quem recusar ouvir o grito do pobre também gritará e não será ouvido.
14 Sapos wanpela man i kros long yu, orait yu mas givim presen long em, taim ol man i no lukim yu, na bai kros bilong en i pinis.
14 Dê um presente em segredo a quem estiver zangado com você, e a raiva dele acabará.
15 Taim ol manmeri i bihainim stretpela pasin, ol gutpela manmeri i save lukim na i amamas. Tasol ol man bilong mekim pasin nogut i lukim na ol i bel hevi tru.
15 Quando se faz justiça, os bons ficam felizes, porém os maus ficam apavorados.
16 Man i lusim rot bilong gutpela tingting bai i dai na i go i stap wantaim ol man i dai pinis.
16 Quem se afasta do bom senso está caminhando para a morte.
17 Sapos man i laikim tumas gutpela kaikai na dring na pasin bilong amamas, orait mani bilong en bai i pinis na em bai i sot long ol samting.
17 Quem ama os prazeres passará necessidade; quem ama o vinho e a boa comida nunca ficará rico.
18 Sapos hevi i laik kamap long ol stretpela man, orait ol man bilong mekim pasin nogut i save senisim ol na kisim dispela hevi.
18 As pessoas honestas ficam livres da angústia, e os maus sofrem em lugar dos bons.
19 Sapos man i stap long ples wesan nating, dispela pasin i winim pasin bilong i stap wantaim meri bilong tok kros na toktok planti.
19 É melhor morar no deserto do que com uma mulher que vive resmungando e se queixando.
20 Man i gat gutpela tingting, em i save bungim olkain gutpela samting long haus bilong en. Tasol ol man i no gat gutpela tingting, ol i save pinisim ol samting bilong ol.
20 O homem sensato tem o suficiente para viver na riqueza e na fartura, mas o insensato não, porque gasta tudo o que ganha.
21 Sapos man i bihainim stretpela pasin na pasin bilong laikim tru ol arapela, em bai i stap gut na bai ol i mekim stretpela pasin long em na givim biknem long em.
21 Quem é bondoso e direito terá uma vida longa e será tratado com respeito e justiça.
22 Man i gat gutpela tingting, em inap soim ol soldia long gutpela rot bilong kisim taun. Ol man bilong taun i ting banis bilong taun i strong tumas na ol birua i no inap brukim. Tasol ol soldia bai i go pait na winim ol strongpela soldia bilong taun na kisim taun na bagarapim dispela banis.
22 Uma pessoa inteligente pode conquistar uma cidade defendida por homens fortes e destruir as muralhas em que eles confiavam.
23 Sapos man i was gut long tok bilong en, em bai i no inap painim hevi.
23 Se você não quer se meter em dificuldades, tome cuidado com o que diz.
24 Bikhetman i save hambak na tok bilas long ol arapela man. Oltaim em i strong long litimapim nem bilong em yet.
24 Chamamos de zombador o homem vaidoso que trata os outros com orgulho e desprezo.
25 Lesman i laikim tumas long kisim ol samting, tasol em i no man bilong wok. Olsem na dispela laik bilong en bai i kilim em i dai.
25 O preguiçoso morre desejando muitas coisas porque se nega a trabalhar;
26 Lesman i save tingting oltaim long kisim olkain samting. Tasol stretpela man em inap long givim planti samting long ol arapela man.
26 ele passa o dia inteiro pensando no que gostaria de ter. Mas a pessoa de caráter tem o que dar e dá com prazer.
27 Bikpela i no laik tru long ofa bilong man i save mekim pasin nogut. Na sapos man i bihainim pasin giaman na i mekim ofa, orait Bikpela i ting dispela i stingpela pasin tru.
27 Deus detesta os sacrifícios que os maus lhe oferecem, especialmente quando oferecem com más intenções.
28 Sapos witnes i tok giaman long kot, orait dispela witnes i mas i dai. Tasol sapos man bilong harim gut tok, em i laik toktok, orait ol man i save putim yau gut long tok bilong en.
28 A testemunha falsa será condenada à morte, mas a palavra da pessoa que costuma ouvir bem as coisas será aceita.
29 Man bilong mekim pasin nogut i save giaman na mekim olsem em i gutpela man. Tasol ol stretpela man i save tingting oltaim long mekim wokabaut bilong ol i kamap gutpela.
29 O homem direito tem confiança em si mesmo, porém o mau só finge que tem.
30 Maski yu gat gutpela tingting na gutpela save na yu save long gutpela pasin bilong mekim ol samting, dispela i no inap helpim yu liklik, sapos yu birua long Bikpela.
30 A sabedoria, a inteligência e o entendimento das pessoas não são nada na presença do Senhor .
31 Ol soldia i save redim ol hos long taim bilong pait. Tasol Bikpela wanpela tasol em inap long mekim ol i win.
31 Os homens aprontam os cavalos para a batalha, mas quem dá a vitória é Deus, o Senhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.