Provérbios 1
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Dispela buk i gat ol gutpela toktok bilong Solomon, pikinini bilong Devit na king bilong Israel.
1 Provérbios de Salomão, filho de Davi e rei de Israel.
2 Dispela gutpela tok em inap long givim yumi gutpela tingting na long lainim yumi long gutpela pasin. Na sapos yumi harim tok long as bilong ol samting, orait bai yumi inap klia tru long dispela tok.
2 Estes provérbios nos ajudam a dar valor à sabedoria e aos bons conselhos e a entender os pensamentos mais profundos.
3 Gutpela tok bilong dispela buk bai i skulim yumi long wokabaut olsem man i gat gutpela save na long bihainim ol gutpela na stretpela pasin na long mekim wankain stretpela pasin long olgeta man.
3 Eles nos ensinam a vivermos de maneira inteligente e a sermos corretos, justos e honestos.
4 Na sapos sampela man i gat liklik save tasol, bai dispela tok i helpim ol long kisim gutpela tingting, na em bai i givim gutpela save long ol yangpela man, na soim ol long gutpela pasin bilong wokabaut.
4 Podem também tornar sábia uma pessoa sem experiência e ensinar os moços a serem ajuizados.
5 Na dispela buk bai i helpim ol man i gat save na bai ol i kisim save moa yet, na em bai i skulim ol man i gat gutpela tingting long ol gutpela rot ol i ken bihainim.
5 Estes provérbios aumentam a sabedoria dos sábios e orientam os instruídos,
6 Dispela tok bai i helpim yumi long kisim save long ol tok piksa na tok bokis na long ol gutpela tok na tok hait bilong ol saveman.
6 fazendo que entendam o significado escondido dos provérbios e dos ditados e compreendam os mistérios que os estudiosos procuram explicar.
7 Sapos yu laik kisim gutpela save, orait pastaim yu mas aninit long Bikpela. Ol man i no gat gutpela tingting ol i no laik tru long skul na kisim gutpela save.
7 Para ser sábio, é preciso primeiro temer a Deus , o Senhor . Os tolos desprezam a sabedoria e não querem aprender.
8 Pikinini, yu mas harim tok bilong papamama bilong yu na yu no ken sakim tok bilong tupela.
8 Meu filho, escute o que o seu pai ensina e preste atenção no que a sua mãe diz.
9 Tok bilong tupela bai i mekim yu i kamap gutpela man, olsem yu putim naispela bilas long het bilong yu na naispela bis i stap long nek bilong yu.
9 Os ensinamentos deles vão aperfeiçoar o seu caráter, assim como um belo turbante ou um colar melhoram a sua aparência.
10 Pikinini, sapos ol raskol o stilman i grisim yu long mekim ol pasin nogut, orait yu no ken bihainim tok bilong ol.
10 Filho, se homens perversos quiserem tentar você, não deixe.
11 Dispela kain man i save tok olsem, “Goan, yu kam wantaim mipela, na yumi go kilim sampela man i dai. Yumi go hait long arere bilong rot na lukim wanem ol man bai i kam, na yumi kilim ol i dai. Maski ol i no gat asua, yumi pinisim laik tasol na kilim ol i dai.
11 Eles poderão dizer: “Venha, vamos matar alguém! Vamos nos divertir atacando pessoas inocentes!
12 Bai yumi kamap wantu na kilim ol, olsem dai i save kamap wantu long ol man na ol i go long ples bilong ol man i dai pinis.
12 Estarão vivas e com saúde quando as encontrarmos, mas nós acabaremos com elas.
13 Na bai yumi kisim planti samting bilong ol dispela man na bai ol dispela samting i pulap long ol haus bilong yumi.
13 Acharemos todo tipo de riquezas e encheremos as nossas casas com as coisas roubadas.
14 Yu kam poroman wantaim mipela, na bai yu tu yu kisim planti samting.”
14 Venha com a gente, que nós repartiremos o que roubarmos!”
15 Pikinini, sapos ol raskol i mekim dispela kain tok long yu, orait yu no ken harim tok bilong ol na bihainim ol.
15 Filho, não ande com gente dessa laia. Fique longe deles.
16 Oltaim ol dispela kain man i laikim tumas long mekim ol pasin nogut. Na oltaim bel bilong ol i save kirap long kilim ol man i dai.
16 Eles têm pressa de fazer o mal e estão sempre prontos para matar.
17 — ausente —
17 Não adianta armar uma arapuca enquanto o passarinho estiver olhando.
18 — ausente —
18 No entanto esses homens estão preparando uma armadilha onde eles mesmos morrerão.
19 Ol man bilong pait na stil i save bihainim dispela pasin, olsem na ol bai i bagarap. I olsem ol samting ol i bin stilim bai i bagarapim ol.
19 O que acontece com quem fica rico por meio da violência é isto: acaba sendo morto.
20 Gutpela na stretpela tingting i olsem wanpela meri i sanap long ol rot na long ol maket na i singaut long ol manmeri.
20 Escutem! A Sabedoria está gritando nas ruas e nas praças.
21 Na tu em i sanap long ples bung klostu long dua bilong bikpela banis bilong taun, na long olgeta ples planti manmeri i stap long en, na em i singaut olsem,
21 Nos portões das cidades e em todos os lugares onde o povo se reúne, ela está gritando alto, assim:
22 “Yupela lain i no gat tingting, yupela i laik i stap olsem oltaim, a? Yupela i olsem ol longlong man. Yupela i no laik kisim gutpela save na yupela i tok bilas long en. Wanem taim bai yupela i lusim dispela pasin?
22 — Gente louca! Até quando vocês continuarão nesta loucura? Até quando terão prazer em zombar da sabedoria? Será que nunca aprenderão?
23 Mi laik tok strong long yupela long lusim pasin nogut bilong yupela. Yupela i mas bihainim tok bilong mi, na bai mi skulim yupela na givim gutpela tingting long yupela.
23 Escutem quando eu os corrijo. Eu darei bons conselhos e repartirei a minha sabedoria com vocês.
24 Mi bin singautim yupela long kam long mi, tasol yupela i no laik.
24 Eu chamei e convidei, mas vocês não me ouviram e não me deram atenção.
25 Yupela i bin givim baksait long gutpela tok bilong mi na yupela i bikhet long taim mi laik stretim yupela.
25 Vocês rejeitaram todos os meus conselhos e não quiseram que eu os corrigisse.
26 Orait bai mi tu mi mekim wankain pasin olsem yupela. Na long taim bikpela trabel i painim yupela, na yupela i bagarap, bai mi lap moa yet, na bai mi tok bilas long yupela.
26 Assim, quando estiverem em dificuldades, eu rirei; e, quando o terror chegar, eu caçoarei de vocês.
27 Taim nogut bai i kamap long yupela olsem strongpela win, na trabel na pen bai i bagarapim yupela olsem traipela raunwin.
27 Zombarei de vocês quando o terror vier como uma tempestade, trazendo fortes ventos de dificuldades. Eu rirei quando estiverem passando por sofrimentos e aflições.
28 “Long dispela taim yupela bai i singautim mi long helpim yupela, tasol bai mi no ken i kam. Na yupela bai i wok long painim mi, tasol yupela bai i no inap lukim mi.
28 Então vocês me chamarão, mas eu, a Sabedoria, não responderei. Vão procurar por toda parte, porém não me encontrarão.
29 Yupela i no laik tru long kisim gutpela save na yupela i no laik aninit long Bikpela.
29 Vocês não quiseram a sabedoria e sempre se recusaram a temer a Deus , o Senhor .
30 Yupela i bin sakim gutpela tok bilong mi, na yupela i bin givim baksait long mi long taim mi laik stretim yupela.
30 Não aceitaram os meus conselhos, nem prestaram atenção quando os corrigi.
31 Olsem na nau bai yupela i kisim pe nogut bilong ol pasin nogut yupela i save mekim.
31 Portanto, receberão o que merecem e ficarão aborrecidos com as coisas que fizeram.
32 Ol manmeri i no gat gutpela tingting, ol i save givim baksait long mi, na dispela pasin bilong ol i save kilim ol yet i dai. Ol man i ting ol i save pinis long olgeta samting, ol i olsem ol longlong man. Dispela tingting bilong ol bai i bagarapim ol yet.
32 Os tolos morrem porque rejeitam a sabedoria; os que não têm juízo são destruídos por estarem satisfeitos consigo mesmos.
33 Tasol ol manmeri i putim yau gut long tok bilong mi, bai ol i stap gut. Na bai ol i no gat hevi na bai ol i no pret, long wanem, ol i save, samting nogut i no inap kamap long ol.”
33 Mas quem me ouvir terá segurança, viverá tranquilo e não terá motivo para ter medo de nada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.