Provérbios 19
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVI
1 Sapos man i sot long ol samting, tasol em i stretpela man, em i winim tru man i no gat gutpela tingting na i save giaman nabaut.
1 Melhor é o pobre que vive com integridade do que o tolo que fala perversamente.
2 I no gutpela sapos man i wok strong long mekim wanpela samting na em i no save gut long dispela samting em i laik mekim. Na sapos man i hariap tumas long mekim wanpela wok, em bai i no inap mekim wok i kamap gutpela.
2 Não é bom ter zelo sem conhecimento, nem ser precipitado e perder o caminho.
3 Sampela manmeri i save mekim longlong pasin na bagarapim ol yet, na bihain ol i putim hevi long Bikpela na i kros long em.
3 É a insensatez do homem que arruína a sua vida, mas o seu coração se ira contra o Senhor.
4 Sapos man i gat planti mani, em bai i gat planti pren. Tasol sapos man i no gat planti mani, ol pren bilong en bai i lusim em na em i no gat pren moa.
4 A riqueza traz muitos amigos, mas até o amigo do pobre o abandona.
5 Sapos man i tok giaman long kot, em bai i kisim pe nogut. Ol i no inap larim em.
5 A testemunha falsa não ficará sem castigo, e aquele que despeja mentiras não sairá livre.
6 Planti man i save tok gris long man i gat namba, bilong mekim em i laikim ol. Sapos wanpela man i man bilong givim presen, orait bai ol man i laik kamap pren bilong en.
6 Muitos adulam o governante, e todos são amigos de quem dá presentes.
7 Sapos man i sot long ol samting, orait ol brata bilong en i no laikim em. Sapos olsem, ol pren bilong en tu i save givim baksait long en. Maski em i tok gris long ol, tok bilong en i save lus nating.
7 O pobre é desprezado por todos os seus parentes, quanto mais por seus amigos! Embora os procure, para pedir-lhes ajuda, não os encontra em lugar nenhum.
8 Man i laik helpim em yet, em i save wok strong long kisim gutpela tingting na save. Na sapos man i holim gut dispela save long tingting bilong en, orait em bai i gat gutpela sindaun.
8 Quem obtém sabedoria ama-se a si mesmo; quem acalenta o entendimento prospera.
9 Sapos man i tok giaman long kot, em bai i kisim pe nogut. Ol bai i kilim i dai dispela kain man bilong giaman.
9 A testemunha falsa não ficará sem castigo, e aquele que despeja mentiras perecerá.
10 Sapos man i no gat gutpela tingting, tasol em i gat planti mani samting, orait dispela i no stret. Tasol sapos wokboi nating i kamap hetman na i bosim ol bikman, orait dispela i nogut tru.
10 Não fica bem o tolo viver no luxo; quanto pior é o servo dominar príncipes!
11 Man i gat gutpela tingting, em i no inap kros kwik. Nambawan pasin bilong en i olsem. Em i no save tingim rong narapela man i mekim long em.
11 A sabedoria do homem lhe dá paciência; sua glória é ignorar as ofensas.
12 Sapos king i kros na belhat, em i olsem laion i singaut strong. Tasol sapos em i belgut na i laik helpim ol manmeri, em i olsem ren i mekim kaikai i kamap gut.
12 A ira do rei é como o rugido do leão, mas a sua bondade é como o orvalho sobre a relva.
13 Sapos pikinini man i no gat gutpela tingting, orait em i save givim bikpela hevi tru long papa bilong en. Sapos meri bilong wanpela man, em i meri bilong tok kros na toktok planti, orait em i olsem ren i kam insait long hul long het bilong haus na oltaim i wok long pundaun liklik liklik.
13 O filho tolo é a ruína de seu pai, e a esposa briguenta é como uma goteira constante.
14 Papamama inap givim haus na mani samting long yumi. Tasol God wanpela inap givim yumi meri i gat gutpela tingting.
14 Casas e riquezas herdam-se dos pais, mas a esposa prudente vem do Senhor.
15 Ol lesman i save slip strong oltaim. Man i sindaun nating tasol, em bai i no gat kaikai na i stap hangre.
15 A preguiça leva ao sono profundo, e o preguiçoso passa fome.
16 Sapos man i bihainim ol lo bilong God, em bai i stap gut na i no inap bagarap. Na sapos man i givim baksait long ol pasin bilong God, em bai i dai.
16 Quem obedece aos mandamentos preserva a sua vida, mas quem despreza os seus caminhos morrerá.
17 Sapos yu marimari long rabisman na yu givim samting long em, i olsem yu larim Bikpela i dinau long yu, na bihain Bikpela bai i bekim dispela dinau.
17 Quem trata bem os pobres empresta ao Senhor, e ele o recompensará.
18 Sapos pikinini man bilong yu i bikhet, yu mas stretim em, na em bai i bihainim gutpela pasin. Tasol sapos yu larim em i bihainim pasin nogut, i olsem yu orait long em i dai.
18 Discipline seu filho, pois nisso há esperança; não queiras a morte dele.
19 Sapos man i save kros kwik, orait em i mas karim hevi bilong rong bilong en. Sapos yu helpim em na pinisim hevi bilong en, orait bihain em i laik bai yu helpim em gen.
19 O homem de gênio difícil precisa do castigo; se você o poupar, terá que poupá-lo de novo.
20 Sapos yu larim man i skulim yu na givim gutpela tingting long yu, orait bihain bai yu gat gutpela tingting na save.
20 Ouça conselhos e aceite instruções, e acabará sendo sábio.
21 Man i save tingting long mekim planti kain samting. Tasol samting Bikpela i tingting long mekim, dispela tasol bai i kamap.
21 Muitos são os planos no coração do homem, mas o que prevalece é o propósito do Senhor.
22 Ol man i save laikim man i strong long bihainim ol tok na promis em i bin mekim. I tru, i no gutpela sapos man i stap rabis. Tasol sapos rabisman i gutpela man, em i winim tru man bilong giaman.
22 O que se deseja ver num homem é amor perene; melhor é ser pobre do que mentiroso.
23 Sapos yu aninit long Bikpela, dispela pasin i save givim laip long yu. Na bai yu stap gut oltaim na samting nogut i no ken kamap long yu.
23 O temor do Senhor conduz à vida: Quem o teme pode descansar em paz, livre de problemas.
24 Lesman i save putim han long plet, bilong kisim kaikai. Tasol em i no inap apim han na putim kaikai long maus.
24 O preguiçoso põe a mão no prato, e não se dá ao trabalho de levá-la à boca!
25 Sapos yu givim kanda long bikhetman, orait man i no gat tingting bai i lukim na i save, em yet i mas bihainim gutpela pasin. Tasol sapos yu stretim ol man i gat gutpela tingting, save bilong ol yet bai i kamap gutpela moa.
25 Açoite o zombador, e os inexperientes aprenderão a prudência; repreenda o homem de discernimento, e ele obterá conhecimento.
26 Sapos pikinini man i mekim nogut long papa bilong en, na i rausim mama long haus, orait em i mekim famili bilong en i sem nogut tru.
26 O filho que rouba o pai e expulsa a mãe é causador de vergonha e desonra.
27 Pikinini, sapos yu no laik skul moa long gutpela tingting, orait bai yu bihainim pasin bilong ol man i no gat tingting.
27 Se você parar de ouvir a instrução, meu filho, irá afastar-se das palavras que dão conhecimento.
28 Sapos man bilong mekim pasin nogut i kamap witnes long kot, orait em bai i amamas long paulim kot. Pasin nogut em i bun tru bilong dispela kain man.
28 A testemunha corrupta zomba da justiça, e a boca dos ímpios tem fome de iniqüidade.
29 Ol man bilong tok nogut na tok bilas bai i kisim pe nogut. Na bai ol man i givim kanda long man i bihainim longlong pasin.
29 Os castigos estão preparados para os zombadores, e os açoites para as costas dos tolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.