Mateus 25
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC
1 Jisas i tok moa olsem, “Long dispela taim kingdom bilong heven bai i olsem stori bilong 10-pela yangpela meri. Wanpela man i marit nupela, em i laik i kam. Na dispela ol yangpela meri ol i kisim ol lam bilong ol, na ol i go bilong bungim em long rot na bringim em i kam.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 5-pela bilong ol dispela meri ol i kranki meri, na 5-pela i gat save.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ol kranki meri i bringim ol lam bilong ol i kam, tasol ol i no kisim arapela wel i kam wantaim.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Tasol ol meri i gat save, ol i pulimapim arapela wel long ol botol bilong ol na ol i bringim i kam wantaim ol lam.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Dispela man i marit nupela em i no kam kwik, olsem na ai bilong olgeta meri i hevi na ol i slip i stap.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Na long biknait tru ol i harim wanpela man i singaut olsem, ‘Man i marit nupela em i kam nau. Yupela kam, yumi go bungim em long rot na bringim em i kam.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Orait dispela olgeta yangpela meri ol i kirap, na ol i redim lam bilong ol.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Na ol kranki meri i tokim ol meri i gat save olsem, ‘Yupela givim mipela hap wel bilong yupela. Ol lam bilong mipela i laik i dai.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Tasol ol savemeri i bekim tok olsem long ol, ‘Nogat. Dispela wel bai i no inap long mipela na long yupela tu. Mobeta yupela i go long stua na baim bilong yupela yet.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Orait ol 5-pela kranki meri i go pinis bilong baim wel, na dispela man i marit nupela em i kam. Na ol meri i redi ol i go insait long haus wantaim em long bikpela kaikai bilong marit. Na ol man i pasim dua.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Bihain ol arapela yangpela meri i kam, na ol i tok, ‘Bikman, bikman, kam opim dua long mipela.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Tasol em i bekim tok olsem, ‘Mi tok tru long yupela, mi no save long yupela.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Na Jisas i tok, “Olsem na yupela i mas was gut. Yupela i no save long wanem de na wanem aua Bikpela bilong yupela bai i kamap.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Jisas i tok moa olsem, “Kingdom bilong heven bai i olsem wanpela man i laik wokabaut i go long longwe ples. Em i singautim ol wokboi bilong en i kam, na i putim ol samting bilong en long han bilong ol, bai ol i ken lukautim.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Em i tingim pasin na strong bilong ol wokboi wan wan, na em i tilim mani long ol. Long narapela em i givim 5,000 kina na long narapela em i givim 2,000 kina na long narapela em i givim 1,000 kina. Em i mekim olsem na em i go.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Em i go pinis, orait kwiktaim dispela man i bin kisim 5,000 kina em i wok bisnis long dispela mani na i kisim winmani inap long 5,000 kina moa.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Na dispela man i bin kisim 2,000 kina, em tu i wok bisnis na i kisim 2,000 kina moa.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Tasol man i bin kisim 1,000 kina, em i go wokim hul long graun na i haitim mani bilong bikman bilong en.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Longpela taim i go pinis, na bihain bikman bilong ol dispela wokboi i kam bek. Na em i laik stretim tok wantaim ol long dispela mani em i bin givim ol.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Na man i bin kisim 5,000 kina em i kam, na em i bringim 5,000 kina moa, na i tok olsem, ‘Bikman, yu bin givim mi 5,000 kina. Lukim, mi wok bisnis na mi kisim 5,000 kina moa.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Na bikman bilong en i tokim em olsem, ‘Yu gutpela wokboi, yu bin mekim gutpela wok tru. Yu save lukautim gut wok bilong yu. Yu bin lukautim gut ol liklik samting, olsem na mi laik bai yu bosim planti samting. Yu kam amamas wantaim mi.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Man i bin kisim 2,000 kina em tu i kam, na em i tok olsem, ‘Bikman, yu bin givim mi 2,000 kina. Lukim, mi wok bisnis na mi kisim 2,000 kina moa.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Na bikman bilong en i tokim em olsem, ‘Yu gutpela wokboi, yu bin mekim gutpela wok tumas. Yu save lukautim gut wok bilong yu. Yu bin lukautim gut ol liklik samting, olsem na mi laik bai yu bosim planti samting. Yu kam amamas wantaim mi.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Na man i bin kisim 1,000 kina em tu i kam, na em i tok olsem, ‘Bikman, mi save pinis, yu hatpela man. Yu save kamautim kaikai long ol gaden ol arapela man i planim. Na long hap graun narapela man i bin tromoi pikinini kaikai long en, yu save kisim ol kaikai i kamap.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Olsem na mi pret na mi go haitim dispela 1,000 kina bilong yu long graun. Em hia mani bilong yu.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Tasol bikman bilong en i bekim tok olsem, ‘Yu wokboi nogut. Yu lesman. Yu save gut olsem mi save kamautim kaikai long ol gaden ol arapela man i bin planim, na mi save kisim kaikai long hap graun narapela man i bin tromoi pikinini kaikai long en.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Orait watpo yu no putim mani bilong mi long beng? Olsem na taim mi kam bek mi inap kisim ol mani bilong mi wantaim sampela winmani tu.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Olsem na yupela i mas kisim dispela 1,000 kina long em na givim long dispela man i gat 10,000 kina.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Long wanem, olgeta man i gat sampela samting pinis, bai mi givim sampela moa long ol. Tasol sapos wanpela man i no gat ol samting, orait liklik samting em i holim, em bai mi rausim long em.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Na dispela wokboi nogut, yupela rausim em i go ausait long ples tudak. Long dispela hap bai ol i krai nogut na skrapim tit bilong ol.’”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Jisas i tok moa olsem, “Taim Pikinini Bilong Man i kam bek olsem king wantaim olgeta ensel, orait em bai i sindaun long sia king bilong en.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Na olgeta lain manmeri bai ol i kam bung long pes bilong em. Na em bai i tilim ol na putim ol long tupela lain, olsem wasman i save tilim ol sipsip i go long hap na ol meme i go long hap.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Em bai i putim ol sipsip long han sut bilong en, na ol meme long han kais.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Orait na king bai i tokim ol manmeri i stap long han sut bilong en olsem, ‘Yupela i gat blesing bilong Papa bilong mi. Em i laik mekim gut long yupela. Yupela kam kisim kingdom Papa i bin redim na makim bilong yupela pinis, long taim graun i kamap nupela yet.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Long wanem, bipo mi stap hangre, na yupela i bin givim kaikai long mi. Mi dai long wara, na yupela i givim wara long mi. Mi man bilong narapela ples na yupela i bringim mi i go long haus bilong yupela.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Mi no gat laplap, na yupela i givim laplap long mi. Mi gat sik na yupela i lukautim mi. Mi stap long kalabus, na yupela i kam lukim mi.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Na ol stretpela manmeri bai i bekim tok bilong en olsem, ‘Bikpela, long wanem taim mipela i lukim yu i stap hangre, na mipela i givim kaikai long yu? Na wanem taim yu dai long wara, na mipela i givim wara long yu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Long wanem taim mipela i lukim yu i stap man bilong narapela ples, na mipela i bringim yu i go long haus bilong mipela? Na long wanem taim yu no gat laplap, na mipela i givim laplap long yu?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Long wanem taim mipela i lukim yu gat sik, o yu stap long kalabus, na mipela i go lukim yu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Na king bai i bekim tok bilong ol olsem, ‘Mi tok tru long yupela, olgeta samting yupela i bin mekim long wanpela bilong ol dispela brata bilong mi i no gat nem liklik, ol dispela samting yupela i bin mekim long mi.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Orait na king bai i tokim ol lain i stap long han kais olsem, ‘Yupela manmeri bilong lus, yupela klia long mi na yupela go long paia i no save dai, em dispela paia ol i redim pinis bilong Satan wantaim ol ensel bilong en.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Long wanem, bipo mi stap hangre, na yupela i no givim kaikai long mi. Mi dai long wara, na yupela i no givim wara long mi.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Mi man bilong narapela ples, na yupela i no bringim mi i go long haus bilong yupela. Mi no gat laplap, na yupela i no givim laplap long mi. Mi gat sik, na mi stap long kalabus, na yupela i no kam lukim mi.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Na bai ol tu i bekim tok bilong en olsem, ‘Bikpela, long wanem taim mipela i lukim yu i stap hangre, o yu dai long wara, o yu man bilong narapela ples, o yu no gat laplap, o yu gat sik, o yu stap long kalabus, na mipela i no mekim gut long yu?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Na em bai i bekim tok bilong ol olsem, ‘Mi tok tru long yupela, samting yupela i no bin mekim long wanpela bilong ol dispela manmeri i no gat nem liklik, ol dispela samting yupela i no bin mekim long mi tu.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Na ol dispela lain bai i go bilong kisim pe nogut, em pen i save stap oltaim. Tasol ol stretpela manmeri bai i kisim laip i stap oltaim oltaim.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.