Mateus 13

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Long dispela de yet Jisas i lusim haus na i go ausait. Na em i sindaun long arere bilong raunwara.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Na planti lain manmeri tru i kam long em. Olsem na em i kalap long wanpela bot na i sindaun, na olgeta manmeri i sanap i stap long nambis.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Na Jisas i mekim planti tok piksa long ol. Em i tok olsem, “Harim. Wanpela man i go tromoi pikinini wit long gaden.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Em i wok long tromoi i go, na sampela pikinini wit i pundaun long rot, na ol pisin i kam kaikai.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Na sampela pikinini wit i pundaun long hap graun i gat ston, na i no gat planti graun long en. Graun i no daun tumas, olsem na ol dispela wit i kamap kwik.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Tasol taim san i kam antap em i kukim dispela wit. Na wit i no gat rop, olsem na em i drai olgeta, na i dai.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Na sampela pikinini wit i pundaun namel long ol rop i gat nil. Na ol rop i gat nil i kamap na i karamapim wit.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Tasol sampela pikinini wit i pundaun long gutpela graun, na i karim kaikai. Sampela i karim 100, na sampela i karim 60, na sampela i karim 30.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Man i gat yau em i mas harim dispela tok.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Bihain ol disaipel i kam long Jisas na askim em olsem, “Bilong wanem yu save mekim tok piksa long ol manmeri?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Na Jisas i bekim tok olsem, “God i larim yupela i save pinis long as bilong tok hait bilong kingdom bilong heven. Tasol em i no soim long ol dispela manmeri.
11 Jesus respondeu:
12 Sapos wanpela man i gat sampela samting pinis, orait God bai i givim sampela moa long em, na bai em i gat planti. Tasol sapos man i no gat ol samting, orait God bai i rausim ol liklik samting em i holim pinis.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Long dispela as tasol mi save mekim tok piksa long ol. Ai bilong ol i lukluk, tasol ol i no lukim wanpela samting. Ol i putim yau, tasol ol i no harim tok na kisim save.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Long dispela ol manmeri, wanpela tok bilong profet Aisaia em i kamap tru. Em i bin tok olsem, ‘Bai yupela i harim tok planti taim, tasol bai yupela i no save long as bilong en. Bai yupela i lukluk planti taim, tasol bai yupela i no luksave long wanpela samting.
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Bel bilong dispela lain manmeri i pas pinis, na yau bilong ol i les long harim toktok, na ol i pasim pinis ai bilong ol, nogut ai bilong ol i lukim wanpela samting, na yau bilong ol i harim tok, na bel bilong ol i save long as bilong tok, na ol i tanim bel na kam bek long mi na mi mekim ol i kamap orait gen.’
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 “Tasol yupela i ken amamas. Ai bilong yupela i save lukim ol samting. Na yau bilong yupela i save harim tok.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Mi tok tru long yupela, bipo planti profet na planti stretpela man ol i gat bikpela laik long lukim ol samting nau yupela i lukim, tasol ol i no bin lukim. Na ol i gat bikpela laik long harim dispela ol tok yupela i save harim, tasol ol i no bin harim.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Jisas i tok moa olsem, “Nau yupela harim as bilong tok piksa bilong man i tromoi pikinini wit long gaden.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Ol man i harim gutnius bilong kingdom bilong heven na i no save long as bilong en, ol i olsem dispela pikinini wit i pundaun long rot, na Satan i save kam long ol na kwiktaim em i rausim dispela tok God i bin planim long bel bilong ol.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Na ol pikinini wit i pundaun long graun i gat ston, em i olsem man i harim tok na i kisim kwiktaim na i amamas long en.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Tasol em i no gat rop bilong en, na em i save stap liklik taim tasol. Taim ol man i laik daunim tok bilong God ol i givim hevi long dispela man na mekim nogut long em, orait bilip bilong en i save bagarap kwiktaim.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Na ol pikinini wit i pundaun namel long ol rop i gat nil, em i olsem man i harim tok, tasol em i tingting planti long ol samting bilong graun, na em i wari long bungim planti mani. Ol dispela samting i karamapim tok bilong God, na em i no karim kaikai.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Tasol ol dispela pikinini wit i pundaun long gutpela graun, em i olsem man i harim tok na i save gut as bilong en. Em i save karim kaikai, inap 100 o 60 o 30.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Jisas i givim narapela tok piksa long ol olsem, “Kingdom bilong heven em i olsem wanpela man i tromoi ol gutpela pikinini wit long gaden bilong en.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Tasol taim ol manmeri i slip, birua bilong dispela man i kam, na em i tromoi ol pikinini bilong gras nogut namel long wit, na em i go.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Bihain dispela wit i kamap na i laik karim kaikai, na ol i lukim gras nogut i stap wantaim.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Orait na ol wokboi i go long papa bilong gaden na ol i tokim em olsem, ‘Bikman, mipela i ting yu bin tromoi ol gutpela pikinini wit tasol long gaden bilong yu. Olsem wanem na dispela gras nogut i kamap?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 “Na em i tokim ol, ‘Wanpela birua i bin mekim dispela pasin.’ Na ol wokboi i askim em, ‘Yu laik bai mipela i go kamautim na bungim dispela gras nogut?’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Tasol em i tokim ol olsem, ‘Nogat. Nogut yupela i wok long kamautim gras nogut na yupela i kamautim wit wantaim.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Mobeta yupela i larim tupela i kamap wantaim, inap long taim bilong kisim kaikai. Na long taim bilong kisim kaikai bai mi tokim ol man i mekim dispela wok olsem, “Yupela bungim gras nogut pastaim, na pasim long mekpas bilong kukim long paia. Tasol yupela bungim wit na putim i stap long haus kaikai bilong mi.” ’
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Jisas i givim narapela tok piksa long ol olsem, “Kingdom bilong heven em i olsem pikinini bilong dispela kain sayor ol i kolim mastet. Wanpela man i kisim pikinini bilong mastet na i planim long gaden bilong en.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Pikinini bilong mastet em i no olsem ol arapela pikinini kaikai. Nogat. Em i liklik tru. Tasol taim em i kamap bikpela, em i winim olgeta kain sayor long gaden. Em i kamap olsem diwai, na ol pisin i save kam wokim haus bilong ol long ol han bilong en.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Jisas i autim narapela tok piksa long ol olsem, “Kingdom bilong heven em i olsem yis. Wanpela meri i kisim dispela yis na i tanim wantaim bikpela dram plaua. Na bihain dispela plaua olgeta i solap.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Dispela olgeta tok Jisas i mekim long ol manmeri em i mekim long ol tok piksa. Em i no autim klia wanpela tok long ol. Nogat. Em i autim long tok piksa tasol.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Na long dispela pasin em inapim dispela tok wanpela profet i bin autim bipo. Profet i bin tok olsem,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Jisas i lusim ol manmeri na i go insait long haus. Na ol disaipel bilong en ol i kam long em na i tok, “Inap yu tokim mipela long as bilong dispela tok piksa bilong gras nogut i kamap long gaden?”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Na Jisas i bekim tok olsem long ol, “Man i tromoi gutpela pikinini wit, em i Pikinini Bilong Man.
37 Jesus respondeu:
38 Na gaden em i dispela graun. Na ol gutpela pikinini wit, em ol manmeri bilong kingdom bilong heven. Na gras nogut, em ol manmeri bilong Satan.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Dispela birua i tromoi pikinini bilong gras nogut, em Satan. Taim bilong kisim kaikai, em las de bilong dispela graun. Ol wokman em ol ensel tasol.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Ol man i save bungim gras nogut na kukim long paia, olsem tasol bai ol i mekim long las de bilong dispela graun.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Pikinini Bilong Man bai i salim ol ensel bilong en, na ol bai i rausim long kingdom bilong heven olgeta samting i save bagarapim bilip bilong man, wantaim olgeta man i save mekim pasin nogut.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Na ol bai i tromoi ol i go long bikpela paia. Long dispela paia ol bai i krai nogut na skrapim tit bilong ol.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Long dispela taim ol stretpela manmeri bai i lait olsem san, insait long kingdom bilong Papa bilong ol. Man i gat yau em i mas harim dispela tok.”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Jisas i tok moa olsem, “Kingdom bilong heven em i olsem wanpela bokis mani ol i bin haitim long wanpela gaden. Wanpela man i lukim, na em i haitim gen. Em i amamas tru, na em i go salim olgeta samting bilong en na i go baim dispela gaden.”
44 — O
45 Jisas i tok moa olsem, “Orait narapela tok piksa i olsem. Kingdom bilong heven em i olsem wanpela bisnisman i wok long painim ol naispela naispela bis.
45 — O
46 Na taim em i lukim wanpela bis i gutpela tru, orait em i go salim olgeta samting bilong en na i go baim dispela gutpela bis.”
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Jisas i tok moa olsem, “Narapela tok piksa i olsem. Kingdom bilong heven em i olsem wanpela umben ol i tromoi i go daun long raunwara, na i kisim ol kain kain pis.
47 — O
48 Umben i pulap, orait ol i pulim i kam sua. Na ol i sindaun na bungim ol gutpela gutpela pis long sampela dis. Tasol ol pis nogut ol i tromoi.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Long las de bilong dispela graun bai i olsem tasol. Ol ensel bai i kam na kisim ol man nogut i stap namel long ol stretpela man.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Na ol bai i tromoi ol i go long bikpela paia. Long dispela paia ol bai i krai nogut na skrapim tit bilong ol.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Na Jisas i askim ol disaipel olsem, “Ating yupela i save as bilong dispela olgeta tok?” Na ol i tokim em, “Yes.”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Orait em i tokim ol olsem, “Olsem na olgeta saveman bilong lo ol i save pinis long as bilong tok bilong kingdom bilong heven, ol i olsem papa bilong wanpela bikpela haus. Em i go insait long wanpela rum olkain gutpela samting bilong en i pulap i stap long en, na em i kisim ol nupela samting na ol olpela samting wantaim, na bringim i kam ausait.”
52 Jesus disse:
53 Jisas i autim pinis ol dispela tok piksa, orait em i lusim dispela ples
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 na em i go long as ples bilong en. Na em i go long haus lotu bilong ol na i givim tok bilong God long ol manmeri. Ol i harim tok bilong en na ol i kirap nogut na i tok, “Dispela man em i kisim dispela save we? Na olsem wanem em inap wokim ol mirakel?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Yumi save, dispela man em i pikinini bilong wanpela kamda, na Maria em i mama bilong en. Na Jems na Josep na Saimon na Judas, ol i brata bilong en.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Na olgeta susa bilong en, ol i stap wantaim yumi. Olsem wanem na em inap mekim ol dispela samting?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Ol i tok olsem na ol i bel nogut long em. Tasol Jisas i tokim ol olsem, “Profet i gat nem long olgeta ples. Tasol long as ples bilong en na long haus bilong en stret em i no gat nem.”
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Na em i no wokim planti mirakel long dispela ples, long wanem, ol i no bilip long em.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.