Marcos 1
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Dispela em i gutnius bilong Jisas Krais, Pikinini Bilong God.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Dispela gutnius em i kamap pastaim olsem profet Aisaia i bin raitim, “Harim. Bai mi salim wanpela man bilong autim tok bilong mi, na em i go paslain long yu. Na em bai i redim rot bilong yu.
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Long ples i no gat man, maus bilong wanpela man i singaut olsem, ‘Redim rot bilong Bikpela. Stretim ol rot bilong en.’”
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Jon, dispela man bilong givim baptais, em i kamap long ples i no gat man, na em i autim tok long ol manmeri i mas tanim bel na kisim baptais, na bai God i lusim sin bilong ol.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Na olgeta Judia na olgeta manmeri bilong Jerusalem ol i go long Jon. Na ol i autim sin bilong ol, na Jon i baptaisim ol long wara Jordan.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Jon i save putim klos ol i wokim long gras bilong kamel, na em i save pasim let long bel bilong en. Na em i save kaikai ol grasopa wantaim hani bilong bus.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Em i autim tok olsem, “Wanpela man i kam bihain long mi, na strong bilong en i winim strong bilong mi. Mi no gutpela man inap long mi brukim skru na lusim string i pasim su bilong em.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Mi save baptaisim yupela long wara. Tasol em bai i baptaisim yupela long Holi Spirit.”
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Long dispela taim Jisas i lusim taun Nasaret long distrik Galili na i kam. Na Jon i baptaisim em long wara Jordan.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Na Jisas i lusim wara na i kam antap, na wantu em i lukim heven i op, na Holi Spirit i kam daun long em olsem wanpela bilong ol dispela pisin ol i kolim balus.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Na long heven wanpela maus i singaut olsem, “Yu Pikinini bilong mi. Mi laikim yu tumas. Bel bilong mi em i amamas long yu.”
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Na long dispela taim stret Holi Spirit i salim Jisas i go long ples i no gat man.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Na Jisas i stap long ples i no gat man inap long 40 de, na Satan i traim em. Em i stap wantaim ol wel abus. Na ol ensel i helpim em.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Taim ol i kalabusim Jon pinis, Jisas i kam kamap long distrik Galili na i wok long autim gutnius bilong God.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Em i tok olsem, “Taim God i makim em i kamap pinis, na Kingdom bilong God em i kam klostu pinis. Yupela i mas tanim bel na bilip long gutnius.”
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Jisas i wokabaut arere long raunwara Galili, na em i lukim Saimon wantaim brata bilong en Andru. Tupela i wok long tromoi umben long raunwara. Tupela i save wok bisnis long kisim pis.Ol i wok long tromoi umben long raunwara.|alt="100" src="LN" size="span" ref="1.16"
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Na Jisas i tokim tupela olsem, “Yutupela kam bihainim mi, na bai mi lainim yutupela long pasin bilong kisim ol manmeri.”
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Na kwiktaim tupela i lusim umben na i go bihainim em.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Jisas i wokabaut i go moa liklik, na em i lukim Jems, pikinini bilong Sebedi, wantaim brata bilong en Jon. Ol umben bilong tupela i bruk na tupela i stap long bot na i wok long stretim umben.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Na em i singautim tupela, na tupela i lusim papa Sebedi i stap long bot wantaim ol wokman, na tupela i go bihainim Jisas.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Jisas wantaim ol arapela man ol i go long taun Kaperneam. Na long taim de Sabat i kamap em i go insait long haus lotu na em i autim tok long ol manmeri.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Ol i harim tok bilong em, na ol i kirap nogut tru, long wanem, em i no skulim ol olsem ol saveman bilong lo i save mekim. Nogat. Em i skulim ol olsem man i gat namba.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Long dispela taim wanpela man i stap long haus lotu bilong ol, na wanpela spirit nogut i stap long em. Orait dispela man i singaut olsem,
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 “Jisas bilong Nasaret, yu kam bilong mekim wanem long mipela? Ating yu kam bilong bagarapim mipela? Mi save long yu. Yu dispela gutpela stretpela man i kam long God yet.”
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Tasol Jisas i krosim dispela spirit nogut na i tokim em olsem, “Yu pasim maus na yu lusim dispela man.”
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Na spirit nogut i sakim dispela man, na i singaut bikmaus tru, na i lusim dispela man.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Na olgeta manmeri i kirap nogut, na ol i toktok namel long ol yet olsem, “Wanem samting i kamap nau? Dispela man i autim wanpela nupela tok, na em i autim tok olsem man i gat namba. Na taim em i givim tok long ol spirit nogut, ol i save harim tok bilong en.”
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Na kwiktaim stori bilong ol samting Jisas i mekim i raun long olgeta hap bilong Galili.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Jisas wantaim ol arapela man i lusim haus lotu na i go ausait, na ol i go stret long haus bilong Saimon tupela Andru. Na Jems na Jon i go wantaim.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Mama bilong meri bilong Saimon i slip i stap long bet, long wanem, em i gat sik na skin bilong en i hat. Na kwiktaim ol i tokim Jisas long em i sik.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Na Jisas i go long em, na i holim han bilong en na i kirapim em. Na sik i lusim dispela meri, na em i redim kaikai bilong ol.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Long taim san i go daun long apinun, na ol i bringim ol sikman i kam long Jisas. Na ol i bringim tu ol manmeri i gat spirit nogut i stap long ol.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Olgeta manmeri bilong dispela taun ol i kam bung i stap klostu long dua bilong haus.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Orait Jisas i mekim orait planti manmeri i gat kain kain sik. Na em i rausim planti spirit nogut. Ol spirit nogut ol i save long em, olsem na em i tambuim ol long ol i no ken toktok.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Long moningtaim tru Jisas i kirap na i go ausait na em i go long wanpela hap i no gat man, na em i prea i stap.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Na bihain Saimon wantaim ol wantok bilong en ol i go painim Jisas.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Ol i lukim em pinis na ol i tokim em olsem, “Olgeta manmeri i wok long painim yu.”
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Na em i tokim ol olsem, “Maski, yumi go long ol arapela taun i stap klostu. Mi laik autim tok long ol tu, long wanem, em dispela wok tasol mi kam bilong mekim.”
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Na em i raun i go long olgeta hap bilong Galili, na em i autim tok insait long ol haus lotu bilong ol, na em i rausim ol spirit nogut.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Wanpela man i gat sik lepra i kam long Jisas na i askim em strong. Dispela man i brukim skru na i tokim Jisas olsem, “Sapos yu laik, yu inap long mekim mi i kamap klin long ai bilong God.”
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Na Jisas i sori tru long em, na i putim han long em, na i tokim em olsem, “Mi laik. Yu kamap klin.”
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Orait wantu sik lepra i lusim dispela man, na em i kamap klin.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Na Jisas i salim em i go hariap, na i tok strong long em
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 olsem, “Lukaut gut. Yu no ken tokim wanpela man long dispela samting i bin kamap long yu. Nogat. Yu go soim skin bilong yu long pris, na mekim ofa bilong soim olsem skin bilong yu i kamap klin pinis, olsem Moses i bin tok. Na bai ol man i ken save, sik bilong yu i pinis.”
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Tasol dispela man i go, na em i tokim ol manmeri long olgeta dispela samting i bin kamap long em. Em i autim dispela stori long olgeta hap. Olsem na Jisas i no inap i go moa insait long wanpela taun long ai bilong ol manmeri. Nogat. Em i stap ausait tasol, long ol hap i no gat man. Na ol manmeri bilong olgeta hap ol i kam long em.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.