Lucas 20
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Wanpela de Jisas i givim tok long ol manmeri insait long banis bilong tempel, na em i autim gutnius long ol. Na ol bikpris na ol saveman bilong lo wantaim ol hetman ol i kam long em.
1 Aconteceu que, num daqueles dias, estando Jesus a ensinar o povo no templo e a evangelizar, chegaram os principais sacerdotes e os escribas, juntamente com os anciãos,
2 Na ol i tokim em olsem, “Yu tokim mipela, yu kisim dispela namba na strong we na yu mekim ol dispela samting? Na husat i givim dispela namba long yu?”
2 e lhe perguntaram: — Diga-nos com que autoridade você faz estas coisas? Ou quem lhe deu esta autoridade?
3 Na em i bekim tok bilong ol olsem, “Mi tu mi laik askim yupela long wanpela samting. Yupela tokim mi,
3 Jesus respondeu:
4 taim Jon i baptaisim ol man, yupela i ting em i samting bilong heven, o em i samting bilong ol man tasol?”
4 O batismo de João era do céu ou dos homens?
5 Orait ol i toktok namel long ol yet olsem, “Sapos yumi tok, ‘Em i samting bilong heven,’ em bai i tok, ‘Bilong wanem yupela i no bin bilip long em?’
5 Então discutiram entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele dirá: “Por que não acreditaram nele?”
6 Na sapos yumi tok, ‘Em i samting bilong ol man tasol,’ orait olgeta man ol bai i tromoi ston long yumi, long wanem, ol i bilip strong olsem Jon em i profet.”
6 Mas, se dissermos: “Dos homens”, o povo todo nos apedrejará, porque está convicto de que João era profeta.
7 Orait ol i tokim Jisas olsem, ol i no save, Jon i bin kisim dispela pasin we na em i baptaisim ol man.
7 Por fim, responderam que não sabiam de onde era.
8 Na Jisas i tokim ol olsem, “Mi tu mi no ken tokim yupela long husat i givim mi namba na mi mekim dispela wok.”
8 E Jesus lhes disse:
9 Jisas i givim wanpela tok piksa long ol manmeri olsem, “Wanpela man i wokim gaden wain. Na em i putim dispela gaden wain long han bilong sampela man i laik wok bisnis long en. Na em yet i go i stap longpela taim long wanpela longwe ples.
9 A seguir, Jesus passou a contar ao povo esta parábola:
10 Orait long taim bilong ol diwai wain i karim kaikai, em i salim wanpela wokboi i go long ol man i wok long gaden wain. Em i laik bai ol i givim em sampela kaikai bilong dispela gaden. Tasol ol man i wok long gaden ol i paitim dispela wokboi na ol i rausim em i go nating.
10 No devido tempo, mandou um servo aos lavradores para que lhe dessem do fruto da vinha. Mas os lavradores, depois de espancá-lo, o despacharam de mãos vazias.
11 Na papa bilong gaden i salim narapela wokboi i go long ol. Tasol ol i paitim em tu na mekim nogut long em, na ol i rausim em i go nating.
11 Em vista disso, enviou-lhes outro servo, mas também a este espancaram e, depois de insultá-lo, despacharam de mãos vazias.
12 Orait em i salim namba 3 wokboi i go. Tasol ol i bagarapim em nogut tru na rausim em i go ausait.
12 Mandou ainda um terceiro; também a este, depois de feri-lo, expulsaram.
13 Olsem na papa bilong gaden i tok, ‘Nau bai mi mekim wanem? Bai mi salim pikinini man bilong mi, em mi laikim tumas. Ating ol bai inap harim tok bilong em.’
13 Então o dono da vinha disse: “Que farei? Enviarei o meu filho amado; talvez o respeitem.”
14 Tasol ol man i wok long gaden ol i lukim pikinini bilong en i kam, na ol i toktok namel long ol yet olsem, ‘Dispela man hia bai i kisim olgeta samting bilong papa bilong en. Yumi kilim em i dai, na bai yumi yet i holim dispela gaden.’
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, começaram a discutir entre si: “Este é o herdeiro; vamos matá-lo, para que a herança seja nossa.”
15 OlsemPapa bilong gaden wain i salim pikinini bilong en i go long gaden, na ol man i wok long gaden i rausim em i go ausait long gaden na ol i kilim em i dai.|alt="95" src="Ln 13" size="span" ref="20.15" na ol i rausim em i go ausait long gaden, na ol i kilim em i dai.
15 E, lançando-o fora da vinha, o mataram.
16 Em bai i kam na kilim i dai ol dispela man i wok long gaden. Na em bai i givim dispela gaden wain long ol arapela man.” Ol man i harim dispela tok, na ol i tok, “Em i no ken mekim olsem.”
16 Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros. Ao ouvir isto, disseram: — Que tal não aconteça!
17 Tasol Jisas i lukluk long ol, na em i tok, “Orait bilong wanem ol i raitim dispela tok i stap long buk bilong God,
17 Mas Jesus, com o olhar fixo neles, disse:
18 Olgeta man i pundaun antap long dispela ston, ol bai i bruk olgeta. Na sapos dispela ston i pundaun antap long wanpela man, ston bai i bagarapim em olgeta.”
18 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
19 Ol saveman bilong lo na ol bikpris ol i save olsem, Jisas i sutim dispela tok piksa long ol yet. Olsem na long dispela taim tasol ol i kirap na ol i laik holimpas em. Tasol ol i pret long ol manmeri.
19 Naquela mesma hora, os escribas e os principais sacerdotes procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo.
20 Orait ol bikpris na ol saveman bilong lo ol i was gut long Jisas. Na ol i salim ol man i kam bilong luk stil long em. Dispela ol man ol i giaman olsem ol i laik tru long harim tok bilong en. Ol i laik trikim em long mekim wanpela tok ol inap kotim em long en, bai ol i ken putim em long han bilong namba wan gavman, na em i ken kotim Jisas.
20 Eles passaram a vigiar Jesus. Enviaram espiões que se fingiam de justos para ver se o apanhavam em alguma palavra, a fim de entregá-lo à jurisdição e à autoridade do governador.
21 Ol i askim em olsem, “Tisa, mipela i save, tok bilong yu em i stret, na yu save givim stretpela tok long ol manmeri. Na yu save mekim wankain tok long olgeta man, maski ol i gat nem o ol i no gat nem. Long tok tru tasol yu save skulim ol manmeri long pasin bilong God.
21 Então lhe perguntaram: — Mestre, sabemos que o senhor fala e ensina corretamente e não se deixa levar pela aparência das pessoas, mas ensina o caminho de Deus segundo a verdade.
22 Orait, yu ting wanem? Yumi ken givim takis long Sisar, o nogat?”
22 É lícito pagar imposto a César ou não?
23 Tasol Jisas i save pinis long dispela trik ol i mekim. Olsem na em i tokim ol,
23 Mas Jesus, percebendo a artimanha deles, respondeu:
24 “Soim wanpela mani long mi. Dispela piksa na nem i stap long mani em i bilong husat?” Na ol i tok, “Bilong Sisar.”
24 — Mostrem-me um denário. De quem é a figura e a inscrição? Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
25 Na em i tokim ol olsem, “Orait samting bilong Sisar, em yupela i mas givim long Sisar. Na samting bilong God, em yupela i mas givim long God.”
25 — Pois deem a César o que é de César e a Deus o que é de Deus.
26 Olsem na taim em i stap wantaim ol manmeri, ol i no inap long trikim em long mekim wanpela tok ol bai inap long kotim em long en. Ol i kirap nogut long dispela tok em i bekim long ol, na ol i pasim maus i stap.
26 Não puderam apanhá-lo em palavra alguma diante do povo; e, admirados da sua resposta, calaram-se.
27 Sampela man bilong lain Sadyusi ol i kam long Jisas. Ol Sadyusi em ol dispela lain i save tok, ol man i dai pinis, bai ol i no inap kirap bek.
27 Chegando alguns dos saduceus, que dizem não haver ressurreição,
28 Ol dispela man i tokim Jisas olsem, “Tisa, Moses i bin raitim wanpela tok bilong yumi olsem. Sapos wanpela man i marit, na bihain em i dai na i no gat pikinini, orait brata bilong en i mas kisim meri bilong dispela man na kamapim ol pikinini, bai lain bilong brata bilong en i no ken pinis.
28 perguntaram a Jesus: — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem casado morrer sem deixar filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
29 Orait bipo i gat 7-pela brata i stap. Namba wan em i kisim meri, na em i no gat pikinini na em i dai.
29 Ora, havia sete irmãos: o primeiro casou e morreu sem filhos;
30 Orait namba 2 brata i kisim dispela meri,
30 o segundo
31 na bihain namba 3 brata tu i kisim em. Dispela 7-pela brata olgeta ol i maritim dispela meri, na ol i no gat pikinini, na ol i dai.
31 e o terceiro também casaram com a viúva, e assim foi com os sete. Todos morreram sem deixar filhos.
32 Na bihain dispela meri tu i dai.
32 Por fim, morreu também a mulher.
33 Orait bihain, taim ol man i dai pinis ol i kirap bek, dispela meri bai i stap meri bilong husat tru? Yu save, ol 7-pela man i bin kisim em na em i stap meri bilong ol.”
33 Portanto, na ressurreição, de qual deles a mulher será esposa? Porque os sete casaram com ela.
34 Orait Jisas i tokim ol olsem, “Ol man na ol meri bilong dispela taim nau ol i save marit.
34 Jesus respondeu:
35 Tasol ol manmeri God i tok ol inap kirap bek na stap laip wantaim em long taim bihain, ol dispela lain manmeri bai i no inap marit,
35 mas os que são considerados dignos de alcançar a era vindoura e a ressurreição dentre os mortos não casam, nem se dão em casamento.
36 long wanem, ol i no inap i dai moa. Ol i stap olsem ol ensel. God i kirapim ol pinis long matmat, olsem na ol i stap pikinini bilong em.
36 Pois não podem mais morrer, porque são iguais aos anjos e são filhos de Deus, sendo filhos da ressurreição.
37 Tasol Moses tu i bin soim yumi olsem ol man i dai pinis, ol i save kirap bek long matmat. Long dispela stori bilong liklik diwai i paia, em i bin tok olsem, Bikpela em i stap God bilong Abraham na bilong Aisak na bilong Jekop.
37 E que os mortos ressuscitam, Moisés o indicou no trecho referente à sarça, quando afirma que o Senhor é o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.
38 Dispela i soim yumi olsem God em i no God bilong ol man i dai pinis. Nogat. Em i God bilong ol man i stap laip. Long ai bilong em, olgeta manmeri i stap laip.”
38 Ora, Deus não é Deus de mortos, e sim de vivos; porque para ele todos vivem.
39 Sampela saveman bilong lo i harim Jisas i mekim dispela tok, na ol i tokim em olsem, “Tisa, tok bilong yu em i gutpela.”
39 Então alguns dos escribas disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Na ol man i pret long askim Jisas long wanpela samting moa.
40 E não ousaram mais fazer perguntas a Jesus.
41 Orait Jisas i askim ol manmeri olsem, “Olsem wanem na ol i save tok olsem, man God i makim bilong kisim bek ol manmeri bilong en, em i pikinini bilong Devit?
41 Mas Jesus lhes perguntou:
42 Long Buk Song, Devit yet i bin tok olsem,
42 Pois o próprio Davi afirma no Livro dos Salmos:
43 inap mi putim ol birua bilong yu
43 até que eu ponha
44 Yupela lukim. Devit yet i kolim dispela man Bikpela bilong en. Orait olsem wanem na dispela man em i pikinini bilong Devit?”
44 — Portanto, Davi o chama de Senhor. Então como ele pode ser filho de Davi?
45 Olgeta manmeri i harim Jisas i autim tok i stap yet, na em i tokim ol disaipel bilong en olsem,
45 Quando todo o povo estava ouvindo, Jesus disse aos seus discípulos:
46 “Yupela lukaut long ol saveman bilong lo. Ol i save laikim tumas long putim longpela klos na wokabaut i go. Ol i laikim tumas long ol manmeri i mas givim gude long ol long ol ples bung. Ol i laikim tumas long kisim ol namba wan ples bilong sindaun long ol haus lotu, na ol i save laik long kisim ol namba wan sia long ol bikpela kaikai.
46 — Cuidado com os escribas, que gostam de andar com vestes talares e muito apreciam as saudações nas praças, as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes.
47 Ol i save trikim ol meri, man bilong ol i dai pinis, na stilim ol haus bilong ol. Na ol i save giaman long mekim ol longpela prea. Long taim bilong kot ol bai i kisim bikpela hevi moa.”
47 Eles devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.