Lucas 15
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Ol man bilong kisim takis na ol man bilong mekim sin ol i kam klostu long Jisas bilong harim tok bilong em.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Na ol Farisi na ol saveman bilong lo ol i tok kros olsem, “Dispela man i save pren wantaim ol man bilong mekim sin na em i save kaikai wantaim ol.”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Olsem na Jisas i givim dispela tok piksa long ol,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Sapos wanpela bilong yupela i gat 100 sipsip, na sapos wanpela sipsip i lus, orait ating em bai i lusim ol 99 sipsip i kaikai i stap long wanpela hap. Na em bai i go painim dispela wanpela sipsip inap em i lukim.Man i painim sipsip i go inap em i lukim.|alt="105" src="LN 14" size="span" ref="15.4"
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Taim em i kisim sipsip pinis, orait em bai i slipim long sol bilong en, na em bai i amamas na karim i kam bek long ples.
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 Na taim em i kamap long haus bilong en, em bai i singautim ol pren na wanples bilong en, na ol i kam bung. Na em bai i tokim ol, ‘Yupela amamas wantaim mi! Wanpela sipsip bilong mi em i lus, na mi painim na kisim bek pinis!’”
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Na Jisas i tok olsem, “Mi tok stret long yupela, wankain amamas i save kamap long heven taim wanpela man bilong mekim sin i tanim bel. Tru, ol i save amamas long 99 man i stretpela pinis na i no gat wok long tanim bel. Tasol sapos wanpela man bilong mekim sin em i tanim bel, orait ol i save amamas moa moa yet.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 Na Jisas i tok moa olsem, “Na sapos wanpela meri em i gat 10-pela wan kina mani, na wanpela i lus long haus, orait bai em i mekim wanem nau? Em bai i laitim lam na brumim haus na lukluk gut, na i wok i go inap long em i kisim bek mani bilong en.
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Taim em i kisim mani pinis, orait em bai i singautim ol pren na wanples bilong en, na ol i kam bung. Na em bai i tokim ol, ‘Yupela amamas wantaim mi! Wanpela mani bilong mi em i lus, tasol nau mi painim na kisim bek pinis!’”
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Na Jisas i tok olsem, “Mi tok stret long yupela, wankain amamas i save kamap namel long ol ensel bilong God taim wanpela man bilong mekim sin em i tanim bel.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Na Jisas i tok moa olsem, “Wanpela man i gat tupela pikinini man.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Na namba 2 pikinini i tokim papa olsem, ‘Papa, mi ting long olgeta samting yu laik tilim long mi wantaim brata bilong mi. Hap bilong mi, mi laik bai yu givim long mi nau.’ Orait papa i tilim olgeta samting bilong en i go long tupela.
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 I no longtaim, na dispela namba 2 pikinini i bungim olgeta samting bilong en na i salim long ol man. Na em i kisim mani na i go i stap long wanpela longwe ples. Em i stap long dispela ples, na em i mekim ol kain kain hambak pasin, na olgeta mani bilong en i pinis.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Na taim olgeta mani bilong en i pinis, taim bilong bikpela hangre i kamap long dispela ples. Na em i no gat wanpela samting.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Olsem na em i go kisim wok long wanpela man bilong dispela ples. Na dispela man i salim em i go long banis pik bilong en bilong lukautim ol pik.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Em i lukim ol pik i kaikai ol skin bilong bin, na em i gat bikpela laik tru long kisim sampela na pulapim bel bilong en. Tasol i no gat wanpela man i givim kaikai long em.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 “Orait nau em i kisim stretpela tingting, na em i tok, ‘Olgeta wokboi bilong papa bilong mi ol i gat planti kaikai tru. Tasol mi stap hia na mi bagarap tru long hangre.
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Maski, bai mi kirap na mi go bek long papa bilong mi. Na bai mi tokim em olsem, “Papa, mi bin mekim sin long God na long yu.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Nau mi no gutpela man moa inap long yu kolim mi pikinini bilong yu. Yu larim mi i stap olsem wanpela wokboi bilong yu.” ’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Orait em iBel bilong papa i sori tumas long pikinini, na em i ran i go long em.|alt="85" src="LN 48" size="span" ref="15.20" kirap na i go long papa bilong en.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 Na pikinini i tokim em olsem, ‘Papa, mi bin mekim sin long God na long yu. Nau mi no gutpela man moa inap long yu kolim mi pikinini bilong yu.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 Tasol papa i singautim ol wokboi bilong en i kam na em i tokim ol olsem, ‘Yupela kisim namba wan longpela klos bilong mi na bringim i kam kwiktaim na pasim long em. Na putim wanpela ring long pinga bilong em. Na putim su long lek bilong em.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Na yupela go kisim dispela patpela pikinini bulmakau i kam na kilim. Bai yumi kaikai na amamas.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Long wanem, dispela pikinini bilong mi em i dai pinis, tasol nau em i kisim laip gen. Em i lus pinis, tasol yumi kisim bek.’ Orait na ol i mekim bikpela kaikai na amamas i stap.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Orait long dispela taim namba wan pikinini em i stap long gaden. Bihain em i kam bek, na i kamap klostu long haus, na em i harim musik na em i harim ol manmeri i wok long danis.
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 Orait em i singautim wanpela wokboi, na i askim em olsem, ‘Ol i mekim wanem?’
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 Na wokboi i tokim em, ‘Brata bilong yu i kam bek pinis, na papa bilong yu i kilim patpela pikinini bulmakau, long wanem, papa em i amamas long lukim pikinini i stap gut na i kam bek pinis.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 Namba wan pikinini i harim dispela tok, orait em i belhat, na i no laik i go insait long haus. Orait papa bilong en i kam ausait na i givim gutpela tok long em bilong daunim belhat bilong en.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Tasol em i bekim tok bilong papa olsem, ‘Olsem wanem? Planti yia mi hatwok tru long mekim wok bilong yu, olsem wanpela wokboi nating. Na mi no save sakim tok bilong yu. Na i no gat wanpela taim yu bin givim mi wanpela liklik pikinini meme tasol, bai mi ken amamas wantaim ol pren bilong mi. Nogat tru.
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Tasol dispela pikinini bilong yu, em i pinisim pinis olgeta samting bilong yu long ol pamukmeri. Na nau em i kam bek, na yu laik amamasim em na yu kilim patpela pikinini bulmakau.’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 “Na papa i tokim em olsem, ‘Pikinini, oltaim yu save stap wantaim mi. Na olgeta samting bilong mi em i bilong yu.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Tasol nau yumi mas amamas, na bel bilong yumi i mas gutpela, long wanem, brata bilong yu i dai pinis, tasol nau em i kisim laip gen. Em i lus pinis, tasol nau yumi kisim em bek.’”
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.