Gênesis 30

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Taim Resel i lukim olsem em i no karim pikinini, em i bel nogut long susa bilong en na i tokim Jekop olsem, “Yu givim pikinini long mi. Sapos nogat, bai mi dai.”
1 Quando Raquel viu que não dava filhos a Jacó, teve ciúmes de sua irmã e disse a Jacó: — Dê-me filhos, do contrário morrerei.
2 Na Jekop i krosim Resel, na i tok olsem, “God yet i pasim bel bilong yu na yu no karim pikinini. Mi no God na bai mi givim pikinini long yu.”
2 Então Jacó ficou irado com Raquel e disse: — Será que eu estou em lugar de Deus, que a impediu de ter filhos?
3 Na Resel i tok olsem, “Yu kisim Bilha, wokmeri bilong mi. Yu slip wantaim em na bai em i karim pikinini bilong mi. Olsem na bai mi kamap mama bilong ol pikinini.”
3 Então Raquel disse: — Eis aqui Bila, minha serva; tenha relações com ela, para que dê à luz e eu traga filhos ao meu colo por meio dela.
4 Orait Resel i kisim Bilha, wokmeri bilong en, na i givim long Jekop olsem meri bilong en. Na Jekop i slip wantaim em,
4 Assim, Raquel lhe deu Bila, sua serva, por mulher; e Jacó teve relações com ela.
5 na Bilha i gat bel na i karim wanpela pikinini man bilong Jekop.
5 Bila ficou grávida e deu à luz um filho a Jacó.
6 Na Resel i tok olsem, “God i skelim mi pinis na em i orait long pasin bilong mi. Na em i harim prea bilong mi, na em i givim wanpela pikinini man long mi.” Na Resel i kolim nem bilong pikinini Dan.
6 Então Raquel disse: — Deus me fez justiça; ouviu a minha voz e me deu um filho. Por isso lhe chamou Dã.
7 Na Bilha i gat bel gen, na em i karim namba 2 pikinini man bilong Jekop.
7 Outra vez Bila, serva de Raquel, ficou grávida e deu à luz o segundo filho a Jacó.
8 Na Resel i tok olsem, “Mi bin pait strong wantaim susa bilong mi na nau mi win pinis.” Olsem na em i kolim nem bilong pikinini Naptali.
8 Raquel disse: — Com grandes lutas tenho competido com minha irmã e consegui vencer. Por isso deu ao filho o nome de Naftali.
9 Lea i lukim olsem em i no moa karim pikinini, olsem na em i givim wokmeri bilong en, Silpa, long Jekop. Na Silpa i stap olsem meri bilong Jekop.
9 Quando Lia viu que ela mesma tinha cessado de ter filhos, tomou a sua serva Zilpa e a deu a Jacó por mulher.
10 Bihain Silpa i karim wanpela pikinini man bilong Jekop.
10 Zilpa, serva de Lia, deu a Jacó um filho.
11 Na Lea i tok olsem, “Mi win tru.” Olsem na em i kolim nem bilong pikinini Gat.
11 Lia disse: — Afortunada! E deu ao filho o nome de Gade.
12 Na bihain Silpa i karim namba 2 pikinini man bilong Jekop.
12 Depois, Zilpa, serva de Lia, deu o segundo filho a Jacó.
13 Na Lea i tok olsem, “Nau mi amamas tru, na olgeta meri bai i tok olsem, mi meri bilong amamas.” Olsem na em i kolim nem bilong pikinini Aser.
13 Então Lia disse: — É a minha felicidade! Porque as mulheres dirão que sou feliz. E lhe deu o nome de Aser.
14 Orait taim bilong katim wit i kamap na Ruben i go long gaden na em i lukim wanpela kain plaua i stap, ol i save kisim ol pikinini bilong en na wokim marila. Na em i kisim ol pikinini na bringim i go long mama bilong en, Lea. Na Resel i tokim Lea olsem, “Mi lukim ol dispela samting pikinini bilong yu i karim i kam. Inap yu givim sampela long mi?”
14 Nos dias da colheita do trigo, Rúben saiu e achou umas mandrágoras no campo. Ele as trouxe para Lia, sua mãe. Então Raquel disse a Lia: — Dê-me algumas das mandrágoras que o seu filho trouxe.
15 Tasol Lea i bekim tok olsem, “Yu kisim man bilong mi pinis, na yu ting em i samting nating, a? Na nau yu laik kisim tu ol dispela samting pikinini bilong mi i bringim i kam?” Na Resel i tok olsem, “Sapos yu givim mi ol dispela samting, orait yu ken slip wantaim Jekop long dispela nait.”
15 Mas Lia respondeu: — Você acha pouco o fato de ter tomado de mim o marido? Vai tomar também as mandrágoras de meu filho? Raquel respondeu: — Ele poderá ter relações com você esta noite, em troca das mandrágoras de seu filho.
16 Long apinun Jekop i kam bek long gaden na Lea i go bungim em long rot, na i tok olsem, “Yu mas slip wantaim mi long nait, long wanem, mi baim yu pinis long samting pikinini bilong mi i bin bringim i kam.” Orait long nait Jekop i slip wantaim em.
16 À tarde, quando Jacó voltava do campo, Lia saiu ao encontro dele e lhe disse: — Esta noite você terá relações comigo, pois eu aluguei você pelas mandrágoras de meu filho. E naquela noite Jacó teve relações com ela.
17 Na God i harim prea bilong Lea, na Lea i gat bel. Na em i karim namba 5 pikinini man.
17 Deus ouviu Lia, ela ficou grávida e deu à luz o quinto filho.
18 Na Lea i tok olsem, “Mi bin givim wokmeri bilong mi long man bilong mi, olsem na God i givim gutpela pe long mi.” Na em i kolim nem bilong dispela pikinini Isakar.
18 Então Lia disse: — Deus me recompensou, porque dei a minha serva ao meu marido. E deu ao filho o nome de Issacar.
19 Bihain Lea i gat bel gen na em i karim namba 6 pikinini man.
19 E Lia engravidou mais uma vez e deu a Jacó o sexto filho.
20 Na em i tok olsem, “God i givim wanpela gutpela presen long mi. Nau man bilong mi bai i givim biknem long mi, long wanem, mi karim pinis 6-pela pikinini man bilong em.” Olsem na em i kolim nem bilong pikinini Sebulun.
20 E disse: — Deus me concedeu excelente dádiva. Agora meu marido vai permanecer comigo, porque lhe dei seis filhos. E ela deu ao filho o nome de Zebulom.
21 Na bihain Lea i karim wanpela pikinini meri, na em i kolim nem bilong en Daina.
21 Depois disto, deu à luz uma filha e lhe chamou Diná.
22 Na God i tingting long Resel. Em i harim prea bilong Resel na i mekim Resel inap long karim pikinini.
22 Deus lembrou-se de Raquel, ouviu-a e a fez fecunda.
23 Na Resel i gat bel na i karim wanpela pikinini man. Na em i tok olsem, “God i pinisim hevi bilong mi na bai mi no sem moa.
23 Ela engravidou e deu à luz um filho. Então disse: — Deus tirou de mim o meu vexame.
24 Na mi laik bai Bikpela i ken givim narapela pikinini man tu long mi.” Olsem na em i kolim nem bilong dispela pikinini Josep.
24 E deu ao filho o nome de José, dizendo: — Que o
25 — ausente —
25 Depois que Raquel deu à luz José, Jacó disse a Labão: — Deixe-me voltar ao meu lugar e à minha terra.
26 — ausente —
26 Dê-me os meus filhos e as mulheres, pelas quais trabalhei para o senhor, e partirei. O senhor sabe muito bem quanto e de que maneira o servi.
27 Na Laban i bekim tok olsem, “Inap mi tokim yu long wanpela samting pastaim? Mi bin mekim pasin bilong painimaut tingting bilong Bikpela, na mi bin painimaut olsem, Bikpela i bin mekim gut long mi, long wanem, yu stap wantaim mi.”
27 Labão lhe respondeu: — Se puder me fazer este favor, peço que fique comigo. Descobri por meio de adivinhações que o
28 Na Laban i tok moa olsem, “Yu tokim mi stret long hamas pe yu laik kisim. Na bai mi givim long yu.”
28 E Labão continuou: — Fixe o seu salário, que eu pagarei.
29 Na Jekop i tok olsem, “Yu yet yu save long wok mi bin mekim. Na yu save, mi bin lukautim gut ol lain sipsip bilong yu, na ol i kamap planti tru.
29 Então Jacó disse: — O senhor sabe como tenho trabalhado e como cuidei do seu gado.
30 Bipo yu no gat planti sipsip. Nogat. Yu gat liklik lain tasol. Na nau mi stap wantaim yu na ol sipsip bilong yu i kamap planti moa, long wanem, Bikpela i helpim olgeta wok bilong mi na em i mekim gut long yu. Tasol nau mi laik bai mi gat ol samting bilong mi yet.”
30 Porque o pouco que o senhor tinha antes de eu chegar foi aumentado grandemente; e o Senhor Deus o abençoou com o meu trabalho. Mas quando vou começar a trabalhar também por minha própria casa?
31 Orait Laban i askim Jekop olsem, “Bai mi givim yu wanem samting olsem pe bilong wok bilong yu?”
31 Labão perguntou a Jacó: — Quanto você quer que eu lhe dê? Jacó respondeu: — Não precisa me dar nada. Voltarei a apascentar e a guardar o seu rebanho, se o senhor concordar com isto:
32 Nau bai mi go lukluk gut long ol lain sipsip na meme bilong yu. Na bai mi kisim olgeta blakpela pikinini sipsip na olgeta sipsip na meme i gat makmak. Ol dispela bai mi kisim olsem pe bilong mi.
32 Passarei hoje por todo o seu rebanho, separando para mim todas as ovelhas salpicadas e malhadas, todos os cordeiros negros, e todas as cabras malhadas e salpicadas. Isto será o meu salário.
33 Na bihain, wanem taim yu laik, yu ken lukim ol dispela sipsip na meme mi kisim olsem pe bilong mi, na bai yu save, mi bihainim stret tok bilong mi o nogat. Sapos yu lukim wanpela meme i no gat makmak o wanpela sipsip i no blakpela i stap namel long ol lain sipsip bilong mi, orait bai yu save mi bin stilim.”
33 Assim, a minha justiça responderá por mim, no dia de amanhã, quando o senhor vier conferir o meu salário. As cabras que não forem salpicadas e malhadas e as ovelhas que não forem negras, caso forem achadas comigo, o senhor pode considerá-las como roubadas.
34 Na Laban i tok olsem, “Gutpela. Yumi mekim olsem yu tok.”
34 Labão disse: — Está bem. Seja como você disse.
35 Tasol long dispela de yet Laban i kisim olgeta meme i gat waitpela makmak na olgeta blakpela sipsip. Na em i tokim ol pikinini man bilong em long kisim ol dispela lain sipsip na meme i go long narapela hap na lukautim ol.
35 Mas, naquele mesmo dia, Labão separou os bodes listrados e malhados e todas as cabras salpicadas e malhadas, todos os que tinham alguma brancura e todos os cordeiros pretos; e os passou às mãos de seus filhos.
36 Na Laban i go wantaim ol. Ol i wokabaut i go wantaim ol dispela lain sipsip na meme inap long tripela de, na ol i stap long wanpela hap. Na Jekop i lukautim ol arapela lain sipsip na meme bilong Laban.
36 E pôs a distância de três dias de viagem entre si e Jacó. E Jacó apascentava o restante dos rebanhos de Labão.
37 Bihain Jekop i kisim sampela nupela han bilong kain kain diwai, na em i rausim sampela hap skin bilong ol na ol longpela waitpela mak i kamap.
37 Jacó pegou galhos verdes de álamo, de aveleira e de plátano e lhes removeu a casca, em riscas abertas, deixando aparecer a brancura dos galhos.
38 Na em i sanapim olgeta dispela han bilong diwai klostu long ol dispela samting ol i save putim wara long en, bai ol meme i ken lukim taim ol i kam bilong dring. Em i save, taim ol meme i kam long dringim wara ol meme man bai i goapim ol meme meri.
38 Pôs esses galhos descascados em frente ao rebanho, nos canais de água e nos bebedouros, aonde os rebanhos vinham para beber água. E como acasalavam quando vinham beber,
39 Orait ol meme man i goapim ol meme meri klostu long ol dispela han bilong diwai, na bihain ol meme meri i karim ol pikinini i gat makmak.
39 as ovelhas ficavam prenhes diante dos galhos e davam crias listradas, salpicadas e malhadas.
40 Na Jekop i larim ol sipsip man bilong Laban i goapim ol sipsip meri klostu long ol dispela pikinini meme i gat makmak. Na long dispela pasin em i kisim ol lain sipsip na meme bilong em yet, na em i no larim ol i stap wantaim ol sipsip na meme bilong Laban.
40 Então Jacó separou os cordeiros e virou o rebanho para o lado dos animais listrados e dos animais pretos nos rebanhos de Labão; e pôs o seu rebanho à parte e não o juntou com o rebanho de Labão.
41 Na taim ol gutpela strongpela sipsip na meme i laik goap, orait Jekop i save putim ol dispela han bilong diwai klostu long ples bilong dring wara. Na ol i save lukim ol han bilong diwai na ol i goap.
41 E, todas as vezes que as ovelhas fortes ficavam prenhes, Jacó punha os galhos à vista do rebanho nos canais de água, para que ficassem prenhes diante dos galhos.
42 Tasol taim ol sipsip na meme i no strongpela ol i laik goap, em i no save putim ol dispela han bilong diwai. Olsem na ol sipsip na meme i no strong tumas, em ol i bilong Laban. Na ol gutpela na strongpela sipsip na meme, ol i bilong Jekop.
42 Porém, quando o rebanho era fraco, não punha os galhos. Assim, os animais fracos eram de Labão, e os fortes eram de Jacó.
43 Long dispela pasin Jekop i kisim planti samting moa. Em i gat ol planti lain sipsip na meme, na planti ol wokboi na wokmeri, na ol kamel na ol donki.
43 E o homem se tornou mais e mais rico; teve muitos rebanhos, servas, servos, camelos e jumentos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.