Gálatas 4
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Tok bilong mi em i olsem. Sapos papa i gat wanpela pikinini, orait bihain dispela pikinini bai i kisim olgeta samting bilong papa bilong en. I olsem ol dispela samting i stap pinis olsem ol samting bilong pikinini. Tasol taim pikinini i stap yangpela yet, em i stap wankain olsem ol wokboi bilong papa.
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 Em i mas aninit long ol wasman na ol bosman, i go inap long taim papa i bin makim.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Na yumi tu i olsem. Taim yumi stap olsem ol liklik pikinini, yumi stap olsem ol wokboi nating bilong ol spirit samting i save bosim ol samting bilong skai na graun.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Tasol long taim stret God i bin makim, em i salim Pikinini bilong en i kam. Meri i karim em, na em i kamap man i stap aninit long lo,
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 bilong baim bek yumi ol manmeri i stap aninit long lo, na bilong mekim yumi i kamap pikinini bilong God.
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Nau yupela i stap pikinini bilong God. Olsem na God i salim Spirit bilong Pikinini bilong en i kam pinis long bel bilong yumi na Spirit i mekim yumi i singaut long God olsem, “Aba, Papa.”
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 Olsem na yu no i stap wokboi nating moa. Nogat. God i mekim yu i kamap pikinini bilong em. Na sapos yu stap pikinini bilong God, orait yu save, yu bai kisim ol gutpela samting bilong em.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Bipo yupela i no save long God, na yupela i stap olsem ol wokboi nating bilong ol samting i no god tru.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Tasol nau yupela i save pinis long God. O ating mobeta mi tok, God i save pinis long yupela. Olsem na bilong wanem yupela i laik surik i go bek long ol dispela rabis spirit i no gat strong tru, na yupela i laik kamap wokboi nating bilong ol gen?
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 Oltaim yupela i save ting yupela i mas bihainim ol lo bilong ol bikpela de bilong lotu na bilong ol nupela mun na bilong bikpela lotu bilong nupela yia.
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 Mi tingting long dispela pasin bilong yupela na mi pret, nogut wok mi bin mekim namel long yupela em i lus nating.
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 Ol brata, mi askim yupela strong long kamap wankain olsem mi. Mi yet mi bin lusim lo na kamap wankain olsem yupela, na long dispela taim yupela i no bin mekim wanpela rong long mi.
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 Yupela i tingim yet, a? Wanpela kain sik i mekim, na mi bin kam autim gutnius long yupela namba wan taim.
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Bodi bilong mi i no strong, na dispela i givim bikpela hevi long yupela. Tasol yupela i no bin givim baksait long mi, na yupela i no les long i stap wantaim mi. Nogat. Yupela i kisim mi olsem yupela i kisim wanpela ensel bilong God, o olsem yupela i kisim Krais Jisas yet.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 Long dispela taim yupela i bin amamas na belgut long mi, tasol dispela amamas bilong yupela nau i stap we? Mi tok tru tumas, long dispela taim, yupela i bin i gat bikpela laik long helpim mi, na sapos yupela inap kamautim ai bilong yupela, orait yupela bai i kamautim na givim mi.
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 Tasol nau olsem wanem? Mi autim tok tru long yupela, na dispela i mekim mi i kamap birua bilong yupela, a?
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Harim. Ol dispela man i wok long grisim yupela, ol i no gat tingting bilong helpim yupela. Nogat. Ol i laik banisim yupela, bai yupela i tingting tasol long helpim ol.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Sapos yumi tingting strong long mekim gutpela pasin long ol arapela, em i orait. Oltaim yupela i ken mekim dispela pasin, na i no long taim mi stap wantaim yupela tasol.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 Ol pikinini bilong mi, mi pilim pen gen olsem pen i kamap long meri i laik karim pikinini, long wanem, mi laik bai yupela i mas kamap ol pikinini tru bilong God wankain olsem Krais yet.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 Sori tumas, mi no i stap wantaim yupela nau. Sapos mi stap wantaim yupela, orait mi inap mekim gutpela tok liklik long yupela. Mi wari tru long yupela, na mi no save, bai mi helpim yupela olsem wanem.
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Yupela ol man i laik aninit long lo, yupela tokim mi nau. Ating yupela i no save long tok bilong lo, a?
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Buk bilong God i tok olsem, Abraham i gat tupela pikinini man. Wokmeri nating, Hagar, em i karim wanpela, na meri i stap fri em i karim wanpela.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Dispela pikinini bilong wokmeri nating, em i bin kamap long rot ol manmeri i save kamapim pikinini long en. Tasol pikinini bilong meri i stap fri, God i mekim promis na em i kamap.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 I gat tok bokis insait long dispela stori. Dispela tupela meri i makim tupela kontrak. Hagar i makim kontrak bilong maunten Sainai, na ol pikinini bilong en i kamap wokboi nating.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Hagar em i makim maunten Sainai, dispela maunten bilong kantri Arebia, na tu em i makim dispela Jerusalem nau i stap. Dispela Jerusalem i stap wokmeri nating wantaim ol pikinini bilong en.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Tasol narapela Jerusalem i stap long heven, em i stap fri. Em i mama bilong yumi.
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 Buk bilong God i tok olsem, “Yu tarangu meri i no save karim pikinini, yu ken amamas. Yu meri, yu no bin pilim pen bilong karim pikinini, yu ken belgut. Yu mas singim song na amamas na singaut, long wanem, bai yu gat planti pikinini moa, i winim ol pikinini bilong meri i gat man.”
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 Ol brata, yupela i wankain olsem Aisak. Long promis bilong God yupela i kamap pikinini bilong em.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Tasol dispela pikinini i bin kamap long rot ol manmeri i save kamapim pikinini long en, em i bin mekim nogut long dispela arapela pikinini i bin kamap long strong bilong Holi Spirit. Na nau tu wankain pasin tasol i stap.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Buk bilong God i gat wanem tok? Em i tok olsem, “Rausim dispela wokmeri wantaim pikinini bilong en. Pikinini bilong wokmeri em i no ken kisim ol hap samting bilong papa wantaim pikinini bilong meri i stap fri.” Buk bilong God i tok olsem.
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 Orait ol brata, yumi save, yumi no pikinini bilong wokmeri nating. Nogat. Yumi pikinini bilong meri i stap fri.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.