Êxodo 2
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Long dispela taim wanpela man bilong lain Livai i maritim wanpela meri bilong lain Livai.
1 Por essa época, um homem e uma mulher da tribo de Levi se casaram.
2 Bihain meri i gat bel na i karim wanpela pikinini man. Em i lukim pikinini i gutpela tumas na em i haitim pikinini inap long tripela mun.
2 A mulher engravidou e deu à luz um menino. Viu que era um lindo bebê e o escondeu por três meses.
3 Orait em i no inap haitim pikinini moa, olsem na em i kisim basket ol i bin wokim long gras na em i kisim kolta na pasim ol hul bilong basket. Na em i slipim pikinini insait long basket na i go haitim em insait long pitpit long arere bilong wara.
3 Quando não conseguia mais escondê-lo, pegou um cesto feito de juncos de papiro e o revestiu com betume e piche. Acomodou o bebê no cesto e o colocou entre os juncos, à margem do rio Nilo.
4 Na susa bilong dispela pikinini i sanap longwe liklik bilong lukim wanem samting bai i kamap long en.
4 A irmã do bebê ficou observando a certa distância, para ver o que lhe aconteceria.
5 Em i sanap i stap na pikinini meri bilong king bilong Isip wantaim ol wokmeri bilong en i kam long wara. Na ol wokmeri i limlimbur long arere bilong wara na pikinini bilong king i go waswas. Orait em i lukim basket i stap namel long ol pitpit na em i salim wanpela wokmeri i go kisim i kam.
5 Pouco depois, a filha do faraó desceu ao Nilo para tomar banho, e suas servas foram caminhar pela margem do rio. Quando a princesa viu o cesto entre os juncos, mandou sua serva buscá-lo.
6 Na pikinini meri bilong king i opim basket na i lukim dispela pikinini man i stap. Em i opim pinis, orait pikinini i krai na pikinini meri bilong king i sori tru long en, na em i tok, “O sori. Em wanpela pikinini bilong ol Hibru.”
6 Ao abrir o cesto, a princesa viu o bebê. O menino chorava, e ela sentiu pena dele. “Deve ser um dos meninos hebreus”, disse ela.
7 Na susa bilong pikinini i kam askim pikinini meri bilong king olsem, “Ating inap mi go singautim wanpela meri Hibru long givim susu long pikinini na lukautim bilong yu, o nogat?”
7 Então a irmã do menino se aproximou e perguntou à princesa: “A senhora quer que eu chame uma mulher hebreia para amamentar o bebê?”.
8 Na pikinini meri bilong king i tok, “I orait, yu ken mekim olsem.” Na susa bilong dispela pikinini i go kisim mama bilong en i kam.
8 “Quero”, respondeu a princesa. A moça foi e chamou a mãe do bebê.
9 Mama i kam pinis na pikinini meri bilong king i tokim em, “Kisim dispela pikinini bilong mi na lukautim em gut na givim susu long em, na bai mi givim pe long yu.” Olsem na mama i kisim pikinini na givim susu long en na lukautim em gut.
9 A princesa disse à mãe do bebê: “Leve este menino e amamente-o para mim. Eu pagarei por sua ajuda”. A mulher levou o bebê para casa e o amamentou.
10 Taim dispela pikinini i kamap bikpela liklik, mama i kisim em i go long pikinini meri bilong king. Na pikinini meri bilong king i mekim dispela pikinini man i kamap olsem pikinini bilong em yet. Em i tok olsem, “Pikinini i bin i stap long wara na mi kisim em i kam antap. Olsem na mi bai kolim nem bilong en Moses.”
10 Quando o menino cresceu, ela o levou de volta à filha do faraó, que o adotou como seu próprio filho. A princesa o chamou de Moisés, pois disse: “Eu o tirei da água”.
11 Bihain Moses i kamap bikpela man pinis, orait em i go lukim ol Hibru, em ol wantok bilong en. Na em i lukim ol i wok hat tru long mekim wok bilong king. Na Moses i lukim wanpela man bilong Isip i wok long paitim nogut wanpela Hibru, wanpela wantok bilong em yet.
11 Anos depois, já adulto, Moisés foi visitar seu povo e descobriu que eles eram forçados a realizar trabalhos pesados. Durante sua visita, viu um egípcio espancar um hebreu, um homem de seu povo.
12 Orait Moses i lukluk nabaut na em i lukim olsem i no gat man i stap. Olsem na kwiktaim em i kilim i dai dispela man bilong Isip na karamapim em long wesan.
12 Olhou para todos os lados e, não avistando ninguém por perto, matou o egípcio. Em seguida, escondeu o corpo na areia.
13 Orait na long de bihain, Moses i go bek na i lukim tupela wantok i wok long pait. Na em i tokim dispela man i as bilong trabel olsem, “Bilong wanem yu paitim wantok bilong yu?”
13 No dia seguinte, quando Moisés saiu novamente para visitar seu povo, viu dois hebreus brigando. “Por que você está espancando seu amigo?”, perguntou Moisés ao que havia começado a briga.
14 Dispela man i bekim tok long Moses olsem, “Husat i makim yu na yu kamap hetman na jas bilong mipela? Yu laik kilim mi i dai olsem yu bin kilim dispela man bilong Isip, a?” Moses i harim dispela tok na em i pret. Na em i tingting olsem, “Ol manmeri i save pinis long samting mi bin mekim.”
14 O homem respondeu: “Quem o nomeou nosso príncipe e juiz? Vai me matar como matou o egípcio?”. Moisés teve medo e pensou: “Com certeza todos já sabem o que aconteceu!”.
15 Bihain king bilong Isip i harim tok bilong dispela samting Moses i bin mekim na em i laik kilim Moses i dai, tasol Moses i ranawe long king na i go i stap long graun bilong Midian. Em i go kamap na em i sindaun arere long wanpela hul wara.
15 E, de fato, o faraó tomou conhecimento do que havia acontecido e tentou matar Moisés, mas ele fugiu e foi morar na terra de Midiã. Quando chegou a Midiã, estabeleceu-se junto a um poço.
16 Long dispela kantri i gat wanpela pris tasol i stap, nem bilong en Jetro. Na em i gat 7-pela pikinini meri. Moses i sindaun i stap klostu long dispela hul wara na ol dispela meri i kamap bilong kisim wara na pulimapim bokis wara bai ol sipsip na meme bilong papa bilong ol i ken dring.
16 O sacerdote de Midiã tinha sete filhas, que foram ao poço tirar água e encher os bebedouros para o rebanho de seu pai.
17 Tasol sampela wasman bilong arapela lain sipsip i kam na i wok long rausim ol meri i go. Orait Moses i rausim ol dispela man. Na bihain em i givim wara long ol sipsip na meme bilong ol meri.
17 Então alguns pastores chegaram e as expulsaram de lá. Moisés, porém, defendeu as moças e tirou água para o rebanho delas.
18 Bihain ol i go bek long papa bilong ol na em i askim ol olsem, “Olsem wanem na nau yupela i kam bek kwiktaim?”
18 Quando as moças voltaram para seu pai, Reuel, ele lhes perguntou: “Por que voltaram tão cedo hoje?”.
19 Ol i bekim tok, “Wanpela man bilong Isip i bin helpim mipela na ol wasman bilong sipsip i no rausim mipela. Na tu em i givim wara long ol sipsip na meme bilong mipela.”
19 Elas responderam: “Um egípcio nos defendeu dos pastores; depois, tirou água e deu de beber ao nosso rebanho”.
20 Na dispela man i askim ol pikinini meri bilong en olsem, “Dispela man i stap we? Bilong wanem yupela i lusim em long hap? Yupela go singautim em i kam kaikai wantaim yumi.” Orait ol i go kisim Moses i kam.
20 “E onde está ele?”, perguntou o pai. “Por que o deixaram lá? Convidem-no para comer conosco.”
21 Jetro i laik bai Moses i stap wantaim em, na Moses i orait long mekim olsem. Na Jetro i givim Sipora, wanpela pikinini meri bilong en, long Moses, na Moses i maritim em.
21 Moisés aceitou o convite e foi morar com Reuel. Depois de algum tempo, Reuel entregou sua filha Zípora em casamento a Moisés.
22 Bihain Sipora i gat bel na em i karim wanpela pikinini man. Na Moses i tok long em yet olsem, “Mi man bilong narapela kantri na mi stap long dispela ples. Olsem na mi bai kolim nem bilong dispela pikinini, Gersom.”
22 Mais tarde, ela deu à luz um menino, a quem Moisés chamou de Gérson, pois disse: “Sou forasteiro em terra alheia”.
23 Sampela yia i go pinis na bihain king bilong Isip i dai. Na ol Isip i mekim ol Israel i wok hat nogut tru. Na ol Israel i wok yet long krai nogut na singaut long God long helpim ol.
23 Depois de muitos anos, o rei do Egito morreu. Os israelitas, porém, continuavam a gemer sob o peso da escravidão. Clamaram por socorro, e seu clamor subiu até Deus.
24 Na God i harim krai bilong ol na God i tingim dispela kontrak em i bin mekim wantaim Abraham na Aisak na Jekop bilong helpim ol tumbuna pikinini bilong ol.
24 Ele ouviu os gemidos e se lembrou da aliança que havia feito com Abraão, Isaque e Jacó.
25 Em i lukim ol Israel i sindaun nogut tru. Na em i sori long ol na em i ting long helpim ol.
25 Olhou para os israelitas e percebeu sua necessidade.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.