Eclesiastes 7

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Sapos ol man i ting yu gutpela man, orait dispela i gutpela tru, na i winim sanda i gat bikpela pe bilong en. Na de yu dai i winim de mama i bin karim yu.
1 Boa fama vale mais que bom perfume; mais vale o dia da morte que o dia do nascimento.
2 Sapos yumi go long haus we ol man i krai long man i dai pinis, em i gutpela pasin na i winim pasin bilong go long haus we ol i mekim bikpela kaikai. Long wanem, yumi olgeta i mas i dai. Olsem na long taim yumi stap long graun, yumi mas tingting gut.
2 Melhor é ir para a casa onde há luto que para a casa onde há banquete. Porque aí se vê aparecer o fim de todo homem e os vivos nele refletem.
3 Sapos yumi bel hevi long wanpela samting, em i gutpela, na i winim pasin bilong lap. I tru, bel hevi inap mekim pes bilong yumi i tudak, tasol em i helpim yumi long tingting gut long olgeta pasin bilong dispela graun.
3 Tristeza vale mais que riso, porque a tristeza do semblante é boa para o coração.
4 Sapos yu gat gutpela tingting, bai yu laik i stap wantaim ol man i krai long man i dai pinis. Tasol ol man i no gat gutpela tingting, ol i laik i stap wantaim ol man i mekim kain kain pasin bilong amamas.
4 O coração dos sábios está na casa do luto, o coração dos insensatos na casa da alegria.
5 Sapos ol man i gat gutpela tingting i krosim yu na stretim yu, orait dispela em i gutpela pasin, na i winim biknem ol man i no gat gutpela tingting i givim yu.
5 É melhor ouvir a reprimenda de um sábio que a canção de um tolo,
6 Sapos ol man i no gat gutpela tingting i lap, orait lap bilong ol i no gat as bilong en. I olsem rop i gat nil i stap long paia na i pairap, tasol em i no inap mekim sospen i hat tru.
6 porque qual o crepitar dos espinhos na caldeira, tal é o riso do insensato. E isso é ainda vaidade.
7 Sapos man i gat gutpela tingting, tasol em i pulim mani samting bilong arapela man, orait em i kamap olsem longlong man tasol. Sapos man i kisim grismani, orait long dispela pasin em i paulim gutpela tingting bilong em yet.
7 A opressão torna um sábio insensato; os presentes corrompem o coração.
8 Sapos man i kirapim wanpela wok, orait dispela i gutpela pasin. Tasol sapos em i pinisim dispela wok, orait dispela i win tru.
8 Mais vale o fim de uma coisa que seu começo. Um espírito paciente vale mais que um espírito orgulhoso.
9 Yu no ken belhat kwik long narapela man, long wanem, belhat em i pasin bilong ol man i no gat gutpela tingting.
9 Não cedas prontamente ao espírito de irritação; é no coração dos insensatos que reside a irritação.
10 Yu no ken tok, “Olsem wanem na taim bipo i winim dispela taim nau?” Sapos yu mekim kain tok olsem, yu no gat gutpela save.
10 Não digas jamais: Como pode ser que os dias de outrora eram melhores que estes de agora? Porque não é a sabedoria que te inspira esta pergunta.
11 Olgeta manmeri i stap long graun i mas i gat gutpela tingting. Dispela i gutpela tru, olsem ol gutpela samting ol papa i save givim yumi long taim ol i laik i dai.
11 A sabedoria é tão boa como uma herança, e é de proveito aos que vêem o sol.
12 Gutpela tingting i olsem mani, na i save helpim yumi long taim nogut. Tasol gutpela tingting na save i winim mani, na i helpim yumi moa yet na yumi stap gut olgeta.
12 Pois está-se à sombra da sabedoria como se está à sombra do dinheiro: a utilidade do saber consiste em que a sabedoria dá vida ao que a possui.
13 Tingting gut long olgeta samting God i bin mekim. Sapos God i bin mekim wanpela samting i krungut, orait husat tru inap stretim bek?
13 Considera a obra de Deus: quem poderá endireitar o que ele fez curvo?
14 Taim ol samting long laip bilong yu i stap gut, orait yu mas amamas. Na sapos taim nogut i painim yu, orait yu mas tingting olsem, God i save salim gutpela taim na taim nogut i kam long yumi. Olsem na yumi no inap save wanem samting bai i kamap bihain.
14 No dia da felicidade, sê alegre; no dia da desgraça, pensa; porque Deus fez uma e outra, de tal modo que o homem não descubra o futuro.
15 Laip bilong mi i samting nating, tasol long taim mi stap long graun mi bin lukim ol kain kain pasin. Mi bin lukim sampela man i bihainim stretpela pasin, tasol ol i dai. Na mi bin lukim sampela man i mekim pasin nogut, tasol ol i stap longpela taim long graun.
15 No decurso de minha vã existência, vi tudo isso: há o justo que morre permanecendo justo e o ímpio que dura apesar de sua malícia.
16 Olsem na yumi no ken strong tumas long bihainim stretpela pasin na long kisim gutpela tingting. Nogut yumi bagarapim yumi yet.
16 Não sejas justo excessivamente, nem sábio além da medida. Por que te tornarias estúpido?
17 Na tu, yumi no ken strong tumas long bihainim olkain pasin nogut na ol longlong pasin. Nogut yumi hariapim dai bilong yumi.
17 Não sejas excessivamente mau, e não sejas insensato. Por que haverias de morrer antes de tua hora?
18 Yu mas wokabaut namel long dispela tupela kain pasin. Sapos man i aninit long God, orait maski em i mekim wanem samting, dispela bai i kamap gutpela tasol.
18 É bom que guardes isto, e que não negligencies aquilo: porque aquele que teme a Deus, realizará uma e outra coisa.
19 Sapos taun i gat 10-pela hetman, ol i ken helpim taun i kamap strong. Tasol gutpela tingting em inap long helpim man i kamap strong moa na i winim strong bilong dispela taun.
19 A sabedoria dá ao sábio mais força que dez chefes de guerra reunidos numa cidade.
20 I no gat wanpela stretpela man i save mekim gutpela pasin oltaim. Nogat. Sampela taim em tu i mekim sin.
20 Não há homem justo sobre a terra que faça o bem sem jamais pecar.
21 Yu no ken harim olgeta toktok bilong ol manmeri. Sapos yu putim yau gut long tok bilong ol, ating bai yu harim wokboi bilong yu i tok nogut long yu.
21 Não prestes atenção em todas as palavras que se dizem, para que não ouças dizer que teu servo fala mal de ti;
22 Long wanem, yu save olsem, planti taim yu yet yu bin tok nogut long narapela man.
22 porque teu coração bem sabe que tu mesmo, muitas vezes, falaste mal dos outros.
23 Mi bin tingting gut long olgeta dispela samting, bilong painimaut as tru bilong en, long wanem, mi laik kamap saveman tru. Tasol tingting bilong mi i no inap.
23 Tudo isso eu perscrutei com sabedoria. Eu disse comigo mesmo: Eu quero ser sábio. Mas a sabedoria ficou longe de mim.
24 I hat tumas long painimaut as tru bilong olgeta samting i save kamap. I olsem yumi painim samting i stap longwe moa o i stap daunbilo tru. Olsem na husat tru inap painimaut as bilong ol dispela samting?
24 Aquilo que acontece é longínquo, profundo, profundo: quem o poderá sondar?
25 Tasol mi taitim bun na mi wok strong long painimaut olgeta gutpela tingting na kisim olkain save. Na mi wok strong long painimaut as bilong olkain pasin nogut na bilong ol longlong pasin.
25 Eu me apliquei de todo o coração a perscrutar, a sondar a sabedoria e a razão das coisas, a reconhecer que a maldade é uma loucura e a falta de razão uma demência.
26 Mi bin painimaut olsem, ol meri i save givim bikpela hevi moa long yumi, na i winim hevi bilong i dai. Ol meri i olsem umben bilong holimpas yumi man. Na han bilong ol i olsem sen bilong kalabusim yumi. Sapos God i laikim wanpela man, orait dispela man em inap abrusim dispela kain umben na ranawe. Tasol dispela umben bai i holimpas ol man bilong mekim sin, na ol i no inap abrusim. Nogat tru.
26 Eu descobri que a mulher é coisa mais amarga que a morte, porque ela é um laço, e seu coração é uma rede, e suas mãos, cadeias. Aquele que é agradável a Deus lhe escapa, mas o pecador será preso por ela.
27 Saveman i tok olsem, tru tumas, mi bin wok isi isi long painimaut as bilong olgeta samting, na nau mi save pinis long pasin bilong ol meri.
27 Eis o que encontrei, diz o Eclesiastes, procurando descobrir a razão de uma coisa depois de outra.
28 Mi bin wok long painim wanpela gutpela meri, na mi painim painim nogat. Namel long ol planti tausen manmeri, mi bin lukim wanpela wanpela gutpela man i stap. Tasol mi no lukim wanpela gutpela meri i stap.
28 Eis o que eu procuro continuamente sem descobrir: encontrei um homem entre mil, mas nenhuma mulher entre todas
29 God i bin makim rot bilong ol manmeri, na ol i no hatwok long bihainim. Tasol ol yet i kamapim planti kain tingting na pasin, na dispela i mekim wokabaut bilong ol i hat tumas.
29 Somente encontrei isto: Deus criou o homem reto, mas é ele que procura os extravios.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Eclesiastes 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.