Atos 23
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Orait Pol i lukluk i go stret long ol kaunsil, na em i tok olsem, “Ol brata, mi bin wokabaut long ai bilong God, na bel bilong mi em i orait long ol pasin mi bin mekim, i kam inap long nau. Mi no pilim olsem mi bin mekim wanpela rong.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Em i tok olsem, na hetpris Ananaias i tokim ol man i sanap klostu long em long paitim maus bilong en.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Na Pol i tokim em olsem, “God bai i paitim yu yet, long wanem, yu olsem banis nogut ol i bin penim long waitpela pen, bai ol man i no ken lukim samting nogut i stap aninit. Yu ting long bihainim lo na kotim mi, olsem na yu kam sindaun i stap. Tasol yu yet yu sakim lo, na yu tokim ol long paitim mi.”
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Ol man i sanap klostu, ol i harim dispela tok na ol i askim Pol olsem, “Olsem wanem? Yu laik tok nogut long hetpris bilong God, a?”
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Na Pol i tok, “Ol brata, mi no save dispela man em i hetpris. Mi mekim rong, long wanem, buk bilong God i gat tok olsem, ‘Yupela i no ken tok nogut long wanpela hetman bilong yupela.’”
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Pol i save olsem, sampela man bilong kaunsil ol i bilong lain Sadyusi na sampela i bilong lain Farisi. Olsem na em i singaut long ol kaunsil olsem, “Ol brata, mi man bilong lain Farisi, na mi pikinini bilong ol Farisi. Mi bilip olsem, ol man i dai pinis ol bai i kirap bek, na long dispela as tasol nau ol i kotim mi.”
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Pol i mekim dispela tok, na tok pait i kamap namel long ol Farisi na ol Sadyusi, na kibung i bruk.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 Ol Sadyusi i save tok olsem, ol man i no inap kirap bek long matmat, na i no gat ol ensel na ol spirit i stap. Tasol ol Farisi i bilip long ol dispela samting.
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Olsem na ol i wok long singaut bikmaus moa yet. Na sampela saveman bilong lo, ol i bilong lain bilong ol Farisi, ol i sanap na i tok strong olsem, “Mipela i lukim dispela man i no gat rong. Nogut em i tok tru, na wanpela spirit o wanpela ensel i bin givim tok long em.”
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Na namba wan ofisa i lukim tok pait i kamap bikpela moa, na em i pret, nogut tupela lain i pulim Pol nabaut na brukim bodi bilong en na em bai i dai. Olsem na em i tokim ol soldia long ol i mas i go daun na rausim Pol long han bilong ol Juda, na bringim em i go insait long haus bilong ol soldia.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Na long nait Bikpela i sanap klostu long Pol na i tokim em olsem, “Yu mas sanap strong, na yu no ken pret. Yu bin autim strong tok bilong mi long Jerusalem, na long wankain pasin yu mas autim tok bilong mi long Rom.”
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Orait long moning ol Juda i bung na pasim tok long kilim Pol i dai. Ol i mekim strongpela tok promis olsem, “Tru antap, yumi mas kilim Pol i dai. Na taim yumi no kilim em i dai yet, yumi no ken kaikai na dring.”
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Namba bilong ol man i mekim dispela tok promis, em i winim 40.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Ol dispela man i go long ol bikpris na ol hetman na i tok olsem, “Mipela i mekim strongpela tok promis olsem, mipela i no ken kisim kaikai liklik, i go inap long taim mipela i kilim Pol i dai.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Olsem na yupela wantaim ol kaunsil, yupela i mas salim tok i go long namba wan ofisa, long em i mas bringim Pol i kam daun long yupela. Yupela i ken trikim em na tok olsem yupela i laik painimaut gut long as bilong sampela tok bilong Pol. Na mipela bai i redi na wet i stap. Na taim em i no kamap yet long yupela, mipela bai i kilim em i dai.”
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Tasol pikinini man bilong susa bilong Pol em i harim tok long dispela samting ol i laik mekim. Olsem na em i go long haus bilong ol soldia na i go insait na i tokim Pol.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Na Pol i singautim wanpela kepten i kam na i tokim em olsem, “Bringim dispela yangpela man i go long namba wan ofisa. Em i gat wanpela tok em i laik givim long em.”
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Olsem na kepten i bringim em i go long namba wan ofisa, na i tok, “Kalabusman Pol i singautim mi na i tokim mi long bringim dispela yangpela man i kam long yu. Em i gat wanpela tok em i laik givim long yu.”
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Olsem na namba wan ofisa i holim han bilong en, na i kisim em i go long arere. Tupela tasol i stap, na em i askim yangpela man olsem, “Yu laik givim wanem tok long mi?”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Na yangpela man i tok olsem, “Ol Juda i pasim tok pinis long ol bai i askim yu long bringim Pol i go daun long kaunsil long tumora. Ol bai i trikim yu na tok olsem ol i laik painimaut gut long as bilong tok bilong em.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Tasol yu no ken bihainim tok bilong ol. Sampela man bilong ol, namba bilong ol em i winim 40, ol i bin mekim strongpela promis olsem ol i no ken kaikai na dring wanpela samting inap ol i kilim Pol i dai. Na nau ol i wet i stap long yu i orait long tok bilong ol.”
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Orait namba wan ofisa i salim yangpela man i go, na i tokim em strong olsem, “Yu no ken tokim wanpela man long yu bin kamapim dispela tok long mi.”
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Orait namba wan ofisa i singautim tupela kepten, na i tokim tupela olsem, “Yutupela i mas kisim 200 soldia, wantaim 70 soldia i save sindaun long ol hos na 200 soldia i holim spia. Na yupela i mas redi long i go long Sisaria long 9 klok long nait.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Yupela i mas redim ol hos bilong Pol tu, na yupela i mas bringim em i go kamap gut long namba wan gavman Feliks.”
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 Na namba wan ofisa i raitim wanpela pas olsem,
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 “Mi Klodius Lisias mi raitim dispela pas i go long bikman, em namba wan gavman Feliks. Gude tru.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Ol Juda i bin holimpas dispela man na ol i laik kilim em i dai. Tasol mi harim olsem em i man bilong Rom, olsem na mi wantaim ol soldia mipela i go kisim em bek long han bilong ol.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Mi laik save long as bilong tok ol i sutim long dispela man, na mi bringim em i go daun long ol kaunsil bilong ol.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Mi askim ol na ol i tokim mi long sampela tok bilong lo bilong ol na ol i sutim dispela tok long em. Tasol ol i no kotim em long wanpela samting inap long yumi kilim em i dai o yumi kalabusim em.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Na nau mi harim pinis olsem ol i bin pasim wanpela tok hait long kilim dispela man i dai. Olsem na kwiktaim mi salim em i go long yu. Na mi tokim ol man i sutim tok long em long ol i mas i go autim tok long pes bilong yu stret, na yu ken save long samting ol i laik kotim em long en.”
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Orait ol soldia i bihainim tok bilong namba wan ofisa na long dispela nait ol i kisim Pol na bringim em i go long taun Antipatris.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Na long de bihain ol soldia i save sindaun long ol hos, ol i bringim Pol i go long taun Sisaria. Na ol arapela soldia i go bek long haus bilong ol soldia long Jerusalem.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Ol soldia i save sindaun long ol hos ol i go kamap long Sisaria, na ol i givim pas long namba wan gavman, na ol i bringim Pol tu i kam sanap long pes bilong em.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Namba wan gavman i ritim pas, na em i askim Pol olsem, “Yu bilong wanem provins?” Na Pol i tok, “Mi bilong Silisia.”
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 Orait namba wan gavman i tok olsem, “Taim ol man i sutim tok long yu, ol i kamap, orait mi bai harim tok bilong yu.” Na em i tok, ol i mas kalabusim Pol long haus gavman bilong Herot.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.