2 Reis 8
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Wanpela taim Elisa i bin i go givim tok long dispela meri bilong taun Sunem, em dispela meri tasol bipo pikinini bilong en i dai, na Elisa i bin kirapim em bek. Elisa i bin tokim meri olsem, “Bikpela i tok pinis bai taim bilong hangre i kamap long kantri bilong yumi na bai ol manmeri i sot long kaikai inap 7-pela yia. Olsem na yu mas kisim ol famili bilong yu na i go i stap long narapela kantri inap dispela taim nogut i pinis.”
1 Eliseu falou àquela mulher cujo filho ele havia restaurado à vida, dizendo: — Levante-se e saia daqui com os membros de sua casa e fique peregrinando onde você puder peregrinar, porque o
2 Olsem na dispela meri i bihainim tok bilong Elisa, na em wantaim ol famili bilong en i go i stap long kantri Filistia inap 7-pela yia.
2 A mulher se levantou e fez segundo a palavra do homem de Deus: saiu com os de sua casa e peregrinou durante sete anos na terra dos filisteus.
3 Dispela 7-pela yia i go pinis, orait em wantaim famili bilong en i kam bek long Israel. Na em i go long king bilong askim em long larim em i kisim haus na graun bilong en gen.
3 Ao final dos sete anos, a mulher voltou da terra dos filisteus e foi falar com o rei, para reclamar a sua casa e as suas terras.
4 Taim meri i wokabaut i go long king, king i toktok wantaim Gehasi, dispela wokman bilong Elisa. King i tokim Gehasi olsem, “Mi laik bai yu stori long mi long ol bikpela wok Elisa i bin mekim.”
4 O rei estava falando com Geazi, o servo do homem de Deus, dizendo: — Conte-me todas as grandes obras que Eliseu tem feito.
5 Orait na Gehasi i stori long dispela taim bipo Elisa i bin kirapim bek wanpela pikinini i dai pinis. Gehasi i wok long stori yet, na dispela meri i kam kamap bilong askim king long larim em i kisim bek ol samting bilong en. Gehasi i lukim dispela meri na em i tokim king olsem, “King, lukim. Em dispela meri tasol. Na em dispela pikinini tasol i bin dai na Elisa i kirapim.”
5 Ele estava contando ao rei como Eliseu havia restaurado à vida um morto, quando a mulher cujo filho ele havia restaurado à vida chegou para reclamar a sua casa e as suas terras. Então Geazi disse: — Ó rei, meu senhor, esta é a mulher, e este é o filho dela, a quem Eliseu restaurou à vida.
6 Orait na king i askim meri long dispela samting Elisa i bin mekim, na meri i stori long em. Na bihain king i singautim wanpela ofisa bilong en i kam na i tokim em olsem, “Yu mas helpim dispela meri long kisim bek olgeta samting bilong en. Na tu yu mas helpim em long kisim mani inap long pe bilong kaikai i bin kamap long ol gaden bilong en long ol dispela 7-pela yia em i stap long narapela kantri.”
6 O rei interrogou a mulher, e ela lhe contou tudo. Então o rei colocou um oficial à disposição da mulher e lhe deu a seguinte ordem: — Faça com que lhe seja restituído tudo o que era dela, inclusive todas as rendas do campo desde o dia em que deixou a terra até agora.
7 Wanpela taim Elisa i go long Damaskus, biktaun bilong kantri Siria. Long dispela taim Benhadat, king bilong Siria, i gat sik. Na ol i tokim king olsem, “Elisa, dispela profet bilong God, em i stap nau long Damaskus.”
7 Eliseu foi a Damasco. Ben-Hadade, o rei da Síria, estava doente, e lhe anunciaram, dizendo: — O homem de Deus chegou aqui.
8 Orait na king i tokim Hasael, wanpela ofisa bilong en olsem, “Kisim wanpela presen na go lukim dispela profet. Na yu mas askim em long askim Bikpela olsem, sik bilong mi bai i pinis, o nogat.”
8 Então o rei disse a Hazael: — Pegue um presente e vá encontrar-se com o homem de Deus. Por meio dele, pergunte ao
9 Olsem na Hasael i kisim olkain gutpela samting bilong Damaskus, inap long skel bilong 40 kamel i ken karim, na em i putim long ol kamel na bringim i go long Elisa. Em i go kamap na em i tokim Elisa olsem, “Bikman, mi wokman bilong King Benhadat, na em i salim mi bilong askim yu long sik bilong en bai i pinis o nogat.”
9 Assim, Hazael foi encontrar-se com Eliseu, levando consigo um presente, a saber, quarenta camelos carregados de tudo o que era bom de Damasco. Ele chegou, apresentou-se diante dele e disse: — O seu filho Ben-Hadade, rei da Síria, me enviou para perguntar se ele vai sarar da sua doença.
10 Na Elisa i bekim tok bilong en olsem, “Yu go tokim king olsem, sik bilong en bai i pinis. Tasol Bikpela i bin soim mi olsem, em bai i dai.”
10 Eliseu lhe respondeu: — Vá e diga ao rei que ele certamente vai sarar. Porém o
11 Elisa i mekim dispela tok pinis na em i lukluk strong long Hasael, i go inap Hasael i stat long tingting planti. Na Elisa i krai.
11 Eliseu olhou para Hazael e tanto lhe fitou os olhos, que este ficou envergonhado. E o homem de Deus chorou.
12 Na Hasael i askim em, “Bikman, bilong wanem yu krai?” Na Elisa i bekim tok olsem, “Mi krai, long wanem, mi save, bihain bai yu mekim planti pasin nogut long ol manmeri bilong Israel. Yu wantaim ol soldia bilong yu bai i bagarapim ol strongpela banis bilong ol na kukim. Na bai yupela i kilim i dai ol yangpela man bilong ol Israel. Na bai yupela i apim ol liklik pikinini na tromoi i go long graun na bai ol i dai. Na taim yupela i lukim ol meri i gat bel, bai yupela i kisim bainat na brukim bel bilong ol.”
12 Então Hazael perguntou: — Por que meu senhor está chorando? Ele respondeu: — Porque sei o mal que você vai fazer aos filhos de Israel. Você vai pôr fogo nas suas fortalezas, vai matar à espada os seus jovens, esmagar os seus pequeninos e rasgar o ventre das mulheres grávidas.
13 Hasael i harim dispela tok na i bekim tok bilong Elisa olsem, “Mi man nating tasol. Olsem wanem na mi inap mekim dispela bikpela samting?” Orait na Elisa i tokim em olsem, “Bikpela i soim mi pinis olsem, bai yu kamap king bilong Siria.”
13 Hazael perguntou: — Mas o que é este seu servo, este cão, para fazer tão grandes coisas? Eliseu disse: — O
14 Tupela i toktok pinis, orait Hasael i go bek long King Benhadat. Na king i askim em, “Elisa i tokim yu olsem wanem?” Na Hasael i tok, “Em i tok, tru tumas sik bilong yu bai i pinis na bai yu orait gen.”
14 Então Hazael deixou Eliseu e voltou para junto de seu senhor, o rei, que lhe perguntou: — O que foi que Eliseu disse a você? Hazael respondeu: — Ele me disse que o senhor certamente vai sarar.
15 Tasol long de bihain Hasael i ting long kilim king. Olsem na em i kisim wanpela blanket na putim long wara na karim i go karamapim pes bilong king. Na em i holim strong bai king i no ken pulim win, olsem na king i dai. Na bihain Hasael yet i kamap king bilong Siria.
15 No dia seguinte, Hazael pegou um cobertor, molhou-o em água e o estendeu sobre o rosto do rei até que morreu; e Hazael reinou em seu lugar.
16 Long namba 5 yia bilong Joram, pikinini bilong Ahap, i stap king bilong Israel, Jehoram, pikinini man bilong Jehosafat, i kisim ples bilong papa bilong en na i kamap king bilong Juda.
16 No quinto ano do reinado de Jorão, filho de Acabe, rei de Israel, quando Josafá ainda reinava em Judá, Jeorão, filho de Josafá, rei de Judá, começou a reinar.
17 Em i gat 32 krismas long taim em i kamap king, na em i stap king long Jerusalem inap 8-pela yia.
17 Ele tinha trinta e dois anos de idade quando começou a reinar e reinou oito anos em Jerusalém.
18 Em i bin maritim pikinini meri bilong Ahap, king bilong Israel. Olsem na em i bihainim ol pasin nogut bilong ol lain bilong Ahap na ol arapela king bilong Israel, na em i mekim sin long ai bilong Bikpela.
18 Andou nos caminhos dos reis de Israel, como também fizeram os da casa de Acabe, porque era casado com uma filha dele. E Jeorão fez o que era mau aos olhos do Senhor .
19 Tasol Bikpela i no bagarapim kantri Juda. Long wanem, Bikpela i tingim wokman bilong en, Devit, na tu em i tingim dispela promis em i bin mekim olsem, oltaim bai i gat wanpela man bilong lain bilong Devit i stap king. Olsem na bai lam bilong Devit i no ken i dai.
19 Porém o Senhor não quis destruir Judá por amor a Davi, seu servo, segundo a promessa que lhe havia feito de dar uma lâmpada a ele e aos seus filhos para sempre.
20 Long taim Jehoram i stap king bilong Juda, ol Idom i bikhet na i no moa i stap aninit long king bilong Juda. Nogat. Ol i makim king bilong ol yet na em i bosim ol.
20 Nos dias de Jeorão, os edomitas se revoltaram contra o poder de Judá e constituíram o seu próprio rei.
21 Olsem na Jehoram i kisim ol soldia i save sanap long karis na pait, na ol i go long hap bilong Sair long pait long ol Idom. Ol i go kamap na ol Idom i kam banisim ol na i redi long pait long ol. Na long nait Jehoram wantaim ol ofisa i bosim ol karis bilong pait, ol i pait strong tru na sakim ol Idom. Tasol ol arapela soldia bilong en i bin lusim pait na ranawe i go bek long ples bilong ol.
21 Por isso, Jeorão foi a Zair com todos os seus carros de guerra. Ele se levantou de noite e atacou os edomitas que o cercavam e os capitães dos carros de guerra; mas o povo de Jeorão fugiu para as suas tendas.
22 Olsem na ol Juda i no winim ol Idom. Na ol Idom i bosim kantri bilong ol yet, i kam inap nau. Na long dispela taim ol manmeri bilong taun Lipna tu i bikhet, na i no moa i stap aninit long ol Juda.
22 Assim, Edom se rebelou para se livrar do poder de Judá até o dia de hoje. Na mesma época a cidade de Libna também se rebelou.
23 Ol stori bilong olgeta arapela samting King Jehoram i bin mekim, i stap long dispela buk ol i kolim, Stori Bilong Ol King Bilong Juda.
23 Quanto aos demais atos de Jeorão e a tudo o que ele fez, não está tudo escrito no Livro da História dos Reis de Judá?
24 Bihain Jehoram i dai na ol i planim em long ples matmat bilong ol tumbuna bilong en, long Taun Bilong Devit. Na pikinini man bilong en, Ahasia, i kisim ples bilong en na i kamap king.
24 Jeorão morreu e foi sepultado nos túmulos de seus pais, na Cidade de Davi. E Acazias, filho de Jeorão, reinou em seu lugar.
25 Long namba 12 yia bilong Joram, pikinini bilong Ahap, i stap king bilong Israel, Ahasia, pikinini bilong Jehoram, i kamap king bilong Juda.
25 No décimo segundo ano do reinado de Jorão, filho de Acabe, rei de Israel, Acazias, filho de Jeorão, rei de Judá, começou a reinar.
26 Ahasia i gat 22 krismas long taim em i kamap king, na em i stap king long Jerusalem inap long wanpela yia tasol. Mama bilong en, em Atalia, pikinini meri bilong King Ahap na tumbuna pikinini bilong Omri, king bilong Israel.
26 Acazias tinha vinte e dois anos de idade quando começou a reinar e reinou um ano em Jerusalém. A mãe dele, que era filha de Onri, rei de Israel, se chamava Atalia.
27 Mama bilong Ahasia i kam long lain bilong Ahap, olsem na em i bihainim ol pasin nogut bilong ol lain bilong Ahap na em i mekim sin long ai bilong Bikpela, olsem ol lain bilong Ahap i save mekim.
27 Acazias andou no caminho da casa de Acabe e fez o que era mau aos olhos do Senhor , como os da casa de Acabe, porque era casado com uma filha dele.
28 Wanpela taim King Ahasia i go wantaim Joram, king bilong Israel, na ol i go pait long Hasael, king bilong Siria. Ol i pait klostu long taun Ramot long distrik Gileat, na ol soldia bilong Siria i sutim Joram na em i kisim bagarap.
28 Acazias foi com Jorão, filho de Acabe, a Ramote-Gileade, para guerrear contra Hazael, rei da Síria; e os sírios feriram Jorão.
29 Orait na Joram i lusim pait na i go i stap long taun Jesril bilong wet long kamap orait gen. Em i stap yet long Jesril na Ahasia i go lukim em.
29 Então o rei Jorão voltou para Jezreel, para curar-se das feridas que os sírios lhe fizeram em Ramá, quando lutou contra Hazael, rei da Síria. E Acazias, filho de Jeorão, rei de Judá, foi a Jezreel para visitar Jorão, filho de Acabe, que estava doente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.