2 Reis 4

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wanpela de meri bilong wanpela profet i kam long Elisa. Man bilong en i dai pinis na em i stap nating. Orait em i tokim Elisa olsem, “Bikman, man bilong mi i dai pinis. Yu save, em i bin i stap aninit long Bikpela oltaim. Tasol em i bin dinau long wanpela man na nau mi no gat mani bilong bekim dispela dinau. Olsem na dispela man i kam bilong kisim tupela pikinini man bilong mi na mekim tupela i kamap wokboi nating bilong en, bilong bekim dispela dinau.”
1 Certa mulher, que era viúva de um dos membros de um grupo de profetas , foi falar com Eliseu e disse: — O meu marido morreu. Como o senhor sabe, ele era um homem que
2 Elisa i harim dispela tok na i tokim meri olsem, “Bai mi helpim yu olsem wanem? Yu gat wanem samting i stap long haus bilong yu?” Na meri i bekim tok olsem, “Mi gat wanpela sospen i gat wel bilong oliv long en, em tasol. Mi no gat narapela samting moa.”
2 Eliseu perguntou: — O que posso fazer por você? Diga! O que é que você tem em casa? — Não tenho nada, a não ser um jarro pequeno de azeite! — respondeu a mulher.
3 Orait na Elisa i tokim em olsem, “Yu go askim ol wantok long givim yu ol sospen na bai ol i givim yu ol sospen bilong ol i stap nating. Yu mas kisim planti sospen.
3 Eliseu disse: — Vá pedir que os seus vizinhos lhe emprestem muitas vasilhas vazias.
4 Na yu mas kisim ol dispela sospen i go insait long haus bilong yu na pasim dua. Na yu wantaim ol pikinini bilong yu i mas kapsaitim dispela wel i stap long sospen bilong yu i go long ol dispela sospen. Taim yu pulapim wanpela sospen pinis, orait yu mas putim long wanpela hap. Yu mas mekim olsem i go inap yu pulapim olgeta dispela sospen.”
4 Depois você e os seus filhos entrem em casa, fechem a porta e comecem a derramar azeite nas vasilhas. E vão pondo de lado as que forem ficando cheias.
5 Meri i harim dispela tok pinis, na em i go kisim ol sospen long ol wantok bilong en, na karim i go long haus bilong en. Na em wantaim ol pikinini i go insait long haus na em i pasim dua. Na ol pikinini i wok long bringim ol sospen i kam long em, na em i wok long kapsaitim wel i go long ol dispela sospen.
5 Então a mulher foi para casa com os filhos, fechou a porta, pegou o pequeno jarro de azeite e começou a derramar o azeite nas vasilhas, conforme os seus filhos iam trazendo.
6 Meri i pulapim olgeta sospen i pinis, na em i tokim wanpela pikinini olsem, “Bringim narapela sospen i kam.” Na pikinini i tok, “Mama, olgeta sospen i pulap pinis.” Orait long dispela taim stret, wel i no moa kamap long sospen bilong meri. Nogat. Em i stap olsem tasol.
6 Quando todas as vasilhas estavam cheias, ela perguntou se havia mais alguma. — Essa foi a última! — respondeu um dos filhos. Então o azeite parou de correr.
7 Orait na meri i go tokim profet Elisa olsem, “Mi pulapim pinis olgeta dispela sospen.” Na Elisa i tokim em olsem, “Yu go salim ol dispela wel na kisim mani. Na bai yu ken bekim dispela dinau bilong man bilong yu. Tasol hap mani bai i stap yet, na em i bilong yu wantaim ol pikinini bilong yu i ken baim kaikai.”
7 Ela foi e contou ao profeta Eliseu. Aí ele disse: — Venda o azeite e pague todas as suas dívidas. Ainda vai sobrar dinheiro para você e os seus filhos irem vivendo.
8 Wanpela taim Elisa i go long taun Sunem. I gat wanpela meri i stap long dispela taun na em i gat planti mani samting. Na dispela meri i askim Elisa long kam kaikai long haus bilong em. Olsem na olgeta taim Elisa i go long Sunem, em i save go kaikai long haus bilong dispela meri.
8 Um dia Eliseu foi até a cidade de Suném, onde morava uma mulher rica. Ela o convidou para uma refeição, e daí em diante, sempre que ia a Suném, Eliseu tomava as suas refeições na casa dela.
9 Wanpela taim dispela meri i tokim man bilong en olsem, “Mi save pinis, dispela man oltaim i save kam kaikai wantaim yumi, em i gutpela man na em i wanpela profet tru bilong God.
9 Ela disse ao seu marido: — Tenho a certeza de que esse homem que vem sempre aqui é um santo homem de Deus.
10 OlsemOl i wokim wanpela rum slip antap long rup bilong haus bilong ol.|alt="33" src="LO" size="col" ref="4.10" na mi laik bai yumi wokim wanpela rum slip bilong en antap long rup bilong haus bilong yumi. Na yumi putim bet na tebol na sia na lam long dispela rum. Na taim dispela man i kam, orait em i ken i stap long dispela rum.” Orait ol i wokim dispela rum.
10 Vamos construir um quarto pequeno na parte de cima da casa e vamos pôr ali uma cama, uma mesa, uma cadeira e uma lamparina. E assim, quando ele vier nos visitar, poderá ficar lá.
11 Wanpela de Elisa i kam bek long Sunem na em i go antap long dispela rum na i slip long bet bilong em, bilong malolo liklik.
11 Um dia Eliseu voltou a Suném e subiu ao seu quarto para descansar.
12 Em i malolo i stap na em i tokim Gehasi, wokman bilong en, olsem, “Yu go daun na lukim dispela meri i bin wokim rum bilong mi, na tokim em long kam.” Orait Gehasi i mekim olsem, na dispela meri i kam antap na i sanap ausait long rum.
12 Ele disse a Geazi, o seu empregado, que fosse chamar a dona da casa. Quando ela chegou,
13 Na Elisa i tokim Gehasi long go askim dispela meri olsem, “Yu laik mipela i mekim wanem samting long bekim dispela hatwok yu bin mekim long helpim mitupela? Yu laik Elisa i go lukim king o namba wan ofisa bilong ami na askim ol long mekim wanpela gutpela samting long yu?” Orait Gehasi i go askim dispela meri na meri i bekim tok olsem, “Mi stap gut namel long ol wanlain bilong mi, na mi no wari long wanpela samting.”
13 Eliseu disse a Geazi: — Pergunte o que eu posso fazer por ela para pagar todo o trabalho que ela tem tido, cuidando de nós. Talvez ela queira que eu vá falar em favor dela com o rei ou com o comandante do exército. Mas a mulher respondeu: — Eu tenho tudo o que preciso aqui, no meio do meu povo.
14 Gehasi i kam tokim Elisa, na Elisa i askim em olsem, “Tasol bai yumi mekim wanem samting bilong bekim gutpela pasin bilong dispela meri?” Na Gehasi i tok, “Em i no gat pikinini, na man bilong en i lapun pinis.”
14 Eliseu perguntou a Geazi: — Então o que posso fazer por ela? Ele disse: — Bem, a mulher não tem filhos, e o marido dela é velho.
15 Orait na Elisa i tokim Gehasi, “Tokim dispela meri i kam.” Na Gehasi i go tokim dispela meri na meri i kam sanap long dua.
15 — Diga a ela que venha aqui! — ordenou Eliseu. Ele a chamou, e ela foi e ficou na porta.
16 Na Elisa i tokim meri olsem, “Long yia bihain, long dispela mun stret bai yu gat pikinini man na bai yu holim long han bilong yu.” Tasol meri i bekim tok olsem, “Plis, bikman, yu man bilong autim tok bilong God, yu no ken giamanim mi.”
16 Então Eliseu disse: — No ano que vem, por este tempo, você carregará um filho no colo. A mulher exclamou: — Por favor, não minta para mim! O senhor é um homem de Deus!
17 Tasol bihain, dispela meri i gat bel. Na long yia bihain, long dispela mun stret, em i karim pikinini man, olsem Elisa i bin tok.
17 Mas, como Eliseu tinha dito, no ano seguinte, no tempo marcado, ela deu à luz um filho.
18 Pikinini i kamap bikpela liklik na sampela yia bihain em i go lukim papa long gaden. Dispela em i taim bilong katim wit, olsem na papa i stap long gaden wantaim ol wokman.
18 Alguns anos depois, no tempo da colheita, o menino saiu para se encontrar com o pai, que estava no campo com os trabalhadores que faziam a colheita.
19 Mangi i lukluk long ol i wok i stap, na wantu em i singaut long papa olsem, “E papa, het bilong mi i pen nogut tru. Em i pen moa yet.” Orait papa i tokim wanpela wokboi olsem, “Karim dispela mangi i go long mama bilong en.”
19 De repente, ele começou a gritar para o pai: — Ai! Que dor de cabeça! Então o pai disse a um dos empregados: — Leve o menino para a mãe.
20 Na wokboi i karim mangi i go long mama, na mangi i slip i stap long lek bilong mama i go inap long belo, na em i dai.
20 O empregado carregou o menino até o lugar onde a mãe estava. Ela ficou com ele no colo até o meio-dia, e então ele morreu.
21 Orait mama i karim bodi bilong dispela mangi i go antap long rum bilong Elisa na i putim long bet. Na mama i go ausait na pasim dua.
21 Aí ela o carregou para o quarto de Eliseu e o pôs na cama. Depois saiu e fechou a porta.
22 Na em i singautim man bilong en i kam na i tokim em olsem, “Mi laik yu go tokim wanpela wokboi i kisim donki na i kam long mi. Long wanem, mi laik go hariap na lukim dispela profet na bai mi kam bek.”
22 Então chamou o marido e disse: — Mande um empregado trazer uma jumenta. Eu preciso ir falar com o profeta Eliseu. Volto o mais depressa que puder.
23 Na man bilong en i tok, “Bilong wanem yu laik go nau tasol? Yu no laik wet long de Sabat o long bikpela de bilong nupela mun, a?” Na meri i tok, “Maski, mi laik i go nau tasol. Yu mas i stap isi.”
23 O marido perguntou: — Por que você vai falar com ele hoje? Hoje não é sábado nem dia de — Não faz mal! — respondeu ela.
24 Wokboi i putim satel long donki na meri i sindaun long en. Orait na meri i tokim wokboi olsem, “Taim yumi go, yu mas mekim donki i go hariap. Sapos mi laik donki i go isi, orait bai mi tokim yu.”
24 Aí mandou que pusessem os arreios na jumenta e ordenou ao empregado: — Faça o animal andar o mais depressa que puder e só pare quando eu mandar.
25 Orait meri wantaim wokboi i go long maunten Karmel bilong lukim profet Elisa. Ol i stap longwe yet na Elisa i lukim ol. Na em i tokim Gehasi, wokman bilong en, olsem, “Lukim, dispela meri bilong Sunem i kam.
25 E assim ela saiu e foi para o monte Carmelo, onde Eliseu estava. Quando ela ainda estava um pouco longe, Eliseu a viu chegando e disse ao seu empregado Geazi: — Veja! A mulher de Suném vem vindo aí.
26 Yu ran i go long em na painimaut, ating em wantaim man bilong en na pikinini bilong en i stap gut, o nogat?” Orait Gehasi i go askim meri na meri i bekim tok olsem, “Mipela i stap gut.”
26 Corra até lá e pergunte se tudo está bem com ela, com o marido e com o filho. A mulher disse a Geazi que estava tudo bem;
27 Tasol taim meri i kam kamap long Elisa long maunten, em i nildaun na holim lek bilong Elisa. Gehasi i lukim meri i mekim olsem na em i laik sakim em i go longwe liklik. Tasol Elisa i tokim Gehasi olsem, “Larim em. Mi save em i mas i gat bikpela hevi tru. Tasol Bikpela i no bin toksave long mi long hevi bilong en.”
27 porém, quando chegou ao lugar onde Eliseu estava, ela se ajoelhou diante dele e abraçou os seus pés. Geazi ia tirá-la dali, mas Eliseu disse: — Não faça isso! Você não está vendo que ela está muito aflita? E o
28 Orait na meri i tok, “Bikman, em tok bilong yu tasol na God i givim dispela pikinini long mi. Mi no bin askim yu. Tasol mi bin tok long yu no ken giamanim mi.”
28 Então a mulher disse a Eliseu: — Senhor, por acaso, eu lhe pedi um filho? Não lhe pedi que não me enganasse?
29 Elisa i harim pinis dispela tok, na em i tokim Gehasi olsem, “Pasim gut laplap bilong yu na kisim stik wokabaut bilong mi na go kwik long taun Sunem. Sapos yu lukim wanpela man, maski long sanap na tok gude long em. Na sapos wanpela man i tok gude long yu, maski long bekim tok bilong em. Yu mas i go stret long haus bilong dispela meri na putim stik wokabaut bilong mi antap long pes bilong dispela mangi.”
29 Eliseu virou-se para Geazi e disse: — Apronte-se, pegue o meu bastão e vá. Não pare para cumprimentar ninguém que você encontrar e, se alguém cumprimentar você, não perca tempo respondendo. Vá direto e ponha o meu bastão em cima do menino.
30 Tasol mama bilong mangi i lukim olsem, Elisa i no inap i go na em i tokim Elisa olsem, “Long nem bilong Bikpela i stap oltaim, mi tok tru tumas, mi no inap lusim yu.” Olsem na Elisa i kirap na i go bek wantaim dispela meri long Sunem.
30 Mas a mulher disse a Eliseu: — Juro pelo Aí Eliseu se levantou e foi com ela.
31 Gehasi i bin go pas na putim stik bilong Elisa long pes bilong mangi, tasol i no gat wanpela samting i kamap. Nogat tru. Olsem na Gehasi i go bek. Na taim em i bungim ol long rot, em i tokim Elisa olsem, “Mi mekim olsem yu tok, tasol mangi i no kirap.”
31 Geazi foi na frente deles e colocou o bastão em cima do menino. Porém ele não soltou nenhum gemido, nem havia nele qualquer outro sinal de vida. Então Geazi voltou para encontrar Eliseu e disse: — O menino não acordou.
32 Orait na ol i go kamap long haus, na Elisa i go long dua bilong rum bilong en na i lukim bodi bilong dispela mangi i slip i stap long bet.
32 Quando Eliseu chegou, entrou sozinho no quarto e viu o menino morto na cama.
33 Orait na em i go insait long rum na pasim dua, na i beten long Bikpela.
33 Então fechou a porta e orou a Deus, o Senhor .
34 Na em i go antap long bet na i lindaun antap long bodi bilong mangi, na i putim maus na ai na han bilong en antap long maus na ai na han bilong mangi. Elisa i mekim olsem, na bodi bilong mangi i kamap hat liklik.
34 Depois deitou-se sobre o menino, pondo a sua boca sobre a boca dele, os olhos sobre os olhos e as mãos sobre as mãos. Quando Eliseu se deitou sobre o menino, o corpo da criança começou a esquentar.
35 Orait na Elisa i lusim bet na i wokabaut liklik insait long rum. Na em i go bek na lindaun gen antap long mangi. Na mangi i kus 7-pela taim na i opim ai bilong en.
35 Eliseu levantou-se e andou de um lado para outro do quarto. Depois voltou e deitou-se de novo sobre o menino. Aí o menino espirrou sete vezes e abriu os olhos.
36 Na Elisa i singautim Gehasi na tokim em olsem, “Yu go tokim mama bilong mangi i kam.” Orait Gehasi i mekim olsem, na dispela meri i kam antap na i go insait long rum. Na Elisa i tokim em olsem, “Yu ken kisim pikinini bilong yu.”
36 Então Eliseu chamou Geazi e mandou que ele chamasse a mãe. Quando a mulher entrou, Eliseu disse: — Pegue o seu filho.
37 Orait na meri i brukim skru na putim het i go daun long graun klostu long lek bilong Elisa, bilong givim biknem long Elisa. Na bihain em i kirap na i kisim pikinini bilong en na i go.
37 Ela caiu aos pés de Eliseu e encostou o rosto no chão. Depois pegou o filho e saiu.
38 Wanpela taim nogut i kamap long kantri Israel, na ol manmeri i sot tru long kaikai. Na long dispela taim Elisa i go bek na em i stap long taun Gilgal. Wanpela de sampela profet i kam kisim skul long em. Ol i sindaun na harim tok bilong en i stap, na Elisa i tokim wokman bilong en olsem, “Kisim bikpela sospen na kukim sup bilong ol dispela profet.”
38 Certa vez, quando havia falta de alimentos naquela terra, Eliseu voltou a Gilgal. Enquanto estava ensinando um grupo de profetas , ele mandou que o seu empregado pusesse uma panela grande no fogo e fizesse um cozido para eles.
39 Na wanpela profet i go painim kumu bilong kukim wantaim sup. Tasol em i lukim ol wel kukamba na em i ting, ol i gutpela bilong kaikai. Olsem na em i kisim planti bilong ol dispela wel kukamba, na putim long laplap bilong en na laplap i pulap tru. Na em i karim ol i kam bek na em i katim katim na putim long sup.
39 Então um dos profetas saiu para o campo a fim de apanhar ervas. Ele achou uma trepadeira que dava umas frutas amargas e apanhou todas as que pôde carregar na sua capa . Então voltou, cortou as frutas em pedaços e jogou dentro da panela, não sabendo o que eram.
40 Sup i tan pinis, orait ol i putim long ol plet, bilong ol profet i ken kaikai. Tasol taim ol i kaikai, ol i pilim sup i pait long maus bilong ol, na ol i singaut long Elisa olsem, “Profet bilong God, dispela sup i pait nogut tru. Mipela i no ken kaikai. Nogut mipela i dai.” Olsem na ol i no laik kaikai.
40 O cozido foi servido aos homens, mas, assim que eles o provaram, começaram a gritar para Eliseu: — O cozido está envenenado! E não queriam comer.
41 Orait na Elisa i tokim ol long kisim sampela plaua ol i bin wokim long wit na bringim i kam. Ol i bringim na Elisa i tromoi long sospen na i tokim wokman bilong en olsem, “Putim sup gen long ol plet, na ol profet i ken kaikai.” Orait ol i kaikai, na nau sup i no moa pait long maus bilong ol.
41 Então Eliseu pediu um pouco de farinha, jogou dentro da panela e disse: — Sirvam mais um pouco de cozido para todos. E o cozido que estava na panela já podia ser comido sem perigo.
42 Wanpela taim bihain, wanpela man i lusim hap bilong Balsalisa na i kam long Elisa. Dispela em i taim bilong katim wit na bali i mau long gaden. Na namba wan taim ol i bin katim bali, ol i wokim skon long en. Olsem na long taim dispela man i kam long Elisa, em i kisim sampela wit ol i bin katim na i kisim 20 bilong ol dispela skon na i putim long bek bilong en na i bringim i kam. Na Elisa i tokim wokman bilong en olsem, “Givim dispela kaikai long ol profet.”
42 Outra vez, um homem chegou de Baal-Salisa, trazendo para Eliseu vinte pães feitos com a primeira cevada que havia sido colhida naquele ano e também algumas espigas de cevada ainda verdes. Eliseu mandou que o seu empregado desse aquela comida ao grupo de profetas.
43 Tasol wokman bilong en i tok, “Dispela kaikai i liklik tasol. Olsem wanem bai dispela kaikai inap long ol dispela 100 profet?” Orait na Elisa i bekim tok bilong en olsem, “Givim tasol long ol, long wanem, Bikpela i tok olsem, olgeta bai i kaikai, na hap kaikai bai i stap yet.”
43 Mas o empregado perguntou: — O senhor acha que isto dá para cem homens? Eliseu respondeu: — Entregue a eles, e eles comerão, pois o
44 Orait wokman i givim long ol profet na ol i kaikai. Ol i kaikai na pulap, na hap i stap yet, olsem Bikpela i bin tok.
44 Aí o empregado lhes deu a comida, e, como o Senhor tinha dito, todos comeram, e ainda sobrou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.