2 Reis 18
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Long namba 3 yia bilong Hosia, pikinini man bilong Ela, i stap king bilong Israel, Hesekia, pikinini man bilong Ahas, i kamap king bilong Juda.
1 No terceiro ano do reinado de Oseias, filho de Elá, rei de Israel, Ezequias, filho de Acaz, rei de Judá, começou a reinar.
2 Em i gat 25 krismas long taim em i kamap king, na em i stap king long Jerusalem inap 29 yia. Mama bilong en, em Abiya, pikinini meri bilong Sekaraia.
2 Tinha vinte e cinco anos de idade quando começou a reinar e reinou vinte e nove anos em Jerusalém. A mãe dele se chamava Abi e era filha de Zacarias.
3 Hesekia i mekim gutpela pasin long ai bilong Bikpela, olsem tumbuna bilong en, King Devit i bin mekim.
3 Ezequias fez o que era reto aos olhos do Senhor , segundo tudo o que Davi, seu pai, havia feito.
4 Na Hesekia i bagarapim ol ples bilong lotuim ol giaman god na em i brukim ol pos ston i gat piksa bilong ol giaman god na katim ol pos diwai i gat piksa bilong god meri Asera. Na tu em i kisim dispela snek bras bipo Moses i bin wokim, em ol i kolim Nehustan, na em i brukim liklik liklik. Long wanem, ol manmeri i save kukim paura bilong kamapim smok i gat gutpela smel bilong lotu long dispela snek.
4 Removeu os lugares altos, quebrou as colunas e derrubou o poste da deusa Aserá. Também fez em pedaços a serpente de bronze que Moisés havia feito. Os filhos de Israel chamavam essa serpente de Neustã e até aquele dia lhe queimavam incenso.
5 Hesekia i bilip strong long God, Bikpela bilong ol Israel. I no gat wanpela king bilong Juda i bin bilip strong long God olsem Hesekia. Bilip bilong en i winim bilip bilong ol king i stap paslain long em na bilong ol king i kamap bihain long em.
5 Ezequias confiou no Senhor , Deus de Israel, de maneira que não houve ninguém como ele entre todos os reis de Judá, nem antes nem depois dele.
6 Em i pas tru long Bikpela na oltaim em i no lusim Bikpela. Nogat. Em i bihainim gut olgeta lo Bikpela i bin givim long Moses.
6 Porque se apegou ao Senhor , não deixou de segui-lo e guardou os mandamentos que o Senhor ordenou a Moisés.
7 Olsem na Bikpela i stap wantaim Hesekia na i helpim em, na olgeta samting em i mekim, i kamap gutpela. Hesekia i no laik tru long king bilong Asiria i bosim ol Juda, olsem na em i no moa i stap aninit long dispela king.
7 Assim, o Senhor estava com ele, e ele teve êxito em todos os seus empreendimentos. Rebelou-se contra o rei da Assíria e não o serviu.
8 Na tu Hesekia wantaim ol soldia bilong en i go long kantri Filistia na i pait long ol Filistia long olgeta taun na long ol ples nabaut. Na ol i winim ol Filistia i go inap long taun Gasa wantaim ol ples i stap klostu long en.
8 Derrotou os filisteus até Gaza e o seu território, desde a torre dos vigias até a cidade fortificada.
9 Long namba 4 yia bilong Hesekia i stap king bilong Juda, em i olsem namba 7 yia bilong Hosia i stap king bilong Israel. Na long dispela yia, King Salmaneser bilong Asiria wantaim ol ami bilong en i kam pait long ol Israel. Ol i banisim taun Samaria na ol i pait long kisim taun.
9 No quarto ano do reinado de Ezequias, que era o sétimo ano do reinado de Oseias, filho de Elá, rei de Israel, Salmaneser, rei da Assíria, atacou a cidade de Samaria e a cercou.
10 Ol i banisim taun i stap inap tripela yia, na bihain ol Asiria i winim ol Samaria na i kisim taun. Dispela em i namba 6 yia bilong Hesekia i stap king na namba 9 yia bilong Hosia i stap king.
10 Ao fim de três anos, a cidade foi conquistada. Sim, no ano sexto do reinado de Ezequias, que era o nono ano do reinado de Oseias, rei de Israel, Samaria foi conquistada.
11 Na king bilong Asiria i kisim ol Israel i go long Asiria, na putim sampela i stap long taun Hala na putim sampela i stap klostu long wara Habor long distrik Gosan, na sampela i stap long ol taun bilong kantri Midia.
11 O rei da Assíria levou os israelitas para a Assíria e os fez habitar em Hala, junto a Habor, rio de Gozã, e nas cidades dos medos.
12 Ol dispela hevi i kamap long ol Israel, long wanem, ol i bin sakim tok bilong God, Bikpela bilong ol, na ol i brukim dispela kontrak Bikpela i bin mekim wantaim ol na ol i kalapim olgeta lo Moses, wokman bilong Bikpela, i bin givim long ol. Ol i no harim tok bilong Bikpela na bihainim ol lo bilong em.
12 Isso aconteceu porque não obedeceram à voz do Senhor , seu Deus, mas quebraram a sua aliança, a saber, tudo o que Moisés, servo do Senhor , havia ordenado; não o ouviram, nem o fizeram.
13 Long namba 14 yia bilong Hesekia i stap king, King Senakerip bilong Asiria wantaim ol soldia bilong en i kam pait long ol Juda na i winim ol na i kisim olgeta taun i gat strongpela banis. Tasol ol i no kisim Jerusalem yet.
13 No décimo quarto ano do reinado de Ezequias, Senaqueribe, rei da Assíria, atacou todas as cidades fortificadas de Judá e as conquistou.
14 Senakerip i stap long taun Lakis, na Hesekia i salim tok long em olsem, “Mi bikhet long yu na mi gat asua. Tasol mi laik bai yu pinis long pait long mi na yu lusim kantri bilong mi. Sapos yu mekim olsem, orait bai mi givim yu wanem samting yu askim mi long en.” Orait Senakerip i tokim Hesekia long givim em 10,000 kilogram silva na 1,000 kilogram gol.
14 Então Ezequias, rei de Judá, enviou mensageiros ao rei da Assíria, que estava em Laquis, dizendo: — Eu errei. Pare de me atacar, e cumprirei tudo o que você me impuser. Então o rei da Assíria impôs a Ezequias, rei de Judá, um tributo de dez toneladas de prata e uma tonelada de ouro.
15 Olsem na Hesekia i kisim olgeta silva i stap long haus bilong Bikpela na i stap long rum mani bilong haus king, na em i salim olgeta i go long Senakerip.
15 Ezequias deu toda a prata que havia na Casa do Senhor e nos tesouros do palácio real.
16 Na tu em i rausim olgeta gol long ol dua bilong haus bilong Bikpela na long ol pos i stap arere long ol dua. Em yet i bin tokim ol wokman na ol i bin pasim dispela gol long ol dua na long ol pos. Tasol nau em i kisim dispela gol na salim i go long King Senakerip.
16 Foi quando Ezequias arrancou o ouro que havia nas portas do templo do Senhor e nas ombreiras, o ouro com que ele, o rei de Judá, as havia revestido, e o deu ao rei da Assíria.
17 Senakerip i kisim ol dispela gol na silva, tasol em i salim ol tripela namba wan ofisa bilong ami bilong en wantaim bikpela lain soldia, na ol i lusim Lakis na i go long Jerusalem. Ol i go kamap long Jerusalem, orait ol i stap klostu long baret bilong bringim wara long Raunwara Antap i go long Jerusalem. Dispela baret i stap klostu long bikrot i go long ples bilong wokim laplap.
17 Mas o rei da Assíria, que estava em Laquis, enviou Tartã, Rabe-Saris e Rabsaqué, com um grande exército, ao rei Ezequias, em Jerusalém. Eles vieram a Jerusalém e, quando chegaram, pararam na extremidade do aqueduto do tanque superior, junto ao caminho do campo do Lavandeiro.
18 Orait ol Asiria i salim tok long King Hesekia long em i mas i kam. Tasol em i salim tripela ofisa bilong em long go lukim ol Asiria. Em i salim Eliakim, pikinini bilong Hilkia, em man i save bosim haus king, na Sepna, kuskus bilong king, na Joa pikinini man bilong Asap, em man i save raitim stori bilong olgeta samting king i mekim.
18 Mandaram chamar o rei, e quem saiu ao encontro deles foram Eliaquim, filho de Hilquias, o responsável pelo palácio, Sebna, o escrivão, e Joá, filho de Asafe, o cronista.
19 Taim tripela i kamap long ol Asiria, wanpela bilong ol ofisa bilong ami bilong Asiria i tok strong long ol olsem, “Yupela go givim Hesekia dispela tok bilong strongpela king, em king bilong Asiria. Em i tok olsem, Hesekia, yu gat wanem kain strong na yu no laik i stap aninit long mi.
19 Rabsaqué disse: — Digam a Ezequias: Assim diz o grande rei, o rei da Assíria: “Que confiança é essa que você tem?
20 Yu ting ol toktok nating i gat strong bilong winim pait, a? Yu bin bikhet long mi. Yu tingim husat bai i kam helpim yu na yu bin bikhet long mi?
20 Bem posso dizer que o seu conselho e o seu poder para a guerra são meras palavras. Em quem você está confiando agora, para que se rebele contra mim?
21 Mi save, yu lukluk long kantri Isip na yu wet long em i helpim yu long pait. Tasol mi tokim yu, Isip i olsem wanpela stik pitpit i bruk pinis. Sapos yu kisim na holim olsem stik bilong wokabaut, orait bai hap pitpit i sutim han bilong yu. Pasin bilong king bilong Isip i wankain tru olsem dispela stik pitpit. Olsem na em i no inap i kam helpim yu long taim bilong pait.
21 Você confia nesse bordão de caniço esmagado que é o Egito. Se alguém se apoiar no caniço, ele vai espetar e furar a mão. Assim é Faraó, rei do Egito, para todos os que nele confiam.
22 Tasol sapos yu tok, yupela ol Israel i bilip long God, Bikpela bilong yupela, na em bai i helpim yupela, ating em tu i no inap. Long wanem, Hesekia, yu bin bagarapim ol ples lotu bilong em na ol alta i stap nabaut. Na yu bin tokim ol Juda na Jerusalem long ol i mas kam long Jerusalem na lotu long dispela wanpela alta tasol.
22 Mas, se vocês me dizem: ‘Confiamos no Senhor , nosso Deus’, eu pergunto: não é esse aquele cujos lugares altos e altares Ezequias removeu, dizendo a Judá e a Jerusalém que deveriam adorar somente diante do altar em Jerusalém?
23 “Na king bilong mi i gat narapela tok moa. Hesekia, king bilong mi inap givim yu 2,000 hos, sapos yu inap long painim 2,000 soldia bilong sindaun long ol na pait. Tasol mi save, yu yet yu no gat kain man olsem i stap.
23 Agora, pois, comprometa-se com meu senhor, o rei da Assíria, e eu lhe darei dois mil cavalos, se você puder achar cavaleiros para montá-los.
24 Na yu save ting ol soldia bilong Isip bai i kam wantaim ol hos na karis na bai ol i helpim yu long pait. Tasol nogat tru, ol i no inap i kam. Olsem na yu no gat strong inap long daunim wanpela liklik lain soldia bilong mipela.
24 Como você poderia repelir um oficial do meu senhor, o rei, mesmo que seja um dos menores, e confiar no Egito para obter carros de guerra e cavaleiros?
25 Yu ting mi kam long tingting bilong mi yet long pait long kantri bilong yu na bagarapim, a? Nogat tru. Bikpela yet i bin tokim mi long kam bagarapim dispela kantri.”
25 Será que você pensa que é sem o consentimento do Senhor Deus que eu vim contra este lugar, para o destruir? Foi o próprio Senhor quem ordenou que eu atacasse esta terra e a destruísse.”
26 Eliakim na Sepna na Joa i harim dispela tok, orait ol i tokim dispela ofisa bilong ol Asiria olsem, “Yu mas toktok long mipela long tok ples bilong ol Siria, long wanem, mipela i save long dispela tok ples. Yu no ken toktok long tok Hibru, nogut dispela ol lain i sanap antap long banis bilong taun i harim tok bilong yu.”
26 Então Eliaquim, filho de Hilquias, Sebna e Joá disseram a Rabsaqué: — Por favor, fale com estes seus servos em aramaico, porque nós o entendemos. Não fale em hebraico, aos ouvidos do povo que está sobre a muralha.
27 Tasol dispela ofisa i bekim tok olsem, “King bilong mi i no bin salim mi long givim dispela tok long yupela wantaim king bilong yupela tasol. Nogat. Ol lain i sanap long banis, ol tu i mas harim dispela tok. Long wanem, sapos pait i kamap, na mipela i banisim Jerusalem, orait bai taim nogut i kamap long yupela olgeta. Na dispela lain i sanap long banis bai i sot tru long kaikai na bai ol i kaikai pekpek na dring pispis bilong ol yet, olsem yupela tu.”
27 Mas Rabsaqué lhes respondeu: — Você pensa que o meu senhor me enviou para dizer estas palavras apenas a você e ao seu rei? Ele me enviou para falar também aos homens que estão sentados sobre a muralha e que, junto com vocês, terão de comer o seu próprio excremento e beber a sua própria urina!
28 Orait na dispela ofisa bilong Asiria i lukluk i go long ol lain i stap antap long banis na i singaut bikmaus long tok Hibru olsem, “Yupela putim yau gut long tok bilong strongpela king, em king bilong Asiria.
28 Então Rabsaqué se pôs em pé e gritou em hebraico: — Escutem as palavras do grande rei, o rei da Assíria.
29 Em i tok olsem, ‘Yupela i no ken larim Hesekia i giamanim yupela. Hesekia i no inap helpim yupela long winim mi na bai yupela i stap gut.
29 Assim diz o rei: “Não deixem que Ezequias os engane, pois ele não poderá livrá-los da minha mão.
30 Yupela i no ken harim tok gris bilong Hesekia na yupela i bilip olsem Bikpela bai i helpim yupela na mipela Asiria i no inap winim yupela na kisim taun Jerusalem.
30 Não deixem que Ezequias os leve a confiar no Senhor , dizendo: ‘O Senhor certamente nos livrará, e esta cidade não será entregue nas mãos do rei da Assíria.’
31 Yupela i no ken harim tok bilong Hesekia na tingting moa long pait long mi. Sapos yupela i laik i stap gut na dring wara long ol hul wara bilong yupela na kaikai pikinini bilong ol diwai wain na bilong ol diwai fik long ol gaden bilong yupela yet, orait yupela i mas larim mi i kisim taun bilong yupela.
31 Não deem ouvidos a Ezequias. Porque assim diz o rei da Assíria: ‘Façam as pazes comigo e se entreguem. Então cada um comerá da sua própria videira e da sua própria figueira, e beberá a água da sua própria cisterna,
32 Na bai yupela i stap gut inap long taim mi kam na kisim yupela i go long narapela kantri i wankain olsem kantri bilong yupela yet. Dispela kantri i gat planti ol gaden wain na planti ol gaden wit bilong wokim bret. Na em i gat ol diwai oliv na hani tu.
32 até que eu venha e os leve para uma terra como a de vocês, terra de cereal e de vinho, terra de pão e de vinhas, terra de oliveiras e de mel, para que vocês vivam e não morram.’ Não deem ouvidos a Ezequias, porque ele está enganando vocês, ao dizer: ‘O Senhor nos livrará.’
33 Yupela i ting ol god bilong ol arapela lain i bin helpim ol na ol i winim mipela ol Asiria long pait, a? Nogat tru.
33 Será que os deuses das nações puderam livrar, cada um a sua terra, das mãos do rei da Assíria?
34 Long taim mipela i bin i go pait long taun Hamat na Arpat na Sefarvaim na Hena na Iva, ol god bilong ol i stap we na ol i no bin helpim ol? Na long taim mipela i go pait long Samaria, ol god bilong Samaria i bin helpim ol na daunim mipela? Nogat tru.
34 Onde estão os deuses de Hamate e de Arpade? Onde estão os deuses de Sefarvaim, Hena e Iva? Será que eles livraram Samaria das minhas mãos?
35 Mipela i bin pait long planti kantri, em ol i gat planti god i stap. Tasol i no gat wanpela god i helpim kantri bilong em na mipela i lus long pait. Olsem na bilong wanem yupela Jerusalem i ting Bikpela bai i helpim yupela, na mipela i no inap winim yupela?’”
35 De todos os deuses destes países, quais foram os que livraram a sua terra das minhas mãos? Então como o Senhor poderá livrar Jerusalém das minhas mãos?”
36 Dispela ofisa bilong Asiria i pinisim ol toktok bilong em, tasol ol lain i stap antap long banis i pasim maus tasol na i no bekim wanpela tok, long wanem, King Hesekia i bin tambuim ol long ol i no ken bekim tok bilong ol Asiria.
36 O povo ficou calado e não lhe respondeu palavra, porque assim lhe havia ordenado o rei: “Não lhe respondam.”
37 Tasol tok bilong dispela ofisa bilong Asiria i mekim Eliakim na Sepna na Joa i bel hevi tru. Olsem na ol i brukim klos bilong ol na ol i go tokim Hesekia long olgeta tok bilong dispela ofisa.
37 Então Eliaquim, filho de Hilquias, o responsável pelo palácio, e Sebna, o escrivão, e Joá, filho de Asafe, o cronista, voltaram para junto do rei Ezequias, com as suas roupas rasgadas, e lhe contaram o que Rabsaqué tinha dito.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.