1 Samuel 17

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Bihain ol soldia bilong Filistia i kam bung long Soko, wanpela taun bilong Juda. Na ol i wokim kem long ples Efesdamim namel long Soko na taun Aseka, na ol i redi long pait long ol Israel.
1 Mobilizaram os filisteus as suas tropas para a guerra e concentraram-se em Soco, em Judá. Acamparam entre Soco e Azeca, em Efes-Domim.
2 Na Sol wantaim ol soldia bilong Israel i go bung long ples daun bilong Ela na wokim kem. Ol i stap long dispela ples na ol soldia i redi long pait long ol Filistia.
2 Saul e os israelitas mobilizaram-se de seu lado e acamparam no vale do Terebinto, pondo-se em linha de combate contra os filisteus.
3 Ol Filistia i sanap long wanpela maunten long hap na ol Israel i sanap long wanpela maunten long hap, na ples daun i stap namel long tupela lain ami.
3 Estes estavam num lado da montanha e Israel na colina defronte; o vale os separava.
4 Long dispela taim wanpela strongpela man bilong pait, ol i kolim Goliat, bilong taun Get, em i lusim kem bilong ol Filistia na i kam sanap ples klia na ol Israel i lukim em. Longpela bilong en i klostu inap 3 mita.
4 Saiu do acampamento dos filisteus um campeão chamado Golias, de Get, cujo talhe era de seis côvados e um palmo.
5 Na em i putim hat na klos pait ol i wokim long bras, na hevi bilong klos pait i samting olsem 50 kilogram.
5 Trazia na cabeça um capacete de bronze e no corpo uma couraça de escamas, cujo peso era de cinco mil siclos de bronze.
6 Na em i karamapim lek bilong en long hap bras. Na em i karim wanpela spia bras long sol bilong en.
6 Tinha perneiras de bronze e um dardo de bronze entre os ombros.
7 Stik bilong spia em i bikpela olsem ba bilong masin bilong lumim laplap. Na sap o tit bilong spia ol i wokim long ain. Na hevi bilong ain i samting olsem 7 kilogram. Na wanpela soldia i karim hap plang bilong Goliat na i go pas long en.
7 O cabo de sua lança era como o cilindro de um tear, e sua ponta pesava seiscentos siclos de ferro. Um escudeiro o precedia.
8 Orait Goliat i sanap na bikmaus long ol Israel olsem, “Bilong wanem yupela i lain olsem? Yupela i laik pait, a? Yupela ol wokboi nating bilong Sol tasol, na mi wanpela soldia bilong Filistia. Goan, yupela makim wanpela man i kam pait long mi.
8 Apresentou-se ele diante das tropas israelitas e gritou-lhes: Por que viestes dispostos a uma batalha? Não sou eu filisteu, e vós os escravos de Saul? Escolhei entre vós um homem que desça contra mim.
9 Sapos em i win na kilim mi i dai, orait bai mipela i kamap wokboi nating bilong yupela. Tasol sapos mi win na kilim em, orait bai yupela i kamap wokboi nating bilong mipela.”
9 Se ele me vencer, batendo-se comigo, e matar-me, seremos vossos escravos; mas, se eu o vencer e o matar, então sois vós que sereis nossos escravos e nos servireis!
10 Na Goliat i tok moa olsem, “Harim. Nau mi laik traim yupela ami bilong Israel. Yupela i mas makim wanpela man bilong pait long mi.”
10 E ajuntou: Lanço hoje este desafio ao exército de Israel: dai-me um homem para lutarmos juntos!
11 Sol na ol soldia bilong en i harim dispela tok na ol i pret nogut tru.
11 Saul e todo o Israel ouviram essas palavras do filisteu, e ficaram consternados, cheios de medo.
12 Lain famili bilong Devit i olsem. Devit em i pikinini man bilong Jesi. Na Jesi em i man bilong taun Efrata na em i stap long taun Betlehem long graun bilong lain Juda. Jesi i gat 8-pela pikinini man na long taim Sol i kamap king, Jesi i lapun pinis.
12 Ora, Davi era um dos oito filhos de um efrateu de Belém de Judá, chamado Isaí, já idoso no tempo de Saul.
13 — ausente —
13 Seus três filhos mais velhos tinham seguido Saul na guerra. Chamavam-se: o primogênito Eliab, Abinadab o segundo e o terceiro Sama.
14 — ausente —
14 Davi era o mais novo. Os três mais velhos estavam com Saul,
15 Na sampela taim Devit i save go wok long Sol na sampela taim em i lusim Sol na i go bek long Betlehem bilong lukautim ol sipsip bilong papa bilong en.
15 e Davi ora ia ao acampamento de Saul, ora voltava para apascentar o rebanho de seu pai em Belém.
16 Inap long 40 de, long moning na long apinun, Goliat i save kam sanap ples klia na i singaut long ol Israel long salim wanpela man i kam pait long em.
16 O filisteu aproximava-se pela manhã e pela tarde, e isso por quarenta dias seguidos.
17 Wanpela de Jesi i tokim Devit olsem, “Kisim dispela 10-pela bret na kisim 10 kilogram bilong dispela wit ol i bin kukim long paia na karim i go hariap long kem na givim long ol bikbrata bilong yu.
17 Um dia, disse Isaí ao seu filho Davi: Toma para teus irmãos um efá de grão torrado e estes dez pães, e apressa-te a levá-los aos teus irmãos no acampamento.
18 Na kisim tu ol dispela 10-pela sis na givim long namba wan ofisa bilong lain soldia bilong ol. Na yu mas askim ol brata bilong yu, ol i stap gut o nogat. Na yu mas bringim wanpela samting i kam bek bai mi inap save yu bin lukim ol.
18 Entrega estes dez queijos ao chefe dos mil. Informa-te se teus irmãos vão bem e traze algo de sua parte como prova.
19 King Sol wantaim ol brata bilong yu na ol arapela soldia i wok long pait long ol Filistia long ples daun bilong Ela.”
19 Eles estavam com Saul e todos os homens de Israel no vale do Terebinto, em guerra com os filisteus.
20 Orait long de bihain Devit i kirap long moningtaim tru, na i tokim narapela man long lukautim ol sipsip. Na em i kisim ol kaikai na i go long kem olsem Jesi i bin tokim em. Na em i go kamap long kem long taim ol Israel i wokabaut i go long ples bilong pait. Ol soldia i singaut bikmaus na wokabaut i go.
20 No dia seguinte pela manhã, Davi, confiando o rebanho a um pastor, tomou sua bagagem e partiu, como lhe ordenara Isaí. Chegou ao acampamento no momento em que saía o exército para a batalha, levantando o grito de guerra.
21 Na ol ami bilong Filistia na ol ami bilong Israel i lain lain long hap na long hap na ol i redi long pait.
21 Israel e os filisteus puseram-se em linha de combate, tropa contra tropa.
22 Devit i givim ol kaikai long ofisa i save bosim ol kago samting na em i ran i go long ol lain soldia na i toktok wantaim ol brata bilong en.
22 Davi entregou sua carga ao guarda das bagagens e correu às fileiras para informar-se de seus irmãos.
23 Em i toktok yet wantaim ol na Goliat i lusim lain bilong ol Filistia na i kam sanap long ples klia na i mekim wankain tok long ol Israel olsem bipo, na Devit i harim em.
23 Enquanto lhes falava, eis que o campeão filisteu, Golias, de Get, avançou para fora das fileiras do seu exército, proferindo o mesmo desafio {como nos dias precedentes}, que Davi escutou.
24 Ol Israel i lukim Goliat na ol i pret nogut tru na ol i ranawe.
24 Todo o Israel recuava à vista do homem, tremendo de medo.
25 Na ol Israel i toktok long ol yet olsem, “Lukim dispela man na harim singaut bilong en. Em i laik skrapim yumi long pait. Tasol king i tok, bai em i givim planti mani samting long man i kilim dispela Filistia, na larim dispela man i maritim pikinini meri bilong en. Na king bai i no kisim takis long ol lain bilong dispela man, na em bai i no singautim ol long mekim olkain wok bilong king.”
25 Vedes, diziam eles, esse homem que avança? Ele vem insultar Israel. Aquele que o matar, o rei o cumulará de favores, dar-lhe-á sua filha e isentará de impostos em Israel a casa de seu pai.
26 Devit i no harim gut dispela tok, olsem na em i askim ol man i stap klostu long em olsem, “Bai king i mekim wanem samting long man i kilim dispela Filistia na lusim yumi Israel long dispela bikpela sem i kamap long yumi? Dispela Filistia em i haiden man tasol. Em i bikhet tumas na i laik tok bilas long ol ami bilong God i stap oltaim.”
26 Davi perguntou aos que estavam perto dele: Que será feito àquele que ferir esse filisteu e tirar o opróbrio que pesa sobre Israel? E quem é esse filisteu incircunciso para insultar desse modo o exército do Deus vivo?
27 Na ol i tokim em long olgeta samting king i laik mekim long man i kilim Goliat.
27 E deram-lhe a mesma resposta: Dar-se-á isto e isto a quem o ferir.
28 Eliap, namba wan bikbrata bilong Devit, i harim em i toktok wantaim ol man. Na em i belhat na i tokim Devit olsem, “Bilong wanem yu kam hia? Na husat i lukautim ol rabis sipsip bilong yu long bus? Mi save yu bikhetman na yu man bilong mekim hambak pasin. Yu kam bilong lukim pait, em tasol.”
28 Eliab, seu irmão mais velho, ouvindo-o falar assim, encolerizou-se: Por que vieste aqui? Com quem deixaste tuas ovelhas no deserto? Conheço a tua pretensão e a tua má índole; foi para ver a batalha que vieste!
29 Na Devit i tokim brata bilong en olsem, “Nogat. Mi laik save long wanpela samting, olsem na mi askim ol man. Dispela i nogut, a?”
29 Que fiz eu de mal?, respondeu Davi. Nada mais fiz que uma simples pergunta!
30 Orait em i tanim na i go askim ol arapela man long wanem samting king bai i mekim long man i kilim dispela Filistia i tok bilas long ol ami bilong God. Na ol i tokim em long ol dispela samting.
30 E afastou-se de seu irmão, indo perguntar a outros, dos quais obteve sempre as mesmas respostas.
31 Sampela man i harim tok bilong Devit na ol i go tokim Sol. Olsem na em i singautim Devit i go long em.
31 As palavras de Davi foram ouvidas e comunicadas a Saul, que o mandou vir à sua presença.
32 Devit i go kamap pinis na em i tokim Sol olsem, “King, harim. Yumi Israel i no ken pret long dispela Filistia. Bai mi yet mi go pait long em.”
32 Davi disse-lhe: Ninguém desanime por causa desse filisteu! Teu servo irá combatê-lo.
33 Tasol Sol i tok, “Nogat tru. Yu no inap. Bai yu pait long em olsem wanem? Yu mangi nating tasol, na em i bin i stap soldia long taim em i yangpela yet i kam inap nau.”
33 Combatê-lo, tu?!, exclamou o rei. Não é possível. Não passas de um menino e ele é um homem de guerra desde a sua mocidade.
34 Tasol Devit i bekim tok long Sol olsem, “King, mi bin lukautim ol sipsip bilong papa bilong mi. Na sampela taim ol laion na bea i bin kam na kisim ol pikinini sipsip i go.
34 Davi respondeu a Saul: Quando o teu servo apascentava as ovelhas do seu pai e vinha um leão ou um urso roubar uma ovelha do rebanho,
35 Orait mi save ranim laion o bea na paitim na kisim bek dispela pikinini sipsip. Na sapos laion o bea i tanim na i laik kilim mi, orait mi save holim long gras bilong nek na paitim em na kilim em i dai.
35 eu o perseguia e o matava, tirando-lhe a ovelha da boca. E se ele se levantava contra mim, agarrava-o pela goela e estrangulava-o.
36 King, mi bin kilim ol laion na bea, na bai mi mekim wankain pasin long dispela haiden Filistia, long wanem, em i tok bilas long ol ami bilong God i stap oltaim.
36 Assim como o teu servo matou o leão e o urso, assim fará ele a esse filisteu incircunciso, que insultou os exércitos do Deus vivo.
37 Bikpela i bin helpim mi, olsem na ol laion na bea i no bin bagarapim mi. Na nau tu em bai i helpim mi, na dispela Filistia bai i no inap kilim mi i dai.”
37 O Senhor, acrescentou, que me salvou das garras do leão e do urso, salvar-me-á também das mãos desse filisteu. Vai, disse Saul a Davi; e que o Senhor esteja contigo!
38 Na Sol i putim hat bras long het bilong Devit na givim siot bras long em bilong karamapim bodi bilong en. Ol dispela klos pait i bilong Sol yet.
38 O rei revestiu Davi com sua armadura, pôs-lhe na cabeça um capacete de bronze e armou-o de uma couraça.
39 Devit i hangamapim bainat bilong Sol long siot bras na i traim long wokabaut. Tasol em i no inap, long wanem, em i no bin putim dispela kain samting bipo. Olsem na em i tokim Sol, “Mi no inap putim dispela klos pait na i go pait. Mi no save putim ol dispela samting.” Olsem na em i rausim olgeta.
39 Davi cingiu a espada de Saul por cima de sua armadura e tentou andar com aquela equipagem inusitada. Mas disse a Saul: Não posso andar com isso, pois não estou habituado!
40 Bihain em i kisim stik bilong wokabaut em i save holim na em i go long wanpela liklik wara na kisim 5-pela liklik raunpela ston na putim long liklik basket bilong en. Na em i holim katapel na wokabaut i go bilong pait long Goliat.
40 E, tirando a armadura, tomou seu cajado e escolheu no regato cinco pedras lisas, pondo-as no alforje de pastor que lhe servia de bolsa. Em seguida, com a sua funda na mão, avançou contra o filisteu.
41 Goliat i lukim Devit, olsem na em i wokabaut i kam bilong bungim em. Na dispela man i save karim hap plang bilong Goliat, em i go pas. Orait Goliat i wokabaut i kam klostu long Devit
41 De seu lado, o filisteu, precedido de seu escudeiro, aproximou-se de Davi,
42 na em i lukim Devit i yangpela tumas na pes bilong en i gutpela na em i no inap long pait. Na em i ting Devit i samting nating tasol.
42 mediu-o com os olhos, e, vendo que era jovem, louro e de delicado aspecto, desprezou-o.
43 Olsem na em i sanap na tokim Devit olsem, “Bilong wanem yu kisim dispela stik i kam? Yu ting mi dok na yu laik paitim mi, a?” Orait na em i singautim ol god bilong en long bagarapim Devit.
43 Disse-lhe: Sou eu porventura um cão, para vires a mim com um cajado? E amaldiçoou-o em nome de seus deuses.
44 Na em i tokim Devit olsem, “Yu kam na bai mi kilim yu na givim bodi bilong yu long ol pisin na ol wel abus na bai ol i kaikai.”
44 Vem, continuou ele, e eu darei a tua carne às aves do céu e aos animais da terra!
45 Na Devit i bekim tok long en olsem, “Yu holim bainat na ol spia na yu kam pait long mi. Tasol mi kam pait long yu long nem bilong Bikpela I Gat Olgeta Strong, em God i bosim ol ami bilong mipela Israel. Em dispela God yu bin bikhet na tok bilas long en.
45 Davi respondeu: Tu vens contra mim com espada, lança e escudo; eu, porém, vou contra ti em nome do Senhor dos exércitos, do Deus das fileiras de Israel, que tu insultaste.
46 Harim. Nau long dispela de tasol bai Bikpela i givim yu long han bilong mi. Na bai mi kilim yu na katim het bilong yu. Na bai mipela i kilim ol soldia bilong yupela Filistia na givim bodi bilong ol long ol pisin na ol wel abus. Taim mi mekim olsem, ol manmeri bilong olgeta kantri bai i save olsem, God bilong mipela Israel, em i God tru.
46 Hoje o Senhor te entregará nas minhas mãos, e eu te matarei, cortar-te-ei a cabeça, e darei os cadáveres do exército dos filisteus às aves do céu e aos animais da terra. Toda a terra saberá que há um Deus em Israel;
47 Na olgeta man i stap hia bai i lukim olsem, Bikpela i save kisim bek ol manmeri bilong en long strong bilong em yet. Em i no save wari long ol man i holim spia na bainat. Nogat. Bikpela yet bai i winim dispela pait na em bai i givim yupela olgeta long han bilong mipela.”
47 e toda essa multidão saberá que não é com a espada nem com a lança que o Senhor triunfa, pois a batalha é do Senhor, e ele vos entregou em nossas mãos!
48 Devit i tok pinis, orait Goliat i wokabaut gen na i kam klostu long Devit, na kwiktaim Devit i ran i go bilong pait long Goliat.Devit i ran i go bilong pait long Goliat.|alt="32" src="OL" size="span" ref="17.48"
48 Levantou-se o filisteu e marchou contra Davi. Davi também correu para a linha inimiga ao encontro do filisteu.
49 Orait Devit i putim han i go long basket bilong en na i kisim wanpela ston na putim long katapel na sutim i go long Goliat. Ston i paitim Goliat stret long pes na i go insait long het bilong en na em i pundaun pes i go daun long graun.
49 Meteu a mão no alforje, tomou uma pedra e arremessou-a com a funda, ferindo o filisteu na fronte. A pedra penetrou-lhe na fronte, e o gigante caiu com o rosto por terra.
50 Olsem na Devit i win na i kilim Goliat long katapel wantaim ston tasol. Em i no gat bainat.
50 Assim venceu Davi o filisteu, ferindo-o de morte com uma funda e uma pedra. E como não tinha espada na mão,
51 Goliat i slip i stap long graun, na Devit i ran i go sanap klostu long em na em i pulim bainat bilong Goliat na katim nek bilong em na kilim em i dai.
51 correu ao filisteu, subiu-lhe em cima, arrancou-lhe a espada da bainha e acabou de matá-lo, cortando-lhe a cabeça. Vendo morto o seu campeão, os filisteus fugiram.
52 Orait ol man bilong Israel na Juda i singaut bikmaus na i ranim ol na kilim ol. Na ol Filistia i bagarap na pundaun nabaut long rot i lusim taun Saraim na i go inap long ples Gai na taun Get na long ol bikpela dua bilong banis bilong taun Ekron.
52 Os homens de Israel e de Judá levantaram-se então, soltando gritos de guerra, e perseguiram os inimigos até a entrada de Get e até as portas de Acaron. Os cadáveres dos filisteus juncavam o caminho desde Saraim até Get e até Acaron.
53 Ol Israel i ranim ol pinis na ol i kam bek long kem bilong ol Filistia na kisim olgeta samting ol Filistia i bin lusim i stap.
53 Voltando da perseguição, os israelitas saquearam o acampamento dos inimigos.
54 Na Devit i kisim het bilong Goliat i go long Jerusalem bilong soim ol manmeri olsem em i winim Goliat pinis. Tasol pastaim em i kisim olgeta samting bilong pait em i bin kisim long bodi bilong Goliat na em i karim i go putim i stap long haus sel bilong em yet.
54 Davi tomou a cabeça do filisteu e mandou levá-la para Jerusalém. Conservou, porém, em sua própria tenda a armadura de Golias.
55 Sol i lukim Devit i go pait long Goliat, na em i askim namba wan ofisa bilong ami, Apner, olsem, “Dispela mangi em i pikinini man bilong husat?” Na Apner i tokim em, “King, mi tok tru long yu, mi no save.”
55 Quando Saul viu Davi partir ao encontro do filisteu, disse a Abner, seu general: De quem é filho esse jovem, Abner? Por tua vida, ó rei, respondeu Abner, não o sei.
56 Olsem na Sol i tokim em, “Orait yu go askim ol man nabaut na bai yu kam tokim mi.”
56 Disse-lhe o rei: Informa-te, pois, de quem é filho esse jovem.
57 Bihain long Devit i kilim Goliat i dai, em i kam bek long kem na Apner i kisim em i go long Sol. Devit i holim yet het bilong Goliat na i go wantaim Apner na i lukim Sol.
57 E quando voltou Davi, depois de ter matado o filisteu, levou-o Abner à presença de Saul, tendo ainda na mão a cabeça de Golias.
58 Na Sol i askim em, “Yangpela man, yu pikinini man bilong husat?” Na Devit i tokim em, “King, mi pikinini bilong Jesi, wanpela man bilong taun Betlehem.”
58 Saul perguntou-lhe: Quem é o teu pai, ó jovem? Eu sou filho de Isaí de Belém, teu servo, respondeu Davi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.