Marcos 5

Tanimuca-Retuarã NT portions (TNC_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 I'suᵽaka simaeka be'erõ'õ Jesúre kika imaekarãᵽitiyika Gerasa ka'iarã tẽrĩeyaeka.
1 Entrementes, chegaram à outra margem do mar, à terra dos gerasenos.
2 Tẽrĩeyatirã Jesúre marĩwa'rika ᵽoto ĩ'rĩka Satanárika ima ña'rĩjãikakite kire torika. Majaka ãta wi'iarã nataroyikarõ'õᵽi Jesús ᵽõ'irã ketaeka.
2 Ao desembarcar, logo veio dos sepulcros, ao seu encontro, um homem possesso de espírito imundo,
3 Torã kimaeka wejabiritika uᵽaka oyiaja imaroyikaki imarĩ. Ᵽerumijiaᵽi kire naᵽi'ᵽeroyika simako'omakaja ñojimarĩji ᵽi'ᵽeberikaki uᵽaka kijariroyika.
3 o qual vivia nos sepulcros, e nem mesmo com cadeias alguém podia prendê-lo;
4 Ĩ'rãkurimarĩa kiãñaraka, kiᵽitakaoka kire naᵽi'ᵽeko'omakaja sakitũrũtataroyika. I'suᵽaka kimamaka ᵽo'imajare marãkã'ã kire baawãrũberiroyika.
4 porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram quebradas por ele, e os grilhões, despedaçados. E ninguém podia subjugá-lo.
5 I'suᵽaka imaki imarĩ, ĩmi, ñamioka, ĩmima watoᵽekarã, majaka nataroyikarõ'õrã akaseretaᵽabaraka kituritaᵽaroyika. I'suᵽaka imataᵽabaraka tĩmarĩji ãtaᵽi kiᵽo'ia kiwa'etaᵽaroyika.
5 Andava sempre, de noite e de dia, clamando por entre os sepulcros e pelos montes, ferindo-se com pedras.
6 I'suᵽaka kimaekarõ'õᵽi Jesúre ĩatirã kiᵽõ'irã kirĩrĩra'aeka. Kiᵽõ'irã eyatirã kiwãjitãji kiñukuruᵽaeka, “Marãkã'ã yibaaberijĩki kime”, kiᵽuᵽaka kire ãrĩka simamaka.
6 Quando, de longe, viu Jesus, correu e o adorou,
7 I'suᵽaka kimamaka, ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: —Mia'mitiᵽe Satanárika ima. Ĩ'ĩre kiᵽuᵽakareka mimarõ'õᵽi miᵽoᵽe,— kire kẽrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, —Jesús, Tuᵽarã tẽrĩrikaja imatiyaiki Maki mime. ¿Marãkã'ã yire mibaaerã baayu mae je'e? Tuᵽarãte ĩaika wãjitãji, “ ‘Ba'iaja mibaaika ᵽarea ba'iaja mire baabesarãki yi'i mae’, yire meᵽe”,— akasererikaᵽi Satanárika ima ña'rĩjãikakite ãrĩka Jesúre.
7 exclamando com alta voz: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Conjuro-te por Deus que não me atormentes!
8 — ausente —
8 Porque Jesus lhe dissera: Espírito imundo, sai desse homem!
9 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: —¿Marãkã'ã miwãmea?— I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã, —Legión ñime, rĩkimarã ba'irã yija ima simamaka.—
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? Respondeu ele: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Suᵽabatirã “Ika ka'iaᵽi yijare miᵽoata'si”, jimarĩ Jesúre kẽrĩrijarika.
10 E rogou-lhe encarecidamente que os não mandasse para fora do país.
11 I'suᵽaka simaeka ᵽoto nakoyikurirã rĩkimakaja ba'abaraka jẽjewẽkoa ᵽa'itaeka ĩmimajã'ãreka.
11 Ora, pastava ali pelo monte uma grande manada de porcos.
12 I'suᵽaka simamaka ikuᵽaka Satanárika ima kire ãrĩka: —Kireka yijare miᵽoataye'e, “Jẽjẽwẽko ᵽuᵽakarã mija ña'rĩjãibe”, yijare meᵽe,— ãᵽaraka kire najẽñeka.
12 E os espíritos imundos rogaram a Jesus, dizendo: Manda-nos para os porcos, para que entremos neles.
13 I'suᵽaka naᵽakã'ã, —Torã mija a'ᵽe,— nare kẽrĩka. Toᵽi mae ĩmirĩjireka ña'rĩjãitiirã imakoᵽekarãre ᵽorika, jẽjewẽkoa imaekarã ña'rĩjãiokaro'si. Suᵽa imarĩ jẽjewẽkoa dos mil rakamaki imaekarã Satanárika ima nare ña'rĩjãimaka jãjia narĩrĩwa'rika. Rĩrĩwa'ritirã ᵽusiᵽemarã eyatirã toᵽi naña'rĩka ᵽa'warã. I'suᵽaka baawa'ri nimauᵽatiji naña'miᵽataeka.
13 Jesus o permitiu. Então, saindo os espíritos imundos, entraram nos porcos; e a manada, que era cerca de dois mil, precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do mar, onde se afogaram.
14 I'suᵽaka sabaamaka sĩarĩrĩrimaja rĩrĩwa'ritirã, wejearã, wejematorãoka ᵽo'imajare sanabojaeka. Toᵽi mae “¿Dakoa suᵽa baaika?”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare ĩarĩ a'rika.
14 Os porqueiros fugiram e o anunciaram na cidade e pelos campos. Então, saiu o povo para ver o que sucedera.
15 Jesúre imaekarõ'õrã eyatirã, ikuᵽaka Satanárika ima kireka ña'rĩjãika imakoᵽeroyikakite imamaka niaeka: “Jariroaka jããekaki, i'suᵽakajaoka kimaroyika uᵽakamarĩaja, jia kiᵽuᵽaka jaᵽakã'ã, ña'rĩyaaekaja ruᵽaki kime mae”, ᵽo'imajare ãrĩᵽuᵽajoaeyaeka. I'suᵽaka kimamaka ĩatirã, jimarĩa Jesúre nakĩkika “Tẽrĩritakiji kime”, ãrĩwa'ri.
15 Indo ter com Jesus, viram o endemoninhado, o que tivera a legião, assentado, vestido, em perfeito juízo; e temeram.
16 Suᵽabatirã Satanárika ima kireka Jesúre ᵽoataekakaka, suᵽabatirãoka jẽjewẽkoa baaekakaka ĩãekarãte bojaeka aᵽerãte.
16 Os que haviam presenciado os fatos contaram-lhes o que acontecera ao endemoninhado e acerca dos porcos.
17 I'suᵽaka kibaaika ã'mitiritirã Gerasakarã Jesúre kĩkiwa'ri nawejeaᵽi kiᵽe'ririka nayaᵽaeka.
17 E entraram a rogar-lhe que se retirasse da terra deles.
18 I'suᵽaka nimamaka toᵽi ᵽe'rira'aerã kũmuarã kijãika ᵽoto ikuᵽaka Satanárika ima kireka ᵽoritaᵽaekakite kire ãrĩka: —Mika a'ririka yaᵽatiyarĩji yiyaᵽayu yi'ioka,— kire kẽrĩkoᵽeka.
18 Ao entrar Jesus no barco, suplicava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 I'suᵽaka kẽrĩko'omakaja ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: —Yika a'ᵽekaja, miwi'iarã miᵽe'riwa'ᵽe. “Yire wayuĩaiki imarĩ, jia Maiᵽamakire yire baayu”, ãrĩwa'ri mirĩrãre mibojaokaro'si,— kire kẽrĩka.
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas ordenou-lhe: Vai para tua casa, para os teus. Anuncia-lhes tudo o que o Senhor te fez e como teve compaixão de ti.
20 I'suᵽaka kẽrĩka yi'riwa'ri kiᵽe'rika. Ᵽe'riwa'ritirã Decáᵽolireka imaeka wejearã Jesúre kire baaeka majaroka kibojataᵽaeka. I'suᵽaka kibaaeka ã'mitiritirã marãkã'ã ᵽo'imajare ãrĩwãrũberika, i'suᵽaka ima ã'mitirikoriberikarã imarĩ.
20 Então, ele foi e começou a proclamar em Decápolis tudo o que Jesus lhe fizera; e todos se admiravam.
21 Torãjĩrã kũmua ke'rikaᵽiji Jesúre ᵽe'rira'aeka ate. Saᵽi ᵽe'rietatirã ᵽa'warijerã kirĩkamarika ᵽoto, rĩkimarãja ᵽo'imajare kiᵽõ'irã rẽrĩka.
21 Tendo Jesus voltado no barco, para o outro lado, afluiu para ele grande multidão; e ele estava junto do mar.
22 I'suᵽaka nimaeka ᵽoto judíorãkare rẽrĩriwi'i ĩᵽamaki, Jairo wãmeikite Jesús ᵽõ'irã etaeka. Suᵽabatirã kiwãjitãji kiñukuruᵽaeka.
22 Eis que se chegou a ele um dos principais da sinagoga, chamado Jairo, e, vendo-o, prostrou-se a seus pés
23 Suᵽabatirã ikuᵽaka kire kẽrĩka: —Yimakore ᵽuᵽaririrã baayu. Miᵽitaka koᵽo'iarã mija'aᵽearika yiyaᵽatiyayu kojãjiokaro'si,— kire kẽrĩka.
23 e insistentemente lhe suplicou: Minha filhinha está à morte; vem, impõe as mãos sobre ela, para que seja salva, e viverá.
24 I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã, Jesúre kika a'rika mae. Toᵽi koᵽakaja rĩkimarãja kĩĩrika ᵽo'imajare kika a'rika.
24 Jesus foi com ele. Grande multidão o seguia, comprimindo-o.
25 Na'rika nawatoᵽekaᵽi ĩ'rãko wãmarĩa imaekakote torã imaeka. Ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakakuri wejejẽ'rãka koeyawa'rika ᵽu'uriweoko jĩsia ka'wisijũabaraka.
25 Aconteceu que certa mulher, que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia
26 Ĩ'rĩkaremarĩa ĩkobaarimajare kore nikobaarũjekoᵽeroyika. I'suᵽaka nabaaika waᵽa koniñerũ imakoᵽeka ritaja nare kõjiᵽataroyika. I'suᵽaka baariᵽotojo jã'rĩbaji kojaririjarika.
26 e muito padecera à mão de vários médicos, tendo despendido tudo quanto possuía, sem, contudo, nada aproveitar, antes, pelo contrário, indo a pior,
27 I'suᵽaka baabaraka koimaeka ᵽoto “Wãmarĩa imarãte jimarĩa Jesúre bayayu”, ãrĩrika koã'mitiriroyika. I'suᵽaka simamaka koimaeka wã'tarã Jesúre etamaka ĩatirã, rĩkimarãja ᵽo'imajare imaeka watoᵽekaᵽi kiᵽẽterõ'õrã koeyaeka.
27 tendo ouvido a fama de Jesus, vindo por trás dele, por entre a multidão, tocou-lhe a veste.
28 Jesúre imaekarõ'õrã eyatirã “Kijariroaka yiraberãkareka jia yijarirãñu”, kõrĩᵽuᵽajoaeka koᵽuᵽarõ'õᵽi. I'suᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri kijariroaka korabeka mae.
28 Porque, dizia: Se eu apenas lhe tocar as vestes, ficarei curada.
29 I'suᵽaka kobaaeka ᵽotojo koreka so'rika mae. “Risirika yireka imakoᵽeika o'yua mae”, kõrĩwãrũeka.
29 E logo se lhe estancou a hemorragia, e sentiu no corpo estar curada do seu flagelo.
30 Kijarijoaka korabeka be'erõ'õ, “Tẽrĩrika ñimaᵽi ĩ'rĩkate tããñu”, kiᵽuᵽakaᵽi Jesúre ãrĩtika. Suᵽa imarĩ jorowa'ritirã ikuᵽaka ᵽo'imajare kẽrĩka: —¿Maki yijariroaka rabeko'oka?—
30 Jesus, reconhecendo imediatamente que dele saíra poder, virando-se no meio da multidão, perguntou: Quem me tocou nas vestes?
31 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã kika wãrũrimajare ikuᵽaka ãrĩka: —Miᵽõ'irã rĩkimarãja imarã mire rabeirã. ¿Marãkã'ã simamaka “¿Maki yijariroaka rabeko'oka?”, meñu?—
31 Responderam-lhe seus discípulos: Vês que a multidão te aperta e dizes: Quem me tocou?
32 I'suᵽaka kire narĩka simako'omakaja ᵽo'imajare ĩabaotabaraka kire rabekakite kimo'arijarika.
32 Ele, porém, olhava ao redor para ver quem fizera isto.
33 I'suᵽaka kimaeka ᵽoto “Yi'i, risirika ñima yire o'yaokaro'si mire rabeko'oko”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri kiᵽõ'irã koeyaeka. I'suᵽaka koᵽuᵽaka imako'omakaja kire kĩkiwa'ri tarariᵽotojo kiwãjitãji koñukuruᵽaeka. I'suᵽaka baatirã kobaaeka uᵽakaja kire kobojaeka.
33 Então, a mulher, atemorizada e tremendo, cônscia do que nela se operara, veio, prostrou-se diante dele e declarou-lhe toda a verdade.
34 I'suᵽaka kõᵽakã'ã, wayuĩarimaji imarĩ, ikuᵽaka kore kẽrĩka: —Mae mia'mitiᵽe yiwãyuĩaiko. Yire yi'riwa'ri, jia mijayu mae. “Yirisirika yire o'yua”, ãrĩwa'ri jĩjimaka miᵽe'riwa'ᵽe mae,— kore kẽrĩka.
34 E ele lhe disse: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz e fica livre do teu mal.
35 I'suᵽaka kore kẽrĩka ᵽoto judíorãkare rẽrĩriwi'i ĩᵽamaki Jairo wi'iakarãre etaeka. Torã eyatirã ikuᵽaka Jairote narĩka: —Mimako ᵽuᵽaririko'oko. “Yimakore mibayaᵽe”, wãrõrimajire merĩa'si mae,— kire narĩka.
35 Falava ele ainda, quando chegaram alguns da casa do chefe da sinagoga, a quem disseram: Tua filha já morreu; por que ainda incomodas o Mestre?
36 I'suᵽaka narĩko'omakaja, —Ba'iaja ᵽuᵽaribekaja, yire miyi'ᵽe,— Jesúre kire ãrĩka.
36 Mas Jesus, sem acudir a tais palavras, disse ao chefe da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 Ᵽedro, Santiago, suᵽabatirã Santiago rĩ'ĩ Juan maekarakamarã tarãreje Jesúre akawa'rika.
37 Contudo, não permitiu que alguém o acompanhasse, senão Pedro e os irmãos Tiago e João.
38 Naka a'ritirã, rẽrĩriwi'i ĩᵽamaki wi'iarã jimarĩa oᵽaraka nimaekarõ'õrã keyaeka.
38 Chegando à casa do chefe da sinagoga, viu Jesus o alvoroço, os que choravam e os que pranteavam muito.
39 I'suᵽaka nimamaka, ikuᵽaka nare kẽrĩeyaeka: —¿Dako baaerã mija oyu? Ᵽuᵽariribeyuko me'rõre ime. Kãrĩkako koime,— kẽrĩka oᵽaraka imaekarãte.
39 Ao entrar, lhes disse: Por que estais em alvoroço e chorais? A criança não está morta, mas dorme.
40 “Koᵽakaja ᵽuᵽariritiyaekako koime”, ãrĩwa'ri Jesúre neeka. I'suᵽaka nimamaka ĩatirã, nare kiᵽorirũjeka. Suᵽabatirã ᵽuᵽaririkakote imaeka kurarakarã koᵽakiarã, suᵽabatirã kika imaekarã maekarakamarãᵽitiyika kikãkaeka.
40 E riam-se dele. Tendo ele, porém, mandado sair a todos, tomou o pai e a mãe da criança e os que vieram com ele e entrou onde ela estava.
41 Naka kãkatirã koᵽitakarã kore ñi'atirã ikuᵽaka kore kẽrĩka: —Talitá cum,— kore kẽrĩka. (Mokarokaᵽi marĩjĩkareka, “Me'rõ, mimi'mibe, mire ñañu”, ãrĩrika sime i'siroka).
41 Tomando-a pela mão, disse: Talitá cumi!, que quer dizer: Menina, eu te mando, levanta-te!
42 I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojĩji mi'mirĩkatirã, kojaarĩkawa'rika. Ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakakuri wejejẽ'rãka eyawa'yuko koimaeka. Õñia kojariᵽe'ᵽakã'ã ĩawa'ri, marãkã'ãoka ãrĩwãrũberijĩka najarika kika imaekarã, i'suᵽaka ima ĩakoriberikarã imarĩ.
42 Imediatamente, a menina se levantou e pôs-se a andar; pois tinha doze anos. Então, ficaram todos sobremaneira admirados.
43 I'tojĩte, —Aᵽerãte samija boja'si,— nare kẽrĩka. Suᵽabatirã ba'arika koro'si nare ke'era'arũjeka.
43 Mas Jesus ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e mandou que dessem de comer à menina.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.