Marcos 1

Tanimuca-Retuarã NT portions (TNC_WBT) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ikuᵽaka sime Jesús, Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki majaroka. Tuᵽarã Maki kime. Ã'mitirikõrĩ je'e: jiitakaja ima sime kimajaroka.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Ikuᵽakaja simaroyireka're ãrĩwa'ri Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaji Isaías wãmeiki imaekakite o'oeka, Tuᵽarãte Kimakire jaika mirãka:
2 Conforme está escrito no profeta Isaías: Eis que envio ante a tua face o meu mensageiro, que há de preparar o teu caminho;
3 Juanre baarũkia ᵽuᵽajoaweibaraka i'suᵽaka Isaías imaroyikakite o'oeka.
3 voz do que clama no deserto: Preparai o caminho do Senhor, endireitai as suas veredas;
4 I'suᵽaka kio'oeka be'erõ'õ, ñoaka sajaritikarã Juanre etaeka ᵽo'imajare imaberikarõ'õrã. Suᵽa imarĩ, ᵽo'imajare ruᵽuko'a jũjebaraka, ikuᵽaka nare kijaika: “Ba'iaja mija baaika ja'atatirã Tuᵽarãrika bojariroka ãñu uᵽakaja mija baabe. I'suᵽaka mija baamaka ĩawa'ri, ba'iaja mija baakoᵽeikareka ye'kariabaraka Tuᵽarãte mijare wayuĩarãñu. I'suᵽaka mija baarãka be'erõ'õᵽi ruᵽuko'a mija jũjerũjebe”, Juanre nare ãrĩka.
4 assim apareceu João, o Batista, no deserto, pregando o batismo de arrependimento para remissão dos pecados.
5 Rĩkimarãja Judeakarã, suᵽabatirã Jerusalénkarãoka ᵽo'imajare kiᵽõ'irã etarijarika kire ã'mitiyaokaro'si. I'suᵽaka netamaka ritaja ᵽo'imajare imaeka wãjitãji, “Ikuᵽaka ba'iaja baaiki ñime”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte nabojaroyika be'erõ'õᵽi Jordán wãmeiriarã Juanre nare ruᵽuko'a jũjeroyika.
5 E saíam a ter com ele toda a terra da Judéia, e todos os moradores de Jerusalém; e eram por ele batizados no rio Jordão, confessando os seus pecados.
6 Ruᵽuko'a nare jũjerimaji camello ᵽoyaᵽi kĩkeka jariroiki kimaeka. Suᵽabatirã wa'ibikirãwẽko ajeakaka kiwa'eyoka imaeka. I'suᵽakajaoka ẽorã ñimia, mumiokoaᵽitiyika ba'arijayuka kimaeka.
6 Ora, João usava uma veste de pêlos de camelo, e um cinto de couro em torno de seus lombos, e comia gafanhotos e mel silvestre.
7 —Yibe'erõ'õᵽi ᵽuri aᵽika etarãki. Yi'i ᵽuri, i'suᵽakamarĩka ñime. Yire tẽrĩwa'ribaji õñuka kimamaka, yi'i ᵽuri marãkã'ã baatirã kiũ'ᵽuko'a kuterã yuruᵽaberijĩki ñime. Tuᵽarãte mija ã'mitiriᵽẽamaka ĩawa'ri, okoaᵽitakaja mijare ruᵽuko'a yijũjeyu. Yibe'erõ'õᵽi etarãki ᵽuri Esᵽíritu Santo mijare ña'ajããrãki. I'suᵽaka mijare kibaarãka simamaka, Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja jia baarijayurã mija imarãñu,— ãᵽaraka Juanre nare wãrõroyika.
7 E pregava, dizendo: Após mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, de quem não sou digno de, inclinando-me, desatar a correia das alparcas.
8 — ausente —
8 Eu vos batizei em água; ele, porém, vos batizará no Espírito Santo.
9 I'sia ᵽoto Galilea ka'iaᵽi Nazaret wãmeika imaekarõ'õrã Jesúre a'rika. Toᵽi a'ririjari Juan ᵽõ'irã keyaeka. Torã keyaeka ᵽoto Jordán wãmeiriarã ruᵽuko'a Juanre kire jũjeka.
9 E aconteceu naqueles dias que veio Jesus de Nazaré da Galiléia, e foi batizado por João no Jordão.
10 Riakaᵽi Jesúre marĩrĩkaekarõ'õjĩte wejeᵽemarã yu'awa'ri, kĩaeka ᵽoto, wejeᵽema wiritaeka. I'suᵽaka sabaaeka ᵽoto okoiᵽakoa uᵽaka imaekarã ña'rĩjãitirã Esᵽíritu Santore kireka ña'rĩro'ika.
10 E logo, quando saía da água, viu os céus se abrirem, e o Espírito, qual pomba, a descer sobre ele;
11 I'suᵽaka sabaaeka be'erõ'õjĩte wejeᵽemarõ'õᵽi, ikuᵽaka Tuᵽarãte ãrĩka: —Mi'i imaki Yimaki wãtaka ñoñuka. Jia jĩjimaka ñime mika,— kire kẽrĩka.
11 e ouviu-se dos céus esta voz: Tu és meu Filho amado; em ti me comprazo.
12 Toᵽi mae ᵽo'imajamatorã Jesúre ke'ewa'rika Esᵽíritu Santo.
12 Imediatamente o Espírito o impeliu para o deserto.
13 I'suᵽaka kire kibaaeka ᵽoto ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakarĩmi Jesúre torã imataᵽaeka. Torã kimaeka ᵽoto, “¿Yaje ritaitaka Tuᵽarãte takaja yi'yuka kime?”, ãrĩwa'ri kire korirĩ Satanáre kiᵽõ'irã ᵽemakotowirika. I'suᵽaka kire kibaako'omakaja ba'iaja baaberikaki Jesús. Suᵽabatirãoka ᵽo'imajamato imaekarõ'õ simamaka, werika wa'iro'sitakaja imaekarõ'õ simako'omakaja ángelrãkare kire ĩarĩrĩroyika.
13 E esteve no deserto quarenta dias sentado tentado por Satanás; estava entre as feras, e os anjos o serviam.
14 Juanre wẽkomaka imariwi'iarã Herodete tarũjeka be'erõ'õ Galilearã Jesúre a'rika. Torã keyaeka ᵽoto, “Ikuᵽaka Tuᵽarãrika bojariroka ima”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare kiwãrõeka.
14 Ora, depois que João foi entregue, veio Jesus para a Galiléia pregando o evangelho de Deus
15 Torãjĩrã mae, —Mae sarã seyarũkia, koyiaja sajariwa'yu, mamarokaᵽi Tuᵽarãte ᵽo'imajare jã'meũ'murũkia. I'suᵽaka simamaka ba'iaja mija baaika i'yoᵽiᵽaraka saja'atatirã, Tuᵽarãrika bojariroka takaja mija ã'mitiriᵽẽabe kirirã mija imaokaro'si,— ãrĩwa'ri nare kiwãrõeka.
15 e dizendo: O tempo está cumprido, e é chegado o reino de Deus. Arrependei-vos, e crede no evangelho.
16 I'tojĩrã mae, Galilea ᵽa'warijeᵽi a'ririjaᵽaraka, Simón, suᵽabatirã kibe'erõ'õkaki Andrés wa'ibaarimaja imaekarãte Jesúre ĩatõᵽoeka. I'suᵽakaja ᵽa'warã wãᵽua taabaraka nimaekarõ'õrã naᵽõ'irã keyaeka.
16 E, andando junto do mar da Galiléia, viu a Simão, e a André, irmão de Simão, os quais lançavam a rede ao mar, pois eram pescadores.
17 Naᵽõ'irã eyatirã, —Dajoa yika. Wa'ibaarimaja imariᵽotojo, mae ᵽuri yire ã'mitiriᵽẽawa'ri, ᵽo'imajare yiro'si rẽarimaja mijare ñimarũjerãñu,— nare kẽrĩka.
17 Disse-lhes Jesus: Vinde após mim, e eu farei que vos torneis pescadores de homens.
18 I'suᵽaka nare kẽrĩka ᵽotojo sarãja nawãᵽua yiatatirã kika na'rika.
18 Então eles, deixando imediatamente as suas redes, o seguiram.
19 Toᵽi ate sa'riwa'ribaji a'ririjaᵽaraka, Santiago, kibe'erõ'õkaki Juanka nimaeka ᵽoto Jesúre nare ĩatõᵽoeka. Ĩ'rã ĩ'ᵽarã nimaeka Zebedeo makarã. Kũmuarã wãᵽua jiebaraka nimaeka.
19 E ele, passando um pouco adiante, viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco, consertando as redes,
20 I'suᵽaka imaekarãte ĩatõᵽotirã nare kiakaeka. I'suᵽaka nare kẽᵽakã'ã kika na'rika naro'si mae. I'suᵽaka simamaka nakũmuarã naᵽaki Zebedeore tuika, kire jeyobaarimajaᵽitiyika.
20 e logo os chamou; eles, deixando seu pai Zebedeu no barco com os empregados, o seguiram.
21 Galilea ᵽa'warõ'õᵽi a'ritirã Caᵽernaúm wejearã kika wãrũrimajaᵽitiyika Jesúre eyaeka. Judíotatarãte jẽrĩtaroyikarĩmi simaeka ᵽoto narẽrĩriwi'iarã Jesúre kãkaeka. Torã kãkatirã mae ᵽo'imajare kiwãrõũ'mueka.
21 Entraram em Cafarnaum; e, logo no sábado, indo ele à sinagoga, pôs-se a ensinar.
22 Tuᵽarãte kire ãrĩrijayu uᵽakaja jia nare kiwãrõeka ã'mitiritirã, “Kiwãrõika uᵽaka wãrõirãte ã'mitirikoribeyurã yija ime. Jia wãjitãji ᵽuᵽajoaiki imarĩ tẽrĩtaka wãrõrimaji kime”, narĩᵽuᵽajoaeka.
22 E maravilhavam-se da sua doutrina, porque os ensinava como tendo autoridade, e não como os escribas.
23 I'suᵽaka nimaekarõ'õrã ĩ'rĩka Satanárika ima ña'rĩjãikakite imaeka. —Jesús, Nazaretkaki, ¿dakoa oka mika yijareka imamaka, yijare mijo'ayu? ¿Koᵽakaja yijare riatatiyarĩji mi'tayu bai je'e? Mire ñiawãrũyu, Tuᵽarãte ᵽũataekaki mima imarĩ, ba'iaja baakoribeyuka mime,— Jesúre kẽrĩka akaserebaraka.
23 Ora, estava na sinagoga um homem possesso dum espírito imundo, o qual gritou:
24 — ausente —
24 Que temos nós contigo, Jesus, nazareno? Vieste destruir-nos? Bem sei quem és: o Santo de Deus.
25 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, —Mijaia'si. Kire mija'atabe,— Jesúre kire ãrĩka.
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: Cala-te, e sai dele.
26 I'tojĩte mae ᵽo'imajire taratatirã jãjia akasererikaᵽi ikiᵽi Satanárika kireka ima ᵽorika.
26 Então o espírito imundo, convulsionando-o e clamando com grande voz, saiu dele.
27 I'suᵽaka ima ĩakoriberikarã imarĩ, ritaja torã imaekarãte marãkã'ã baawãrũberijĩka najarika. I'suᵽaka imawa'ri, natiyiaja ikuᵽaka narĩbu'aeka: —¿Marãkã'ã kibaayu? Mamaka wãrõrimiji simarijiyu. I'suᵽakajaoka kijã'meika uᵽakaja Satanárika ima ᵽariji kire yi'yua,— ᵽo'imajare ãrĩka.
27 E todos se maravilharam a ponto de perguntarem entre si, dizendo: Que é isto? Uma nova doutrina com autoridade! Pois ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 I'suᵽaka kibaaekarõ'õjĩte ritaja Galilea ka'iakarãre sõrĩᵽataeka.
28 E logo correu a sua fama por toda a região da Galiléia.
29 I'suᵽaka baaweatirã Jesúre ᵽoriwa'rika narẽrĩriwi'iareka kimaekarõ'õᵽi. Santiago, Juan Jesúka a'rikarã Simón, Andréka ĩ'ᵽarãrika wi'iarã.
29 Em seguida, saiu da sinagoga e foi a casa de Simão e André com Tiago e João.
30 Torã neyaeka ᵽoto ikuᵽaka Jesúre narĩka: —Simón mañeko wãmarĩtaka imako. Suᵽa imarĩ koᵽeyurũkiareka takaja ᵽeyuko koime,— narĩka.
30 A sogra de Simão estava de cama com febre, e logo lhe falaram a respeito dela.
31 Toᵽi koᵽõ'irã eyatirã koᵽitakarã ñi'atirã kore kibaimi'mataeka. I'suᵽaka kore kibaaeka ᵽotojo wãmarĩa koimakoᵽeka koreka o'rika. I'suᵽaka jariwa'ri, nare ba'ariji'abaraka koimaeka mae.
31 Então Jesus, chegando-se e tomando-a pela mão, a levantou; e a febre a deixou, e ela os servia.
32 I'sirĩmi aiyate ka'raeka be'erõ'õ rĩkimarãja jĩñurã, Satanárika ima ña'rĩjãikarãteoka Jesús ᵽõ'irã ne'eeyaeka.
32 Sendo já tarde, tendo-se posto o sol, traziam-lhe todos os enfermos, e os endemoninhados;
33 Nimauᵽatiji i'sia wejeakarã rẽrĩkarã kimaeka wi'ikoᵽerekarã.
33 e toda a cidade estava reunida à porta;
34 I'suᵽaka nabaamaka, ritajakaka risirika nareka imaekarãte kijieka. Suᵽabatirãoka Satanárika ima ña'rĩjãikarãte jiebaraka, “Tuᵽarã Maki mime”, kire ãrĩwãrũrũkirã nimako'omakaja, sakijairũjeberika.
34 e ele curou muitos doentes atacados de diversas moléstias, e expulsou muitos demônios; mas não permitia que os demônios falassem, porque o conheciam.
35 Toᵽi ate, bikitojo ñamiji ᵽo'imajamatorã Jesúre a'rika, Tuᵽarãka jairĩ.
35 De madrugada, ainda bem escuro, levantou-se, saiu e foi a um lugar deserto, e ali orava.
36 I'suᵽaka baarĩ ke'rika be'erõ'õ kimabeᵽakã'ã ĩawa'ri, Simón kijeyomarãᵽitiyika kire mo'arĩ na'rika.
36 Foram, pois, Simão e seus companheiros procurá-lo;
37 Suᵽa imarĩ, kimaekarõ'õrã eyatirã, —Ritaja ᵽo'imajare mire mo'ayuma,— kire narĩeyaeka.
37 quando o encontraram, disseram-lhe: Todos te buscam.
38 I'suᵽaka kire narĩko'omakaja ikuᵽaka nare kiyi'rika: —Dajoa, aᵽewejearã Tuᵽarãrika mabojataᵽarĩ, i'suᵽakaro'siji yi'taeka simamaka,— nare kẽrĩka.
38 Respondeu-lhes Jesus: Vamos a outras partes, às povoações vizinhas, para que eu pregue ali também; pois para isso é que vim.
39 I'suᵽaka nare kẽrĩka be'erõ'õᵽi Galileaka'ia ritatojo kijeyomarãᵽitiyika kituritaᵽaeka mae. I'suᵽaka tuᵽaraka torã narẽrĩriwi'ia imaekarõ'õrã rakakaja kiwãrõroyika. I'suᵽaka baataᵽabaraka Satanárika ima ña'rĩjãikarãteoka kijieka.
39 Foi, então, por toda a Galiléia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 I'suᵽaka turitaᵽabaraka kimaeka ᵽoto kiᵽo'iarã kãmia ᵽo'ijirikakiteJesús ᵽõ'irã etaeka. Kiᵽõ'irã etatirã, kiwãjitãji kiñukuruᵽaeka kire jiyiᵽuᵽayeewa'ri. I'suᵽaka baatirã ikuᵽaka kire kẽrĩka: —Yire mijieriyaᵽaye'e, yire mijiebe.—
40 E veio a ele um leproso que, de joelhos, lhe rogava, dizendo: Se quiseres, bem podes tornar-me limpo.
41 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, Jesúre kire wayuĩaeka mae. Suᵽa imarĩ kire rabetirã ikuᵽaka kire kẽrĩka: —Ã'ã yiyaᵽaika sime. I'suᵽaka simamaka jia mijaᵽe mae,— kire kẽrĩka.
41 Jesus, pois, compadecido dele, estendendo a mão, tocou-o e disse-lhe: Quero; sê limpo.
42 I'suᵽaka kire kẽrĩkarõ'õjĩteje kãmia kireka imakoᵽeka yayaeka.
42 Imediatamente desapareceu dele a lepra e ficou limpo.
43 I'suᵽaka imakoᵽekakite a'rirã baaeka ruᵽu ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: —Mia'mitiᵽe. Mire yibayaika majaroka ritaja ᵽo'imajare bojaᵽibabekaja, wãrũaja a'ritirã miᵽo'ia mibeaᵽe kurarãkakakite. Kire samibeawearãka ᵽoto Moisés imaekakite nare jã'meroyika uᵽakaja mibaabe. I'suᵽakajaoka jia miᵽo'ia jayua imarĩ, jĩjimaka imawa'ri ĩ'ᵽarã wĩ'ñaka wẽkoakaka Tuᵽarãro'si kurare joeĩjirã kire mijibe. I'suᵽaka kibaarãka be'erõ'õᵽi, “Kãmika rataki imakoᵽeroyiraᵽakiji jia kiᵽo'ia jayu mae”, ᵽo'imajare mireka ãrĩwãrũrãñu,— kire kẽrĩka.
43 E Jesus, advertindo-o secretamente, logo o despediu,
44 — ausente —
44 dizendo-lhe: Olha, não digas nada a ninguém; mas vai, mostra-te ao sacerdote e oferece pela tua purificação o que Moisés determinou, para lhes servir de testemunho.
45 I'suᵽaka kire kẽrĩko'omakaja ritaja ᵽo'imajare sakibojaᵽibaᵽataeka. I'suᵽaka kẽñua ã'mitiritirã, Jesús ᵽõ'irã rĩkimarãja ᵽo'imajare rẽrĩka kire ĩarika yaᵽawa'ri. I'suᵽaka nimaeka simamaka, wejeñe'metãjirã ᵽuri kituriberiroyika. I'suᵽaka simako'omakaja rĩkimarã ᵽo'imajare imabeyurõ'õrã ᵽuri kituritaᵽaroyika. I'suᵽaka kimaroyika simako'omakaja ritaja wejeakarã rĩkimarãja ᵽo'imajare kiᵽõ'irã etaeka.
45 Ele, porém, saindo dali, começou a publicar o caso por toda parte e a divulgá-lo, de modo que Jesus já não podia entrar abertamente numa cidade, mas conservava-se fora em lugares desertos; e de todos os lados iam ter com ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.