Marcos 15
Tanimuca-Retuarã NT portions (TNC_WBT) vs ARC
1 Suᵽabatirã aᵽerĩmi bikitojo ĩᵽarimarã imatiyarimaja nimauᵽatiji rẽrĩkarã ate. Kurarãka ĩᵽamarã, Moiséte jã'meka wãrõrimaja, suᵽabatirã judíorãka ĩᵽarimarãoka torã nimaeka. Rẽrĩtirã “Ikuᵽaka Jesúre mabaajĩñu”, ãᵽaraka najaibu'aeka. Toᵽi mae, Jesús ᵽitaka ᵽi'ᵽetirã Ᵽilato ᵽõ'irã kire ne'ewa'rika.
1 E, logo ao amanhecer, os principais dos sacerdotes, e os anciãos, e os escribas, e todo o Sinédrio tiveram conselho; e, amarrando Jesus, o levaram e entregaram a Pilatos.
2 Kiᵽõ'irã kire ne'eeyaeka ᵽoto ikuᵽaka Ᵽilatore kire jẽrĩaeka: —¿Mi'i bai judíotatarã ĩᵽamaki?— kire kẽrĩka. I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: —Mi'iji ãñuka i'suᵽaka,— kire kẽrĩka.
2 E Pilatos lhe perguntou: Tu és o Rei dos judeus? E ele, respondendo, disse-lhe: Tu
3 Suᵽabatirã kurarãka ĩᵽamarã rĩkimaka ba'iaja Ᵽilato wãjitãji Jesúre nokabaaeka.
3 E os principais dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas, porém ele nada respondia.
4 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka Ᵽilatore kire jẽrĩaeka ate: —¿Dako baaerã miokae'eberitiyayu je'e? ¿Ritaja mire nokabaaika mia'mitiribeyu bai je'e?— kire kẽrĩka.
4 E Pilatos o interrogou outra vez, dizendo: Nada respondes? Vê quantas coisas testificam contra ti.
5 I'suᵽaka kire kẽrĩko'omakaja Jesúre okae'eberika ruᵽu. Kiokae'ebeᵽakã'ã ĩawa'ri, i'suᵽaka imaekakite ĩakoriberiroyikaki imarĩ, marãkã'ã ãrĩberijĩka Ᵽilatore jarika.
5 Mas Jesus nada mais respondeu, de maneira que Pilatos se maravilhava.
6 Ĩ'rãkuri wejejẽ'rã rakakaja Ᵽascua baya simaroyika ᵽoto ĩ'rĩka wẽkomaka imariwi'iarã imakite Ᵽilatore ᵽoataroyika. I'suᵽaka kibaaroyika simamaka ĩ'rĩka sareka imaekakite kiᵽoatarika ᵽo'imajare yaᵽaeka.
6 Ora, no dia da festa costumava soltar-lhes um preso qualquer que eles pedissem.
7 I'suᵽaka nabaaeka ᵽoto wẽkomaka imariwi'iarã Barrabásre imaeka kika ba'iaja baaekarãᵽitiyika. Roma ĩᵽamakire yi'riberiwa'ri tokarã surararãkaka jĩᵽaraka ᵽo'imajare jããeka mirãki kimaeka.
7 E havia um chamado Barrabás, que, preso com outros amotinadores, tinha num motim cometido uma morte.
8 Suᵽa imarĩ rĩkimarãja eyaekarã ikuᵽaka Ᵽilatore narĩka: —Mibaarijariroyika uᵽakaja, ĩ'rĩkate miᵽoatarika yija yaᵽayu,— kire narĩka.
8 E a multidão, dando gritos, começou a pedir que fizesse como sempre lhes tinha feito.
9 I'suᵽaka kire naᵽakã'ã ikuᵽaka nare kẽrĩka: —¿Makire yiᵽoatarika mija yaᵽayu? ¿Yaje judíotatarã ĩᵽamakire yiᵽoatarika mija yaᵽayu je'e?— nare kẽrĩka.
9 E Pilatos lhes respondeu, dizendo: Quereis que vos solte o Rei dos judeus?
10 “Jesúre ã'mijĩairã imarĩ, yiᵽõ'irã kurarãka ĩᵽamarãre kire e'eetayu”, ãrĩᵽuᵽajoaekaki imarĩ, kire ᵽoatarika yaᵽakoᵽekaki imarĩ, i'suᵽaka kẽrĩka.
10 Porque ele bem sabia que, por inveja, os principais dos sacerdotes o tinham entregado.
11 Jesúre ᵽoatarika kiyaᵽako'omakaja kurarãka ĩᵽarimarã ᵽuri jãjirokaᵽi ikuᵽaka ritaja ᵽo'imajare ãrĩkarã: —“Barrabásre miᵽoatabe Jesús õ'toarã”, Ᵽilatore mija ãᵽe,— kurarãka ĩᵽamarãre ãrĩka.
11 Mas os principais dos sacerdotes incitaram a multidão para que fosse solto antes Barrabás.
12 “Barrabásre miᵽoatabe”, naᵽakã'ã ã'mitiritirã ikuᵽaka Ᵽilatore nare yi'rika: —I'suᵽaka yibaarãkareka, “Judíotatarã ĩᵽamaki”, mija ãñukate ᵽuri ¿marãkã'ã yibaarãñu je'e?— nare kẽrĩka.
12 E Pilatos, respondendo, lhes disse outra vez: Que quereis, pois, que faça daquele a quem chamais Rei dos judeus?
13 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, akasererikaᵽi, —¡Yaᵽua tetaekarã kire miᵽatakĩarũjeᵽabe!— kire narĩka.
13 E eles tornaram a clamar: Crucifica-o.
14 I'suᵽaka narĩko'omakaja, —¿Dakoa ba'iaja kibaaeka je'e?— nare kẽrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, jãjibaji nakasereka ate, —¡Yaᵽua tetaekarã kire miᵽatakĩarũjebe!— narĩka.
14 Mas Pilatos lhes disse: Mas que mal fez? E eles cada vez clamavam mais: Crucifica-o.
15 Suᵽa imarĩ ᵽo'imajaka jia imarika yaᵽawa'ri Barrabásre kiᵽoataeka mae. Jesúre ᵽuri, ajeakaka ᵽajerũkia nabaaeka imaroyikaᵽi surararãkare kiᵽajerũjeka. I'suᵽaka kire nabaaeka be'erõ'õᵽi, “Yaᵽua tetaekarã kire ᵽatakĩarĩ mija e'ewa'ᵽe”, Ᵽilatore nare ãrĩka.
15 Então, Pilatos, querendo satisfazer a multidão, soltou-lhes Barrabás, e, açoitado Jesus, o entregou para que fosse crucificado.
16 I'suᵽaka kijã'meka simamaka toᵽi a'ritirã ĩᵽi Ᵽilato wi'itõsiarãnakãkaeka mae. Suᵽabatirã torã imaekarã surararãkare nakaeka nimauᵽatiji Jesús ᵽõ'irã narẽñaokaro'si.
16 E os soldados o levaram para dentro do palácio, à sala da audiência, e convocaram toda a coorte.
17 Wi'itõsiarã nimauᵽatiji rẽrĩᵽatatirã jairoᵽemakato iyayaᵽea uᵽaka ĩoika Jesúre najããwã'imarĩka, ĩᵽire jããroyikakaka. Suᵽabatirã ᵽotatãkobu'ya baatirã, kiruᵽuko'arã tuatirã ikuᵽaka kire nawaᵽeriwã'imarĩka: —Jia ritaja mire najiyiᵽuᵽayeerũ, judíotata ĩᵽamaki,— kire ãᵽaraka, ba'iaja kire najaiwã'imarĩka.
17 E vestiram-no de púrpura e, tecendo uma coroa de espinhos, lha puseram na cabeça.
18 — ausente —
18 E começaram a saudá-lo, dizendo: Salve, Rei dos judeus!
19 Suᵽabatirã yaᵽuaᵽi kiruᵽuko'arã ᵽajerijaᵽaraka kire narijo'kataᵽaterijarika. Kiwãjitãji ñukuruᵽatirã eewã'imaᵽaraka kire nawaᵽeka. “¿Mi'i imaki ĩᵽi imatiyaiki bai?”, ãᵽaraka kire nawaᵽeka.
19 E feriram-no na cabeça com uma cana, e cuspiram nele, e, postos de joelhos, o adoravam.
20 Kire eewã'imarĩweatirã kijairoᵽemakato iyayaᵽea uᵽaka ĩoika e'etirã mamarĩ kijããekatojo kire najããeka ate. Suᵽabatirã yaᵽua tetaekarã ᵽatakĩarĩ kire ne'ewa'rika mae.
20 E, havendo-o escarnecido, despiram-lhe a púrpura, e o vestiram com as suas próprias vestes, e o levaram para fora, a fim de o crucificarem.
21 Kire ne'ewa'rika ᵽoto Simón, Cirenewejeakakire naᵽõ'irã etaeka. Alejandro, Rufoᵽitiyika ĩ'ᵽarã ᵽaki kimaeka. Jerusalénwejearã eyatirã Jesús wã'taᵽi Simónre o'riwa'rirã baaeka ᵽoto Jesúre naᵽatakĩarũkia yaᵽua tetaeka surararãkare kire kõkerũjeka.
21 E constrangeram um certo Simão Cireneu, pai de Alexandre e de Rufo, que por ali passava, vindo do campo, a que levasse a cruz.
22 Suᵽabatirã Gólgota wãmeirõ'õrã Jesúre ne'ewa'rika. “Ruᵽuko'a ũ'ã ᵽusia”, ãrĩrika simaeka Gólgota.
22 E levaram-no ao lugar do Gólgota, que se traduz por lugar da Caveira.
23 Torã eyatirã iyaokoa, mirra ĩkoa rukekakire nasĩamaka sakiukuberika.
23 E deram-lhe a beber vinho com mirra, mas ele não o tomou.
24 Torãjĩrã mae Jesúre kijariroaka e'etatirã, yaᵽua tetaekarã kire naᵽatakĩaeka. Kijariroaka yaᵽawa'ri ikuᵽaka narĩka: “Ni'i kijariroaka e'erika mairã”, ãᵽaraka barewã'imarĩrikaᵽi surararãkare sakorika. I'suᵽaka barewã'imarĩrirokaᵽi kijariroaka kijããekato ne'eka mae.
24 E, havendo-o crucificado, repartiram as suas vestes, lançando sobre eles sortes, para saber o que cada um levaria.
25 Bikitojo botarakaoteñarirakakuri aiyajẽrã eyawa'rika ᵽoto kire naᵽatakĩaeka mae.
25 E era a hora terceira, e o crucificaram.
26 Kiruᵽuko'a bo'irã yaᵽuᵽãia o'oeka najĩ'ataeka. “Oka kireka imaeka ᵽareaja i'suᵽaka kijũayu”, narĩrũ ãrĩwa'ri i'suᵽaka nabaaeka. “Ĩ'ĩ kime judíotata ĩᵽamaki”, ãrĩwa'ri sarã no'ojĩ'aeka simaeka.
26 E, por cima dele, estava escrita a sua acusação: O Rei dos Judeus .
27 Torã ĩ'ᵽarã karee'erimajareoka naᵽatakĩaeka. Ĩ'rĩka kiritaᵽẽ'rõtoᵽi, aᵽika kikãkoᵽẽ'rõtorã nimaeka.
27 E crucificaram com ele dois salteadores, um à sua direita, e outro à esquerda.
28 I'suᵽaka Tuᵽarã majaroᵽũñureka sabojatika simamaka i'suᵽaka kiro'si simaeka. Ã'mitirikõrĩ je'e: “Ba'iaja baairãᵽitiyika kimamaka, ba'iaja baaiki kime kiro'si”, ᵽo'imajare kireka ãrĩrãñu, ãrĩwa'ri o'oeka simaeka.
28 E cumpriu-se a Escritura que diz: E com os malfeitores foi contado.
29 Jesús wã'taᵽi o'rikarã kire jiyiᵽuᵽayeeberiwa'ri naruᵽuko'a narĩ'meka. Ikuᵽaka ãrĩroyikarã: —¡Yaa! “Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia yiᵽoaᵽaterãñu. I'suᵽaka baatirã, maekarakarĩmi be'erõ'õ sayibaarãñu ate”, merãᵽe.
29 E os que passavam blasfemavam dele, meneando a cabeça e dizendo: Ah! Tu que derribas o templo e, em três dias, o edificas!
30 I'suᵽaka baaiki mimaye'e, mirikaᵽi miõñu uᵽakaja miᵽo'ia mitãbe. Suᵽabatirãoka yaᵽua tetaekarã mire naᵽatakĩaikaᵽioka miruira'abe,— jaiyuyebaraka kire narĩka.
30 Salva-te a ti mesmo e desce da cruz.
31 Kurarãka ĩᵽarimarã, Moiséte jã'meka wãrõrimajaoka ikuᵽaka ãᵽaraka kire jaiyuyekarã: —Aᵽerãte tããekaki imariᵽotojo kiõñu uᵽakaja kiᵽo'ia ᵽuri kitãwãrũbeyu. Karemarĩa Mesías, Israelka'iakarã ĩᵽamakitaki kimarãkareka, kiruirãñu. Yaᵽua tetaekaᵽi kiruimaka ĩatirã, “Rita, ikiji mime”, kire marĩrãñu,— ᵽo'imajare narĩka. Jesús wã'tarã yaᵽua tetaekarã ᵽatakĩaekarãoka naka ĩ'rãtiji kire jaiyuyekarã.
31 E da mesma maneira também os principais dos sacerdotes, com os escribas, diziam uns para os outros, zombando: Salvou os outros e não pode salvar-se a si mesmo.
32 — ausente —
32 O Cristo, o Rei de Israel, desça agora da cruz, para que o vejamos e acreditemos. Também os que com ele foram crucificados o injuriavam.
33 Wãjitãji aiyate eyawa'rika ᵽoto wejea ñamita'rika. Maekarakakuri aiyajẽrã be'erõ'õjĩrã saborika ate.
33 E, chegada a hora sexta, houve trevas sobre toda a terra até à hora nona.
34 Saborika ᵽoto jãjirokaᵽi ikuᵽaka Jesúre jaiwataeka: —Eloí, Eloí, ¿lama sabactani?— kẽrĩka. (Hebreo okaᵽi ikuᵽaka ãrĩrika simaeka: “Tuᵽarã, Yiᵽaki, ¿dako baaerã yire miarĩrĩrija'atayu?”, ãrĩrika simaeka).
34 E, à hora nona, Jesus exclamou com grande voz, dizendo: Eloí, Eloí, lemá sabactâni? Isso, traduzido, é: Deus meu, Deus meu, por que me desamparaste?
35 Kire ã'mitiritirã, ĩ'rãrimarã torã imaekarãte ikuᵽaka ãrĩka: —Tuᵽarãte bojaĩjirimaji imaekaki Elíasre kiakakoyu,— narĩka.
35 E alguns dos que ali estavam, ouvindo isso, diziam: Eis que chama por Elias.
36 Suᵽa imarĩ ĩ'rĩka torã imaekaki okoarã samañu'amaka u'rie'eikae'erĩ rĩrĩwa'rikaki. Se'eetatirã iyaokoa kã'marikarã sakiñu'aeka. Suᵽabatirã Jesús rijearã yaᵽuaᵽi sakitaaruᵽakoᵽeka sakimi'mirĩtaokaro'si. I'suᵽaka kire baakoᵽetirã ikuᵽaka ᵽo'imajare kẽrĩka: —Jaika ruᵽu mija ta'abe. Elías imaekakire kire ruetamaka mairã,— nare kẽrĩka.
36 E um deles correu a embeber uma esponja em vinagre e, pondo- a numa cana, deu-lho a beber, dizendo: Deixai, vejamos se virá Elias tirá-lo.
37 I'suᵽaka kẽrĩka be'erõ'õ jãjirokaᵽi akaseretirã Jesúre ᵽuᵽaririka mae.
37 E Jesus, dando um grande brado, expirou.
38 Kiᵽuᵽaririkarõ'õjĩte Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã, sayaᵽãia mo'rĩa baata'teka imaeka ĩmiᵽi beriruika ka'iarã eyabaka.
38 E o véu do templo se rasgou em dois, de alto a baixo.
39 Jesúre ᵽuᵽaririka ᵽoto surararãka ĩᵽamakire yaᵽua tetaeka wãjitãji yoirĩkamarĩka. Kiᵽuᵽariᵽakã'ã ĩatirã, —Tuᵽarã Makitakiji ĩ'ĩre imakoᵽeka mirãkiyu,— kẽrĩka.
39 E o centurião que estava defronte dele, vendo que assim clamando expirara, disse: Verdadeiramente, este homem era o Filho de Deus.
40 Ñoakuriᵽañakaᵽi rõmijã ĩ'rãrimarãoka kiᵽuᵽariᵽakã'ã kire ĩaekarã. Nawatoᵽekarã nimaeka ikarakamarã aᵽerã: María Magdalena, suᵽabatirã María, José, kirĩ'ĩ Santiago ĩ'ᵽarã ᵽako koimaeka María. Suᵽabatirã aᵽeko Salomé imaekako.
40 E também ali estavam algumas mulheres, olhando de longe, entre as quais também Maria Madalena, e Maria, mãe de Tiago, o menor, e de José, e Salomé,
41 Galileawejearã Jesúre imataᵽaeka ᵽoto kire jeyobaaeka mirãrã nimaeka ĩ'rã rõmijã. Rĩkimarãja rõmitika Jerusalénrã kika eyaekarãoka kiᵽuᵽariᵽakã'ã ĩaekarã.
41 as quais também o seguiam e o serviam, quando estava na Galileia; e muitas outras que tinham subido com ele a Jerusalém.
42 Torã aᵽika, José Arimateawejeakakire imaeka. (Judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyaitatakaki kimaeka). Suᵽabatirãoka jiyiᵽuᵽaka ᵽo'imajare kire õñuka kimaeka. “Tuᵽarãte wã'maekaki imarĩ, ritaja ᵽo'imajare jia Jesúre jã'merãñu”, ãrĩrikaoka õñuka Josére imaeka. Jesúre ᵽuᵽaririka ᵽoto rã'irikoyiaja sajaritika simamaka, kũᵽajĩji sajariwa'rika jẽrĩtarirĩmi ruᵽu jieweibaraka nimaroyikarĩmi ᵽuririka. Suᵽa imarĩ ñojimarĩji ãta wi'iarã Jesús majaka natariyaᵽaeka. Suᵽa simamaka okajãjia jaritirã kĩkirimarĩaja Ᵽilato ᵽõ'irã a'ritirã Jesús ᵽo'ia Josére jẽñeka.
42 E, chegada a tarde, porquanto era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado,
43 — ausente —
43 chegou José de Arimateia, senador honrado, que também esperava o Reino de Deus, e ousadamente foi a Pilatos, e pediu o corpo de Jesus.
44 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, “Yee, ¿koᵽakaja kiᵽuᵽariritiyu bai?”, Ᵽilatore ãrĩᵽuᵽajoaeka. Suᵽa imarĩ surara ĩᵽamakire Ᵽilatore akaeka “¿Yaje rita simatiyayu?”, kire ãñaokaro'si. “Rita sime”, surararãka ĩᵽamakire kire ãrĩka ã'mitiritirã, Jesús ᵽo'ia Josére ke'erũjeka.
44 E Pilatos se admirou de que já estivesse morto. E, chamando o centurião, perguntou-lhe se já havia muito que tinha morrido.
45 — ausente —
45 E, tendo-se certificado pelo centurião, deu o corpo a José,
46 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, Jesúre buteokaro'si ĩ'rãto sayaᵽãia boia jíakaka Josére waᵽaĩjika. Suᵽabatirã kiᵽo'ia ruerĩ ke'rika mae. Kire rueweatirã sayaᵽãiaᵽi Josére kire buteka. I'suᵽaka kire baatirã ãta wi'ia ᵽo'imajare baaekarã kire kitaeka. Sarã kire tatirã ãta jo'bakaᵽi sakitãteka.
46 o qual comprara um lençol fino, e, tirando-o da cruz, o envolveu nele, e o depositou num sepulcro lavrado numa rocha, e revolveu uma pedra para a porta do sepulcro.
47 María Magdalena, María, José ᵽakoᵽitiyika kire kitaekarõ'õ niaeka.
47 E Maria Madalena e Maria, mãe de José, observavam onde o punham.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.