Romanos 3
Telefol NT (TLF_TBL) vs BKJ
1 Kanube bom albu kale, Juda kasel iyo dogonubeta ita ita ke tinum miit maak iyo imdaak tama-nimip a? Intaben umi mufekmufek tambal uta kaal ukan ke-emin um ilep uyo mitam talan-nuubu a?
1 Que vantagem então tem o judeu? Ou que proveito há na circuncisão?
2 Uyo? Kwek uyo mufekmufek tambal tambal uyo albu ko. Kale kamaki umi mufekmufek tambal uyo ki, God iyo imi weng uyo kwaala yak Juda kasel imi sagaal diim abeluta, ita tiin mo-bom-nilip e minte, kek kek iyo baga-e-bom no kem-nuubip ko.
2 Muita, sob todos os aspectos: Principalmente, porque, foram-lhes confiados os oráculos de Deus.
3 Dam kale, iip maak maak iyo God imi weng boyo waafusaalip utamta, God iyo kuguup tambal uyo kupka-e-biisaala kale, intaben o agelan-temup a? Ilimi God imi weng kupkalip yagal imka-se bota tebe-nuluta, kafalebeluta, utamupta e, God iyo ilami weng Abraham imi bogobe-nala, “Kapmi man ilop iyo kuguup tambal uyo kupka-eman-temi o,” agesa uyo kupkala kalaa agelan-temup a?
3 E se alguns deles não creram? A sua incredulidade anulará a fidelidade de Deus?
4 Umbae. Alugum unang tinum iyo bisop bagamin kuta, God beta kup suun kup tuluun weng uyo baga-bom-nala e minte, imi, “Kanubelan-temi o,” agesa uta waafu-bom no ke-boma kale, ulutap kale, God imi suuk kon tem uyo bogo-nulu kano, “Alugum unang tinum iyo utamipta e, kapmi weng boyo atin tol kup kalaa agelip e minte, kanube waasi iyo tebe kamdep no daalip kot keman-temap uyo, katamipta e, kabo atin tol tinum kalaa agelan-temip o,” agesu ko.
4 De forma alguma! Sim, que Deus seja verdadeiro, e todo o homem mentiroso; como está escrito: Para que sejas justificado em tuas palavras, e venças quando fores julgado.
5 Aa mungkup kanube nuyo utamupta, God imi weng uyo kwep daa-nala e, “Kopman-temi o,” agesa kuta, nugol fenga-bulupta kale, felepmuta, kupkaba kalaa agelan-temup uyo, nuyo intaben o agelan-temup a? Nuyo tinum nulumi aget fugunin kuguup uta ku-nulupta, bogo-nulup e, “God tebe numi fengmin umi tisol yan ke-em-nuuba boyo tol ba o,” agelan-temup a?
5 Mas se a nossa injustiça ressalta a justiça de Deus, o que nós diremos? Seria Deus injusto por tomar a vingança? (eu falo como homem).
6 Umbae. God iyo tol ba nimnam, dogonubeta unang tinum numi kuguup uyo im-kugu-nama binim ko.
6 De forma alguma! Pois então como Deus julgará o mundo?
7 Kanube nimi kuguup mafak kanu-bili God tebe yan kepne-se uyo tebe kafalepmu kek kek iyo kem utamipta, God imi yan kemin kuguup uta tol kup tebesu kalaa age-nilip God imi win uyo kufolip mitam atin senganu umdii, intaben o ageta God iyo nimi kanube ilami win tambal kufu-e-bilip uyo utamin-tem ke-nalata, bogopne-nala, “Kabo fengmin tinum o,” age-nalata, nimi fengmin umi kun uyo yan kep-naman-tema a?
7 Pois, se a minha mentira fez abundar a verdade de Deus para sua glória, por que sou eu ainda julgado também como um pecador?
8 Kam agelup kale, tinum maak iyo bogo-nilip e, “Kalo. Nuyo kuguup mafak uyo ke-bulupta, kek kek iyo numi kuguup mafak uyo utam som, minte God tebe numi fengmin yan kupka-e-be uyo utam no ke-bom-nilipta, God imi tok uyo bagamin o,” agelan-temip kale, bilip imi weng uyo felepman-temu a? Umbae. Kuta tinum iip maak maak iyo weng mafak uyo kupkane-bom bogo-nilip e, “Fol imi weng kale, kulbu o,” agan-bilip kale, son-temu uyo, God iyo kanupmin weng kafale-bilip boyo tinum kulip iyo tol kup yan kepman-tema ko.
8 E por que não dizemos (como somos caluniosamente reportados, e como alguns afirmam que dizemos): Façamos o mal, para que venha o bem? A condenação dos tais é justa.
9 Kam agelup uyo, intaben o agan-balap? “Juda kasel nuta nuta keta nugumal kek kek iyo kubaganip imkasup o,” agan-balap a? Umbae. Niyo kaa bogo-nili, “Fengmin uyo tebe Juda kasel nuso tinum asit kek kek isino nuyo alugum imdaak tamasu o,” ageli kuba.
9 Então o quê? Somos melhores do que eles? Não, de maneira nenhuma, pois nós já provamos antes que, tanto judeus como gentios, todos eles estão debaixo do pecado,
10 Kale God imi suuk kon tem uyo bomi sang uyo bogo-nulu kano, “Tinum God imi tiin diim uyo atin ki tol kup tebesa iyo maak albaala e minte,
10 como está escrito: Não há nenhum justo, não, nem um.
11 God imi kuguup tele utamsa tinum iyo maak albaala e minte, tinum, ‘Niyo God imi diim kal nan o,’ agan-be iyo maak albaala no kale,
11 Não há ninguém que entenda; não há ninguém que busque a Deus.
12 alugum bilip iyo God iyo dupkaa yang iinom-nilip e, alugum kano tinum mafak ke-nilipta kale, maagup iyo maak tebe-nalata, kuguup tambal umaak waafunam-nuubaala binim kale, atin binim ko.
12 Todos se desviaram do caminho, e juntamente se tornaram inúteis. Não há quem faça o bem, não há nem um.
13 Kale bilip imi weng mafak uyo begel ilet tem umi isagim tang mitam telebu ulutap ke baga-bom-nilip e, weng kwiin tagang uyo bisop bagan kwep tebe-bom-nilip e, inap mafak tinum aamin ulutap ke ipkumal imi win kufak daga-emin umi wing kwiin tagang uyo baga-e-bom-nilip e,
13 A sua garganta é um sepulcro aberto; com as suas línguas enganam; veneno de áspides está debaixo de seus lábios,
14 — ausente —
14 cuja boca está cheia de maldição e amargura;
15 — ausente —
15 os seus pés são velozes para derramar sangue;
16 iluum kwiin tagang uyo tinum iyo kupka-e-bom no kem-nuubip kale,
16 em seus caminhos há destruição e miséria;
17 bilip iyo ipkumal migik iyo iso aget maagup kemin binim e minte,
17 e eles não conhecem o caminho da paz;
18 God imi aget uyo fugun-bom finanin binim no o,” age God imi suuk kon tem uyo kam agesu ko.
18 não há temor de Deus diante de seus olhos.
19 Kale nugol utamsup kale, Moses imi ulo umi weng alugum bogosu boyo tebe tinum ulo utamsip imi baga-em-nuubu kale, boyo dok uta ba kale, God imi aget fugunin uyo, “Ulo uyo kwep daabelita, tinum iyo dogobeta maak fulma bogo-nala, ‘Niyo tinum tol kup tebesi o,’ age-nama binim ke-bom alugum daak kafin ko kutufosu unang tinum iyo ilimi fengmin umi yuum tem diinin o,” age-nalata, God iyo ulo uyo Moses imi kobesa kale,
19 Ora, nós sabemos que todas as coisas que diz a lei, ela o diz aos que estão debaixo da lei, para que toda a boca se cale, e todo o mundo se torne culpado diante de Deus.
20 bomi magam uyo ki, ulo boyo kafalebelu utamupta, nulumi fengmin uyo kulbu kalaa agan-nuubup uta kup kale, tinum iyo maak Moses imi ulo umi kuguup uyo waafula umdii, God iyo bemi kanu-be boyo utam-nalata, bogobe-nala e, “Nimi tiin diim uyo kapmi fengmin umi yuum uyo binimanepkeluta, tol kup tinum kelap o,” agelan-temaala binim ko.
20 Por isso, pelas obras da lei, nenhuma carne será justificada à sua vista, porque por meio da lei vem o conhecimento do pecado.
21 Kuta am kaa daansu koyo, God ilami tiin diim umi mitam tol unang tinum kemin umi ilep uyo nuyo kafalebe-se kale, boyo ulo waafunamin umi tem ilep uta tinum iyo God imi tiin diim uyo mitam tol tinum kelan-temaala kale ki, ilep maak umi tem ilep mitam tol tinum kelan-tema uta kulbu kale, tam Moses imi ulo dola kosa so minte God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum weng dola kosip so kwek uta ilep maak bomi sang uyo bogosu kale,
21 Mas agora a justiça de Deus se manifestou sem a lei, tendo o testemunho da lei e dos profetas;
22 God imi tiin diim uyo mitam tol tinum kemin umi ilep uyo kalbu kale, unang tinum nuyo yagalami yagalami maak ba kale, alugum nuyo fenga ko-nulup e minte, God bemi numi tok bagaman agin uyo uk kugan ko no kesup kale, mungkup unang tinum iyo alugum dok ita Yesus Krais ilami ilak uyo dolip umdii, bilip ita God iyo bogobe-nala, “Ibo tol unang tinum o,” agan-nuuba ko.
22 a justiça de Deus, que é pela fé de Jesus Cristo para todos, e sobre todos os que creem; porque não há diferença;
23 — ausente —
23 porque todos pecaram e estão privados da glória de Deus.
24 Kale Yesus Krais iyo tebe numi ilim uyo bobe-se kalaa age-nalata, God iyo tebe ilami aget fugunin uta kup nuyo bogobe-nala e, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, nimi tiin diim uyo tol kup unang tinum kelip o,” agan-nuuba kale, God iyo, bilip iyo molipta, kuguup tambal boyo kupka-eman o agan-nuubaala kale, misiim kupka-em-nuuba ko.
24 Sendo justificados livremente pela sua graça através da redenção que há em Cristo Jesus;
25 Kale sugayok uyo God iyo Yesus iyo ulaa du-nalata, daali daak at diim kaan-nala imi isak uta singkam daalan-temu bota, unang tinum ilami ilak dolan-temip imi fengmin uyo molu kupkabelan o age-nalata, daala ti-se kale, God imi tol kuguup ko kafalebe-se boyo ki, sugayok uyo God iyo unang tinum fenga kolip iyo kuguup mafak uyo isiik yuut kupka-e-biisaala kuta, kamano am kaa daansu koyo, God iyo unang tinum imi fengmin uyo tii-bom-nala e minte, alugum unang tinum Yesus imi ilak dolip iyo God yagal bogobe-nala, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol unang tinum kelip o,” agan-bom no ke-balata, nuyo utamupta e, God imi kuguup kanube kupka-e-be boyo tol kup tebesu kuguup kalaa agan-bomta utaman-nuubup ko.
25 a quem Deus estabeleceu para ser uma propiciação através da fé no seu sangue, para declarar a sua justiça pela remissão dos pecados que são passados, na paciência de Deus;
26 — ausente —
26 para declarar, eu digo, a sua justiça neste tempo, para que ele seja justo e justificador daquele que crê em Jesus.
27 Kanu-em tebesa kale, nulumi win kufumin umi ilep uyo dogap kal albu a? Atin binim kuba. Bomi ilep uyo ugaa kwaasu kuba. Intaben uta tebe-nuluta, ilep bo ugaa kwaasu a? Nulumi ulo waafusup bota tebe ilep bo ugaa kwaasu bele ki? Umbae. Nulumi Yesus imi ilak dolup God yagal telela imkamin bota tebe bomi ilep uyo ugaa kwaaluta, nuyo dogonubeta nulumi win uyo kufum-numup binim kesup kuba.
27 Onde está então a vanglória? É excluída. Por qual lei? Das obras? Não; mas pela lei da fé.
28 Kale weng kaa bagan-bulup bomi magam uta bogolan-temi kale, tinum iyo ulo bota kup waafula umdii, God iyo bogobe-nala, “Kapmi fengmin umi yuum uyo binimanepkeluta, tol kup tinum kelap o,” agelan-temaala kale, tinum iyo Yesus imi ilak uyo dola umdii, “Beta tuluun tol tinum o,” agelan-tema ko.
28 Portanto, concluímos que o homem é justificado pela fé sem as obras da lei.
29 Minte God beyo Juda kasel ita kup imi God bele ki? Umbae. Beyo tinum asit kek kek isino imi God kuba. God iyo maagup ita kup kale, beyo alugum kwego dego imi God maagup kale, tinum kaal ugaa dupkan kebelin tinum iyo mitam Yesus imi ilak uyo dola umdii, bota God iyo bogobe-nala, “Kapmi fengmin umi yuum uyo binimanepkeluta, tol kup tinum kelap o,” agelan-tema e minte, mungkup tinum kaal ugaa dupkan kebelin binim tinum iyo mitam Yesus imi ilak uyo dola umdii, mungkup bota, “Kabo tol kup tinum kelap o,” age no kelan-tema ko.
29 É ele Deus somente dos judeus? Não é ele também dos gentios? Sim, também dos gentios;
30 — ausente —
30 visto que há um só Deus, que justifica a circuncisão pela fé, e a incircuncisão por meio da fé.
31 Kale numi Yesus imi ilak dolup, “Bilip iyo tol tinum o,” age-se bota tebeta ulo uyo kupdaak tama-numu a? Umbae. Ulo bota tebe kafalebeluta, utamupta e, boyo kuguup tambal kalaa, boyo fengmin kuguup kalaa age-nulupta, Yesus imi ilak uyo dugan-bulup kale, boyo utamupta, ulo boyo tambal kalaa agan-bulup kuba.
31 Anulamos, então, a lei pela fé? De forma alguma! Antes estabelecemos a lei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.