Atos 8

Telefol NT (TLF_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kale Sol iyo Stiven iyo atama-balata, angkolip kaanata, Sol iyo, suguul ke angkolip o agela ko.
1 E Saulo consentia na morte de Estêvão. Naquele dia, teve início uma grande perseguição contra a igreja em Jerusalém. Todos, exceto os apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e da Samaria.
2 Kale God imi ilak dolin tinum ita Stiven iyo dep no duba tal bom-nilipta, fomtuup ame bom-nilipta, du-filinip ko. Kale am ko daanbu kota, Juda kasel iip maak maak iyo kuguup mafak uyo kufo-nilip e, Yesus imi unang tinum Jerusalam kutam albip iyo kupka-e-bilipta, umtal daa-nilip e bole, Yesus imi kalaan tinum ita kup imka-nilipta, alugum iyo daage sigin-bii ko Provins Yuudiya so Provins Samaria so umi abiip maak maak une-bala une-bala kelip ko.
2 Alguns homens piedosos sepultaram Estêvão e fizeram grande lamentação por ele.
3 Kale Sol iyo, kuguup mafak umaak kupka-e-bilita, Yesus imi unang tinum iyo binimanin o age-nalata, no am am uyo fen tiine-bomta e, unang tinum iyo waantap ita Yesus imi ilak dolin kalaa age-nalata bole, dilili imdep mitam abe kulep no kalabus am tomin kup kem tiinan-bii-se ko.
3 Saulo, porém, queria destruir a igreja. Indo de casa em casa, arrastava homens e mulheres, lançando-os na prisão.
4 Kale Yesus imi ilak dolin unang tinum sigin-bii ko-silip iyo abiip maak maak uyo no bom-nilipta, God imi weng uyo unang tinum imi baga-e-bom tiinemip ko.
4 Enquanto isso, os que foram dispersos iam por toda parte pregando a palavra.
5 Kale tam Filip iyo top abiip afalik Samaria no kugol bom-nalata, God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais imi sang uyo unang tinum imi baga-e-balata,
5 Filipe foi à cidade de Samaria e anunciava Cristo ao povo dali.
6 alugum unang tinum iyo utamipta e, beyo God imi weng tambal uyo baga-e-bom-nala e minte, kuguup ugulumi migik ko age mirakel maak maak telel-bom no kema kalaa age-nilipta, bemi weng uyo tele tinangkamip ko.
6 As multidões, unânimes, davam atenção às coisas que Filipe dizia, ouvindo-as e vendo os sinais que ele fazia.
7 Kale sinik mafak kwiin tagang tebe unang tinum imi aget tem kal albip iyo fomtuup ol-bom-nilip e, imkaa mitam e tilip e minte, ibitansip min, magal fugusip min kwiin tagang iyo tambalana-bom no kemip kale,
7 Pois os espíritos imundos, gritando em alta voz, saíam de muitos que estavam possuídos por eles; e muitos paralíticos e coxos foram curados.
8 Samaria kasel bilip iyo deng kup tebemip ko.
8 E houve grande alegria naquela cidade.
9 Kale siin uyo tinum maak bemi win uyo Saimon beyo kugol bom-nalata, usong ke-bom-nala e minte, bogo-nala e, “Niyo kamok o,” agan-bom no ke-bom-nalata, bisop baga-bom kuguup ugulumi migik uyo kanu-balata, Samaria kasel iyo atam-nilipta, kumang mo-nilipta,
9 Havia naquela cidade um homem chamado Simão, que praticava artes mágicas e deixava o povo de Samaria admirado. Dizia ser alguém muito importante,
10 bisel so kangkang so iyo alugum bogo-nilip e, “Utamsip tinum iyo bogo-nilip e, ‘God maak imi win uyo Titil Magam Kayaak o,’ agan-nuubip kale, nuyo Saimon iyo atamupta, titil kiim ku-nalata, kanu-be kalaa agelup kale, beta Titil Magam Kayaak god o,” age-nilipta, imi weng uyo tele tinangkamip ko.
10 e todos lhe davam ouvidos, do menor ao maior, dizendo: — Este homem é o poder de Deus, chamado “o Grande Poder”.
11 Sugayok uyo usong imi kuguup uyo waafu-bom telel-balata, atama-bom-nilipta, kumang saan-bom-nilip e minte, imi weng uyo tele tinangka-bom no kem tebesip ko.
11 Davam atenção a ele porque durante muito tempo os havia impressionado com as suas artes mágicas.
12 Kuta kota Filip tebe God imi unang tinum imdep tam ilami daam tem daa tiin molan-tema umi sang uyo baga-e-bom-nala e minte, Yesus Krais imi win uyo kufu-bom no ke-balata, unang so tinum so iyo maagup weng tambal boyo aafen kalaa age Yesus imi ilak uyo do-nilipta, ok sam ugamip ko.
12 Quando, porém, deram crédito a Filipe, que os evangelizava a respeito do Reino de Deus e do nome de Jesus Cristo, iam sendo batizados, tanto homens como mulheres.
13 Kale Saimon yagal mungkup Yesus imi ilak uyo do no kelata, ok sam ugolip kale, Saimon beyo suun kup Filip imi daang begebe-nalata, utamata e, Filip iyo, Kwiin. Kuguup ugulumi migik migik ko age mirakel uyo telela-be kalaa age-nalata, kumang mola ko.
13 O próprio Simão abraçou a fé e, tendo sido batizado, acompanhava Filipe de perto, observando extasiado os sinais e grandes milagres praticados.
14 Kale Yesus imi kalaan tinum Jerusalam albip iyo tinangkulipta e, Samaria kasel iyo God imi weng uyo tinangkubip kalaa age-nilipta, Fita so Jon so alop iyo imdalip no Samaria kal bom-nilipta,
14 Quando os apóstolos, que estavam em Jerusalém, ouviram que o povo de Samaria tinha recebido a palavra de Deus, enviaram-lhes Pedro e João.
15 itamipta e, Samaria kasel iyo Kamogim Yesus imi win uyo kufo-nilipta, ok sam uyo ugobip kuta, God imi Sinik Tambal iyo malaak bilip imi diim uyo abelin-tem alba kalaa age-nilipta, sagaal kwep yak bilip imi dubom diim daabe God iyo aman duga-e-bom bogo-nilip e, “Bisel kabaa. Kapmi Sinik Tambal iyo daalap tal kalip imi diim abelata o,” agelipta bole, God imi Sinik Tambal iyo bilip imi diim uyo abela ko.
15 Chegando ali, oraram por eles para que recebessem o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois o Espírito ainda não havia descido sobre nenhum deles. Tinham apenas sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 — ausente —
17 Então lhes impuseram as mãos, e eles receberam o Espírito Santo.
18 Kale Saimon iyo utamata e, Yesus imi kalaan tinum alop iyo sagaal kwep yak unang tinum imi dubom diim daabelipta, God ilami Sinik iyo daala bilip imi diim abela kalaa age-nalata, mani uyo alop imi kafalebe-nalata,
18 Quando Simão viu que, pelo fato de os apóstolos imporem as mãos, era concedido o Espírito Santo, ofereceu-lhes dinheiro,
19 bogobe-nala e, “Alop ibo kanupmin titil boyo nagal mungkup maak kopnelipta, God imi Sinik Tambal beyo waantap ita nimi sagaal kwep yak dubom diim daapman-temi imi diim uyo abelak o,” agela e,
19 dizendo: — Deem também a mim este poder, para que a pessoa sobre a qual eu impuser as mãos receba o Espírito Santo.
20 Fita isiik bogobe-nala e, “God ilami titil misiim kupka-em-nuuba boyo, kabo, mani uyo kobe-nilita, molan o agan-balap aga? Umbae. Dogobeta molan-temaalap kale, kam agelapta, God iyo kapso kalapmi mani so uyo kamdala at kenamin abiip unaal a.
20 Mas Pedro respondeu: — Que o seu dinheiro seja destruído junto com você, pois você pensou que com ele poderia adquirir o dom de Deus!
21 Kale God iyo katamata e, kapmi aget tem uyo tambal ba kalaa agan-be kale, numi God imi ogok ke-bulup boyo kabo waafu-namap ba ko.
21 Não existe porção nem parte para você neste ministério, porque o seu coração não é reto diante de Deus.
22 Kale niyo katamita e, titil bomi mok kup unan-bom-nalap e minte, fengmin uyo mogop kup waafuu no kesap kalaa agan-bii kale, kapmi fengam-nak-balap boyo kupkaa aget fupkela ko-nalapta, Bisel iyo aman duga-e-bom olabe-nalap e, ‘Bisel kabaa. Nimi kanupmin aget fugun-nak-bii koyo kupkap-namapta, binimanuk o,’ agelapta, Bisel iyo kapmi fengmin uyo kupkapkelan-tema o,” agelata bole,
22 Portanto, arrependa-se desse mal e ore ao Senhor. Talvez ele o perdoe por esse intento do seu coração.
23 — ausente —
23 Pois vejo que você está cheio de inveja e preso em sua maldade.
24 Saimon isiik Fita so Jon so alop imi bogobe-nala e, “Alop ibo Bisel iyo aman dobelipta bole, dong dogopnelata, kapmi kaal fuyap sang bogopnelap umaak mek nimi kaal diim abomu binim keluk o,” agan-kala ko.
24 Simão disse aos apóstolos: — Peço que vocês orem ao Senhor por mim, para que não me sobrevenha nada do que vocês disseram.
25 Kale alop iyo Yesus imi sang so Bisel imi weng so uyo bagan-bii kupka-nilipta, alop iyo, asok Jerusalam unum o age-nilipta, daage no Provins Samaria umi abiip kwiin tagang uyo no-nilipta, God imi weng tambal uyo baga-em kwep unanbu no Jerusalam un-silip ko.
25 Eles, porém, tendo dado o seu testemunho e pregado a palavra do Senhor, voltaram para Jerusalém e evangelizavam muitas aldeias dos samaritanos.
26 Kale Filip iyo abiip afalik Samaria bom-balata, Bisel imi ensel maak tal bogobe-nala e, “Kabo ataan unemin ilep uyo kupkaa afaan ilep no-nalapta, yak Jerusalam kulota ilep maak te kwep top abiip Gasa daasip ilep kugol bagak mo-nalapta o,” agela kale, Gasa ilep boyo tinum binim iibaan ilep uta ko.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Levante-se e vá para o Sul, no caminho que desce de Jerusalém a Gaza; este se acha deserto.
27 Kale Filip iyo kan ke-nalata, daage no ilep abe bagak mo top abomu, tinum alop maak tiinan-bilip kalaa agela kale, tinum maak beyo mani tiin molin tinum e minte, tinum afalik no kale, beyo Itiopia kasel imi kamok unang ko age Kwiin Kandasi umi ogok uyo ke-bom-nala e, bomi mani min tiin mo-boma kale, beyo tal Jerusalam kugol ulotu kem siit-nalata,
27 Filipe se levantou e foi. Havia um etíope, eunuco, alto oficial de Candace, rainha dos etíopes, o qual era superintendente de todo o seu tesouro. Ele tinha vindo adorar em Jerusalém
28 kota asok am iinon o age-nalata, iso imi kong ko age hos tiin molin tinum alop iyo trala ko age hos tebe dilili kwep unemin umi tem ilep unan-bilip kale, mani tiin molin tinum iyo kutam kal ton-bom-nala e, God imi profet Aisaya imi sugayok suuk kon tem weng dola kosa uyo tikim tiine-balata, Filip iyo atama ko.
28 e estava regressando ao seu país. E, assentado na sua carruagem, vinha lendo o profeta Isaías.
29 Kale God imi Sinik Tambal iyo Filip imi bogobe-nala e, “Kabo no trala tiinan-bo umi mep so kugol bom-salapta o,” agela e bole,
29 Então o Espírito disse a Filipe: — Aproxime-se dessa carruagem e acompanhe-a.
30 Filip iyo yuut top abomu, beyo profet Aisaya imi sugayok weng dola kosa uyo tikin-be kalaa age tinangku-nalata, bemi daga-nala e, “Nugum kabaa. Kabo weng tikin-balap bomi magam uyo utabap aga o?” agela e,
30 Correndo para lá, Filipe ouviu que o homem estava lendo o profeta Isaías. Então perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 isiik bogobe-nala e, “Niyo tol dupkop daganemin tinum iyo binim kale, dogobe-nilita, dagaa kulan-temi a? Mitam talapta, alop ton-nulupta o,” agela e, tam unata, ninggil asuno iyo trala tem ilep tiinemip ko.
31 Ele respondeu: — Como poderei entender, se ninguém me explicar? E convidou Filipe a subir e sentar-se ao seu lado.
32 — ausente —
32 Ora, a passagem da Escritura que ele estava lendo era esta: “Foi levado como ovelha ao matadouro; e, como um cordeiro mudo diante do seu tosquiador, ele não abriu a boca.
33 age Aisaya iyo dola kosa ko.
33 Na sua humilhação, lhe negaram justiça; quem poderá falar da sua descendência? Porque a vida dele é tirada da terra.”
34 Kale mani tiin molin tinum iyo Filip imi bogobe-nala e, “God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo kam age-nalata, waami sang bogosa a? Ilami sang bogosa bele, tinum migik imi sang bogosa a? Bogopnelapta, tinangkulan o,” agela e,
34 Então o eunuco disse a Filipe: — Peço que você me explique a quem se refere o profeta. Fala de si mesmo ou de outra pessoa?
35 Filip isiik kufo-nala e, dola kosa imi weng uyo tol dupkop daabe-nala e, Yesus imi sang uyo baga-em tiinema ko.
35 Então Filipe explicou. E, começando com esta passagem da Escritura, anunciou-lhe a mensagem de Jesus.
36 Kale hos uyo dilili imtamo ilep kugol abe-bulu e, ok maak albu umi mep so kuunip kale, mani tiin molin tinum iyo Filip imi bogobe-nala e, “Nugum kabaa. Kabo yang ok bo utamal a. Niyo ok sam ugolan o agan-bii kale, kabo nitamap uyo, mufekmufek umaak nimi diim kal albu kalaa nagelap aga o?” agela e,
36 Seguindo pelo caminho, chegaram a certo lugar onde havia água. Então o eunuco disse: — Eis aqui água. O que impede que eu seja batizado?
37 [Filip iyo bogobe-nala e, “Kabo, Yesus imi ilak uyo fomtuup doli kalaa agelapta o?” agela e, tinum beyo bogo-nala e, “Aa. Niyo utamita e, Yesus Krais beyo God imi Man kalaa ageli kale, ok sam ugopne o,” age-nala e,]
37 [Filipe respondeu: — É lícito, se você crê de todo o coração. Então ele disse: — Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 ilami hos tiin molin tinum imi bogobelata, hos imi sok uyo keng agela sining age asok kugol molu kale, Filip so mani tiin molin tinum so alop iyo daak kafin diim abe-nilip e, daak ok tem daak-nilip e, Filip iyo ok sam ugobela e,
38 Então mandou parar a carruagem, ambos desceram à água, e Filipe batizou o eunuco.
39 alop iyo yak kan tem abelipta, Bisel imi Sinik iyo tebe Filip iyo dep yuut unata, mani tiin molin tinum iyo maak so atamin-tem ke-nala e bole, daage ilami ilep abe-bom-nala e, deng kup taban una ko.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou Filipe, e o eunuco não o viu mais; e este foi seguindo o seu caminho, cheio de alegria.
40 Kale Filip iyo, niyo tal abiip Asdot kaa tili kalaa age-nala e, yak abiip maak maak ke-bom-nala e, Yesus imi weng tambal uyo baga-em yakyak kem tal abiip Sisaria ti-se ko.
40 Mas Filipe foi visto outra vez em Azoto; e, seguindo viagem, evangelizava todas as cidades até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.