Mateus 4
GOD IMI WENG (TLF) vs NAA
1 Jon iyo ok sam ugobela binimanu e, aaltam kota God imi Sinik iyo tebe, Yesus iyo duptamo no iibaan kugol daalita, Saatan tebe Yesus iyo dup-kugumak o age dep una ko.
1 A seguir, Jesus foi levado pelo Espírito ao deserto, para ser tentado pelo diabo.
2 Yesus iyo, iman uyo unelaali o age kupkaa bom-bala bii, am ulumi kup 40 kela koyo, Yesus iyo iman tep bom-balata minte,
2 E, depois de jejuar quarenta dias e quarenta noites, teve fome.
3 Saatan iyo tal imi diim abe-nala e, bogopma, “Kabo fen tuluun God imi Man umdii, daak tuum boyo kulu fupkela kolapta, bret kelu unelap katamita, kabo fen God imi Man kalaa agelan o,” agela e,
3 Então o tentador, aproximando-se, disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que estas pedras se transformem em pães.
4 Yesus iyo imi weng boyo yan kepma, “Umbae. God imi suuk kon tem kwek uyo bogo-nulu e,
4 Jesus, porém, respondeu:
5 Kale minte Saatan iyo Yesus iyo dep unanbu no Jerusalam no abe-nala e, dep unanbu tam ulotu am miton umi am duu diim daa-nala e,
5 Então o diabo levou Jesus à Cidade Santa, colocou-o sobre o pináculo do templo
6 bogopma, “Kabo fen tuluun God imi Man umdii, boyo mufekmufek umaak tebe kangkolan-temaalu kale, kaal binim isal kalota fon unanbu daak kafin diim abelal a. God imi suuk kon tem kwek uyo bogo-nulu e, ‘God ilami ensel iyo bogopma tal kabo tiin molipta, kangkolan-temaalu o,’ agelu e minte, maak uyo bogolu, ‘Ensel igil kaafuu kafolan-temip kale, tuum daang umaak tebe kapmi yaan uyo malaa kwaap-kaman-temaalu binim o,’ age no kesu kale, kabo kumen daak kafin diim abelapta, unang tinum kulaak albip iyo utamipta e, kabo fen God imi Man kalaa agomip o,” agela e,
6 e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui, porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito. E eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
7 Yesus isiik bogobe-nala e, “Umbae. God imi suuk kon tem kwek uyo bogo-nulu e,
7 Jesus respondeu:
8 Kale Saatan iyo Yesus iyo duptamo unanbu tam amdu dubom diim daa-nala e, alugum kafin kaa kutufosu komi tinum miit maak maak so minte, unang tinum bilip imi mufekmufek telelam unsip so uyo kafalepma utama e,
8 O diabo ainda levou Jesus a um monte muito alto, mostrou-lhe todos os reinos do mundo e a glória deles
9 bogopma, “Kabo nalami tibit diim kal katuun duung fegela daak ton-nalap bogopne-nalap, ‘Kabo nimi kamogim o,’ agelap umdii, nagal alugum kafin kaso tinum miit so mufekmufek so koyo kop-kamita, kapkal tiin molan-temap o,” agela e,
9 e disse: — Tudo isso lhe darei se, prostrado, você me adorar.
10 Yesus iyo bogopma, “Saatan kabo nimka-nalap daaginaal a. God imi suuk kon tem kwek uyo bogo-nulu e,
10 Então Jesus lhe ordenou:
11 Saatan iyo tolong do-nala e, kota dup-kugumin uyo kupkaa daagina e, ensel iyo tal Yesus iyo dong dogobe tiin mo-bom-nilip e, iman ifemip ko.
11 Com isto, o diabo deixou Jesus, e eis que vieram anjos e o serviram.
12 Kale Yesus iyo sep iibaan kugol alba uyo kupkaa no Provins Yuudiya kal bom-balata, Herot imi un tubulin bilip iyo Jon iyo aafuu dep no daalip kalabus am kal bom-bala e, Yesus iyo Jon imi sang uyo tolong do-nala e, Provins Yuudiya uyo kupkaa Provins Galili una ko.
12 Ao ouvir que João tinha sido preso, Jesus voltou para a Galileia.
13 Kuta no ilami abiip Nasaret uyo nama binim kupkaa daage no abiip Kapeneam kal na ko. Abiip Kapeneam uyo Galili Ok Muk mep so kal albu kale, abiip boyo Sebulun so Naptali so imi man ilop imi kafin kugol albu ko.
13 E, deixando Nazaré, foi morar em Cafarnaum, situada à beira-mar, na região de Zebulom e Naftali.
14 Kale sugayok uyo Aisaya iyo Yesus imi no Kapeneam kugol nan-tema bomi sang uyo God imi suuk kon tem uyo dola kosa kale, weng boyo ko tol mitam tuluta, Yesus iyo no kugol bii-se ko. Kale uyo Aisaya iyo bogo-nala e,
14 Isso aconteceu para se cumprir o que tinha sido dito por meio do profeta Isaías:
15 “Sebulun so Naptali sino alop imi man ilop imi kafin uyo yak Jodan milii kulota kwep unsu ki kwep yang yol ok kan tem kugol diliit kesu kale, imi kafin bomi win uyo Galili o age-silip kuta, kamano koyo unang tinum asit kek kek kwiin tagang ita tal kutam kal albip ko.
15 “Terra de Zebulom, terra de Naftali, caminho do mar, além do Jordão, Galileia dos gentios!
16 Kale kamano koyo kafin bomi kasel iyo mililep ko age fengmin umi baan diim kal albip kale, kaan maagalo ke imi win uyo binimanan agin kuta, siit ilugolan-temu uyo, ilagenamin kwiin kiim uyo tulu utam-nilipta, bilip iyo ilagenin diim kal nan-temip o,”
16 O povo que vivia em trevas viu grande luz, e aos que viviam na região e sombra da morte resplandeceu-lhes a luz.”
17 Kota Yesus iyo God imi weng uyo kufo-nala e, unang tinum iyo baga-bom-nala e, bogopma, “God imi tebe unang tinum imi imdep mitam ilami daam tem daa tiin molan-tema uyo mep tulu kale, (ibo, God iyo numi fengam-nuubup uyo im-kuguman-tema kalaa age-nilipta,) ipmi fengamin uyo kupkaa ipmi aget uyo fupkela ko-nilipta o,” age baga-ema ko.
17 Daí em diante Jesus começou a pregar e a dizer:
18 Kale am maak daanu e, Yesus iyo Ok Muk Galili umi kan tem ku-tele abe-bomta, kek fenata e, aniing abu kulep no tolip saanin tinum alop maak ogok ke-bom-nilip e, aniing abumin umi men uyo kwaalip daak ok tem iinu aniing fen-bilip kalaa age-nala e, itama kale, tam maak imi win alop uyo Saimon o agan-bom-nilip e minte, Fita o agan-bom no kem-nuubip yagal e minte ilami niing Andru yagal no alop kulip ita itama ko.
18 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu dois irmãos, Simão, chamado Pedro, e André. Eles lançavam as redes ao mar, porque eram pescadores.
19 Kale Yesus iyo bogopma, “Nugumal ibaa. Ipmi ogok ke-bilip boyo kupkaa tilipta, nisino ninggil abe-bomta ogok migik umaak kobe imdalita, aniing abum-nuubip kulutap kem tiine-bomta unang tinum iyo afeta imdep meng God imi miit tem daagamin o,” agela e,
19 Jesus lhes disse:
20 alop iyo tolong do-nilip e, maak fagaa aniing abumin men uyo bisat kupka-nilip e, Yesus imi daang begebe unip ko.
20 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
21 Kale Yesus iyo alop iyo imdep mep ko daage yang abomu, minte Sebedi imi man tinum alop Jems so ilami niing Jon so alop iyo albip kalaa age itama kale, alop igil mungkup aniing abumin tinum kale, aalap Sebedi sino ulimal ilimi bot tem kal ton-bom-nilip e, ulimal ilimi aniing abumin men dalata taban unbu uyo bigina-bilip kalaa age itam-nala e, Yesus iyo bogopma, “Nugumal ibaa. Ipmi ogok ke-bilip uyo kupkaa tilipta, niso ninggil abe-bomta nimi ogok usiik maak kobelita, ogok kemin o,” agela e,
21 Pouco mais adiante, Jesus viu outros dois irmãos, Tiago, filho de Zebedeu, e João, o irmão dele. Eles estavam no barco em companhia de seu pai, consertando as redes; e Jesus os chamou.
22 tolong do-nilip e, maak fagaa aalap iyo bot tem kutam kal dupka-nilip e, alop no Yesus imi daang begebe daaginip ko.
22 Então eles, no mesmo instante, deixaram o barco e seu pai e seguiram Jesus.
23 Yesus iyo Provins Galili umi abiip maak maak uyo yakyak kem tiinema uyo, no abe tam ulotu am uyo tam God imi weng tambal uyo unang tinum iyo kafale-bom-nala e minte, bogobe-nala, “Kanube ibo ilipmi fengmin umi aget iluum uyo ku fengmin uyo kupkalip umdii, God iyo ipmi fengmin uyo kupkabe-nalata, imdep tam ilami daam tem daa-nalata, tiin molan-tema o,” agan-bom-nala e minte, unang tinum mafak ilin ugulumi migik migik umkan unsip iyo telela imka-bom no kem tiinema ko.
23 Jesus percorria toda a Galileia, ensinando nas sinagogas, pregando o evangelho do Reino e curando todo tipo de doenças e enfermidades entre o povo.
24 Kale unang tinum iyo Yesus imi kanu-be bomi sang uyo en-bilip senganu e, unang tinum simanim Provins Siria kasel igil mungkup tolong do-nilip e, imi abiip maak maak uyo kupkaa imi ipkumal mafak ilin umobip iyo imtamo Yesus imi finang telemip kale, unang tinum bilip imi mafak ilin umobip boyo ki,
24 E a sua fama correu por toda a Síria. Trouxeram-lhe, então, todos os doentes, acometidos de várias enfermidades e tormentos: endemoniados, epilépticos e paralíticos. E ele os curou.
25 Kale kanu-balata, unang tinum kwiin tagang iyo Yesus imi finang uyo Provins Galili ilota tele-bala, Provins Dekapolis ilota tele-bala, abiip miton Jerusalam ilota tele-bala, Provins Yuudiya umi abiip maak ilota tele-bala, Ok Jodan umi yak milii umi abiip maak maak ilota tele-bala no ke-bii afeta kolipta, Yesus isino unip ko.
25 E da Galileia, de Decápolis, de Jerusalém, da Judeia e do outro lado do Jordão numerosas multidões o seguiam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.