1 Coríntios 9
GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH
1 Tinum iip maak maak iyo bogo-nilip e, “Fol imi tebe God imi weng baga-emin bomi tisol kulugaman-tema boyo mafak o,” agan-bom-nilip e minte, “Beyo Krais imi kalan tinum ba o,” agan-bom-nilip e, “Beyo numi Kamogim Yesus iyo tiin fala atamsaala o,” agan-bom no ke-bilip kuta, nimi sang bagan-bilip boyo bisop bagan-bilip ko. Niyo Kamogim Yesus imi ogok uta kup ke-bilita, ibo bota utama-bom-nilipta, mitam Kristen kem tebesip ko.
1 Será que eu não sou um homem livre? Por acaso não sou um apóstolo ? Será que eu não vi Jesus, o nosso Senhor? Por acaso vocês não são o resultado do trabalho que faço para o Senhor?
2 Tinum bilip imi aget fugunin uyo, Fol beyo Krais imi kalaan tinum ba o nagan-bilip kuta, boyo tiimin ba kale, ipkil utamsip kale, niyo Krais imi kalaan tinum kale, kek kek iyo ipmi kamaa kuguup ke-bilip boyo utamipta e, Fol beyo fen Kamogim Yesus imi kalaan tinum ke-bomta kafale-balata, ko kanu-bilip kalaa agan-nuubip ko.
2 Mesmo que outros não me aceitem como apóstolo, vocês me aceitam! Vocês mesmos, pelo fato de estarem unidos com o Senhor, são a prova de que sou um apóstolo.
3 Kale tinum iip maak maak iyo nimtu-bilipta, imi weng yan ke-em-nuubi uyo kulbu kale,
3 Quando as pessoas me criticam, eu me defendo, dizendo assim:
4 Krais imi kalaan tinum nuyo God imi ogok uyo ke-bulup God imi unang tinum iyo tebe unan-kalin min uyo nuyo kuga-emip umdii, bota felepman-temu kale minte,
4 Será que eu não tenho o direito de receber comida e bebida pelo meu trabalho?
5 Krais imi kalaan tinum migik so Kamogim Yesus imi nagalal so Fita so ninggil iyo Kristen unang ita kup dulusip kale, God imi ogok kem tiinemip uyo, yagalami kalel kup kupsigala kupsigala ke-bom ogok kem tiine-bilipta, Kristen unang tinum iyo mani min mufekmufek uyo kulu dong daga-em-nuubip kale minte, nile a? Nagal mungkup kanuman-temi bota felepman-temu ko.
5 Será que nas minhas viagens eu não tenho o direito de levar comigo uma esposa cristã, como fazem os outros apóstolos, os irmãos do Senhor Jesus e também Pedro?
6 Kale minte niso Banabas so alop nuyo God imi ogok kuso mani ogok kuso alop kano waafusup kale, ibo nuyo bogobe-nilip, “Alop ipmi God imi ogok ke-bilip boyo nuyo dong daga-e-bom mani uyo kupka-eman-temaalup kale, mani boyo alop ilipmi san kale, ipmi mani ogok kemin boyo kup-kagamin ba kale, ogok alop kano waafu-bom-nilipta o,” agan-bilip kuta, ibo Krais imi kalaan tinum migik igil kanupmin weng boyo kup-kagamin binim aga? Umbae. Nugol mungkup mani ogok uyo kupkaa God imi ogok uta kup ke-bulup ipta nuyo mani min uyo kulu dong daga-eman-temip bota felepman-temu ko.
6 Ou será que Barnabé e eu somos os únicos que temos de trabalhar para nos sustentar?
7 Kale tinum iyo dok ita waasi dinan-kalin umi ogok uyo waafula umdii, ilami unan-kalin uyo yagal fen tiineman-temaala kale, ilami tiin molin yagal unan-kalin uyo kuga-eman-tema e minte, tinum iyo dok ita iman ilang digin-kala umdii, tinum migik ba kale, yagal ilami iman ilang digin-be boyo undep tal unelan-tema e minte, tinum dok ita kao tiin molin tinum umdii, kao muuk atuk uyo yagal ilep tal unelan-tema no kale mungkup, ibo mani min uyo alop nuyo dong daga-e-bilip nuyo tebe God imi weng uyo ipmi kafaleman-temup bota felepman-temu ko.
7 Quem já ouviu falar de algum soldado que pagou as suas próprias despesas no exército? Ou qual é o fazendeiro que não come das uvas da sua própria plantação? Ou qual é o pastor que não toma do leite do seu gado?
8 Kale tinum imi kuguup sang bota kup baga-ebaali kale, ulo ugol kam age no kesu kale,
8 Não pensem que eu me apoio somente nesses exemplos da vida diária, pois a lei diz a mesma coisa.
9 Moses iyo ulo umi sang uyo kam age dola ko-nala e,
9 Na Lei de Moisés está escrito assim: “Não amarre a boca do boi quando ele estiver pisando o trigo.” Por acaso Deus está interessado nos bois?
10 Yesus imi kalaan tinum numi aget kuso fugun-bomta, iman tep nan-temip boyo mafak o age-nalata, boyo kam age-se ko. Kale God imi aget fugunin uyo, tinum iyo milii bagaa kulu wiit ilang uyo digin-bala e minte, wiit damanu uyo, milii ita bagaa kulu daga-bala no kemin tinum bilip iyo aget fugunolipta e, dagaman-temup uyo, nugol atuk uyo kwaaman-temup kalaa agan-bom-nilipta, ogok uyo keman-temip boyo tambaliim kalaa age-nalata, God iyo numi aget uta fugun-bomta ulo boyo Moses imi bogobelata, dola ko-se ko.
10 Ou foi a nosso respeito que ele disse isso? É claro que isso está escrito em nosso favor! Tanto a pessoa que planta como a que colhe fazem o seu trabalho na esperança de receber a sua parte da colheita.
11 Kale Banabas alop nuyo God imi weng tambal uyo kwep no ipmi iibak tem daalup mitam sengan-suu kale, ipmi unan-kalin min, ilim min, mani min uyo kulu nuyo dong daga-eman-temip boyo kuguup tambal ba o agan-bilip bele ki?
11 Se temos semeado entre vocês a semente espiritual, será demais se recebermos de vocês alguma recompensa material?
12 Kale ipmi aget fugunin uyo, boyo tambaliim o age kanupmin mufekmufek boyo tinum migik iyo kuga-eman-temup o agan-bilip kuta minte, ibo numi aget uyo fuguno, nugol mufekmufek uyo kupka-e-bom no kemaalip a? Fen nugol kanupmin mufekmufek boyo kulu-numup ko.
12 Se outros têm o direito de esperar isso de vocês, será que nós não temos muito mais direito do que eles? No entanto, nós não temos usado esse direito. Pelo contrário, temos aguentado tudo para não atrapalhar o
13 Kale tinum Jerusalam ulotu am miton umi ogok kem-nuubip iyo kutam ulumi unan-kalin umi atuk uyo kwan-nuubip e minte, pris ko age tinum amem tolop kulep no to fuulip ken tebe-bulu God imi kupka-e-bilip uyo igil tolop bomi atuk uyo ilimi ugaa kuga-bom no kem-nuubip boyo ibo utamsaalip a?
13 Certamente vocês sabem que os que trabalham no Templo é do Templo que recebem os seus alimentos. E sabem também que os que oferecem sacrifícios no altar recebem uma parte da carne dos animais que são sacrificados ali.
14 Ulutap kale, Kamogim Yesus iyo ulo koyo kwep daa-nala e, “Tinum iyo God imi weng tambal kupka-e-bala tinangkamip umdii, tinum weng tinangkan-bilip bilip isiik tebe unan-kalin min uyo kulep tal dong daga-emin o age-nalata, kwep daa-se ko.
14 Assim o Senhor mandou também que aqueles que anunciam o evangelho vivam do trabalho de anunciar o evangelho.
15 Kuta niyo mufekmufek umaak kulin-tem e minte, kamano koyo mufekmufek kulan o age-nilita, weng boyo dola kolaali no kale, atin ki ipmi mani min boyo maak kulan-temaali kale, nimi God imi ogok bisop ke-bii bomi deng uta taban-bii kale, nimi aget fugunin uyo, tinum iyo maak tebe nimi deng tebemin bomi magam uyo tagaa kupkan kepnelan-tema boyo mafak o agan-bii kale,
15 Mas eu não tenho usado nenhum desses direitos, nem estou escrevendo isso agora para exigir esses direitos para mim mesmo. Eu preferiria morrer a fazer isso! E ninguém vai me tirar o orgulho que eu tenho de agir assim!
16 utamita, God yagal bogopnela kalaa age-nilita, imi weng tambal boyo baga-em-nuubi kale minte, dogobeta niyo bogo-nili, “Nalami aget fugunin uta ku-nilita, kanu-bii o,” agelan-temaali kale, niyo weng tambal boyo kupka-emin binim keman-temi uyo, atin ogen utaman-temi ko.
16 Eu não tenho o direito de ficar orgulhoso por anunciar o evangelho. Afinal de contas, fazer isso é minha obrigação. Ai de mim se não anunciar o evangelho!
17 Kale kanube ogok boyo nalami aget fugunin uta kup kem-nuubi nimnam, bota niyo tisol kwan-nuubi kuta, nalami aget fugunin boga ba kale, God imi ogok, “Bota kanumal o,” age kopneba bota kup kem-nuubi ko.
17 Por isso, se eu faço o meu trabalho por minha própria vontade, então posso esperar algum pagamento. Porém, se faço como um dever, é porque é um trabalho que Deus me deu para fazer.
18 Kale, niyo bomi tisol uyo dogonupmin tisol uta kulan-temi a? Nimi tisol uyo ki, God imi weng tambal kupka-emin bomi tisol ko age mani uyo kwaaman agin kuta, boyo maak kwan-nuubaali kale, God imi weng tambal ku-nili bisop kupka-e-bii bomi deng taban-bii bota nimi tisol umdii kulbu kale, bota kup tii o agan-bii ko.
18 Nesse caso, qual é o pagamento que recebo? É a satisfação de anunciar o evangelho sem cobrar nada e sem exigir os direitos que tenho como pregador do evangelho.
19 Kale niyo tinum iyo maak imi sagaal diim kal albaali e minte, tinum iyo maak tebe sok de namolata, ilami ogok kebaali no kuta, nimi aget fugunin uyo, unang tinum kwiin tagang imi bon tem kiit fenin man ilatap ke-nilita, God imi weng uyo baga-e-bili tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, nalami aget fugunin uta Kanumin-miin kalip imi bon tem kiit fenin man ilatap keta tebesi kale,
19 Sou um homem livre; não sou escravo de ninguém. Mas eu me fiz escravo de todos a fim de ganhar para Cristo o maior número possível de pessoas.
20 nimi tebe unang tinum miit maak miit maak imi God imi weng baga-em-nuubi uyo kanumin kale, tam Juda kasel so bom-nilita, imi kuguup tambal uta dagaa ku waafu-nilita, iyo baga-e-bili nimi weng uyo tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, Juda kasel imi kuguup tambal bota waafu-nilita, God imi weng uyo baga-em tebesi ko. Minte niyo Juda kasel imi ulotu kemin umi ulo umi diim kal albaali kuta, niyo ulotu kemin umi ulo fomtuup waafusip kuso bom-nilita, imi kuguup tambal uta dagaa ku waafu-nilita, iyo baga-e-bili tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, bilip imi kuguup tambal bota waafu-nilita, God imi weng uyo baga-em tebesi ko.
20 Quando trabalho entre os judeus, vivo como judeu a fim de ganhá-los para Cristo. Não estou debaixo da Lei de Moisés; mas, quando trabalho entre os judeus, vivo como se estivesse debaixo dessa Lei para ganhar os judeus para Cristo.
21 Aa mungkup, nalami duup-afin Juda kasel igi ba kale, tinum unang asit kek kek so bom-nilita, God imi weng uyo baga-e-bili tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, Juda kasel imi ulotu kemin umi ulo uyo kupkaa asit kek kek bilip imi kuguup tambal uta waafu-nilita, God imi weng uyo baga-em tebesi kuta, niyo fen God imi ulo uyo kupkasaali kale, boyo niyo Yesus Krais imi weng kwep daa-se uta waafu-nilita, kanum tebesi ko.
21 Assim também, quando estou entre os não judeus, vivo fora da Lei de Moisés a fim de ganhar os não judeus para Cristo. Isso não quer dizer que eu não obedeço à lei de Deus, pois estou, de fato, debaixo da lei de Cristo.
22 Minte niyo unang tinum God imi ilak atuk atuk ke-bilip so bom-nilita, baga-e-bili tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, bilip imi kuguup tambal uta waafu-nilita, God imi weng uyo baga-em tebesi ko. Kale boyo niyo tinum miit maak miit maak alugum iyo God imi weng uyo baga-e-bilita, nimi weng uyo tinangku-nilipta, meng God imi miit tem tilin o age-nilita, iso bom-nilita, imi kuguup tambal tambal uyo waafu-nilita, ilep migik migik kwiin tagang uyo kup-kugu-bom-nilita, God imi weng uyo baga-em tebesi kale,
22 Quando estou entre os fracos na fé, eu me torno fraco também a fim de ganhá-los para Cristo. Assim eu me torno tudo para todos a fim de poder, de qualquer maneira possível, salvar alguns.
23 niyo God imi weng tambal uyo kufu-bilita, mitam senganuk o age-nilita, alugum kuguup bomi sang ko bogobeli uyo kanum tebesi kale, son-temu uyo, niso e minte tinum iip maak maak so nuyo God imi mufekmufek tambal tambal uta maak kobela kululum o age-nilita, kanum tebesi ko.
23 Faço tudo isso por causa do evangelho a fim de tomar parte nas suas bênçãos.
24 Tinum iyo yuut uneman-temip uyo, alugum iyo dupkan ke sala sala ke-bom yuut uneman-temip kuta, maagup ita kup mufekmufek uyo kulan-tema kale, ibo boyo utamsaalip a? Ipkil mungkup God imi mufekmufek kobelan-tema boyo, ipkil yuut dupkan ke sala sala kebip ulutap ke-bom God imi ogok boyo dital fagaa ke-bom-nilipta o ageta ko.
24 Vocês sabem que numa corrida, embora todos os corredores tomem parte, somente um ganha o prêmio. Portanto, corram de tal maneira que ganhem o prêmio.
25 Kale alugum tinum imi yuut unemin boyo, kamaki uyo nita nita kelan o agan-bom-nilip imi kaal diim atul tebebu min, daal tebebu min uyo alugum saak uta-balaga-bom-nilipta, yuut unemin uyo suun kup fomtuup kup-kugumin kup kem-nuubipta kale, bilip iyo kafin diim mufekmufek mafaganamin bota nuta nuta ke-nulupta, kwaamum o agan-bom-nilipta, kanum-nuubip kuta, nule mufekmufek mafaganamin binim suun nan-temu uta kulum o age-nulupta, God imi ogok boyo ogok kem-nuubup ko.
25 Todo atleta que está treinando aguenta exercícios duros porque quer receber uma coroa de folhas de louro, uma coroa que, aliás, não dura muito. Mas nós queremos receber uma coroa que dura para sempre.
26 Kale God imi ogok waafusi uyo, nagal tinum yuut unebip ulutap kem-nuubi kuta, yak abe mek abe bomaak tiin daga-bomta yuut unan-nuubaali e minte, niyo tinum alop sal dinan-bom kul mim ilim dinan-kulup ko angbip ulutap kem-nuubi kuta, uk kuga-e-bom kul mim uyo yak bino mek bino kem-nuubaali kale,
26 Por isso corro direto para a linha final. Também sou como um lutador de boxe que não perde nenhum golpe.
27 nimi aget fugunin uyo, yaan sagaal uyo atin nalami aget fugun-bom-nili, “Bota kanubelak o,” agan-bii uta kup kemuk o agan-bom-nilita, nalami titil uta kanum-nuubi kale, niyo God imi weng tambal boyo tinum migik ita kupka-em-siit-nili e, son-temu uyo nagal daak abelan-temi boyo mafak kalaa age-nilita, kanum-nuubi ko.
27 Eu trato o meu corpo duramente e o obrigo a ser completamente controlado para que, depois de ter chamado outros para entrarem na luta, eu mesmo não venha a ser eliminado dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.