1 Coríntios 7

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 E mbaŋake iyake nuwaŋguiya ya thombeya lemi leta va hu rori na i mena e ghino, na ya varumwaruŋgiya utuutu vavana va hu vaitoŋgi.
1 Quanto ao que vocês me escreveram — “é bom que o homem não toque em mulher” —,
2 Ko kaiwae yathima thanavuniye i laghɨye, iya kaiwae ghɨmoru regha na regha mbe ele levo na tembe ŋgoreiyeva wevo regha na regha mbe ele ghɨmoru.
2 digo que, por causa da imoralidade, cada homem tenha a sua esposa, e cada mulher tenha o seu próprio marido.
3 Ghɨmoru mbe i vatomweya riwae weya levo na wevoko tembe i vakatha ŋgoreiyeva iyako weya le ghɨmoru na thɨ vamboromboroŋa lenji renuwaŋa.
3 Que o marido conceda à esposa o que lhe é devido, e também, de igual modo, a esposa, ao seu marido.
4 Wevo ghamberegha ma i mbaroŋa riwae, ko le ghɨmoruko iya i mbaroŋava. Na tembe ŋgoreiyeva ghɨmoruko ghamberegha ma i mbaroŋa riwae, levoko iye i mbaroŋava.
4 A esposa não tem poder sobre o seu próprio corpo, e sim o marido; e também, de igual modo, o marido não tem poder sobre o seu próprio corpo, e sim a esposa.
5 Iya kaiwae ghemi ragheghe tha hu vevaghareghareŋga, thoŋgo mbe themighewona vara lemi renuwaŋa regha na hu vevaghareghareŋga mbaŋa ubotu, na mbala hu giya ghamimbaŋa naŋgo kaiwae, ko iyemaeŋge tene hu ghena na reghava. Thoŋgo ne hu vakatha ŋgoreiyako, vakathako iyako ghamɨnae mane i vurɨgheghe e ghemi, mbala Seitan ma i mandoŋga.
5 Não se privem um ao outro, a não ser talvez por mútuo consentimento, por algum tempo, para se dedicarem à oração. Depois, retomem a vida conjugal, para que Satanás não tente vocês por não terem domínio próprio.
6 Ma ya wogiya ghamimbaro, ko thoŋgo nuwamiya hu vakatha ŋgoreiye, ya vatomwe e ghemi.
6 E digo isto como concessão e não como mandamento.
7 Lo renuwaŋako nuwaŋguiya mbala taulaghɨna ghemi hu ghɨbɨghɨbɨ ŋgoramiya ghino. Ko iyemaeŋge regha na regha Loi kaerova i giya ghandabebe. Vavana ghandabebe mbe regha na vavana ghanjibebe mbe regha.
7 Gostaria que todos os homens fossem como eu. No entanto, cada um tem de Deus o seu próprio dom; um, na verdade, de um modo; outro, de outro.
8 Thavala ma thɨ ghe na wambwiwambwi ya dage e ghemi valɨkaiwae thava hu ghe, na ŋgoramiya ghino.
8 E aos solteiros e às viúvas, digo que lhes seria bom se permanecessem no estado em que também eu vivo.
9 Ko thoŋgo yathima gharerenuwaŋa i vurɨgheghe moli e ghemi na ma valɨkaiwami tembe hu ravaghaŋga ghamimberegha, mbema hu ghe eŋge. I tharɨ eŋge thanavuko iyako ghamɨnae i vurɨgheghe e ghemi.
9 Mas, se não conseguem se dominar, que se casem; porque é melhor casar do que arder em desejos.
10 Ragheghe ghanjimbaro ŋgoreiyake. Iyake ma ghino lo mbaro ŋgoreiye, Giya le mbaro. Ragheghe wevo thava i botewoyathu le ghɨmoru.
10 Aos casados, ordeno, não eu, mas o Senhor, que a mulher não se separe do marido.
11 Ko thoŋgo i roitete, thava te i gheva, o thoŋgo nandere, i wa weya le ghɨmoru na thɨ vanamwe na ghamwanji kaero vanaorava. Na tembe ŋgoreiyeva, ragheghe ghɨmoru thava i botewoyathu levo.
11 Mas, se ela se separar, que não se case de novo ou que se reconcilie com o seu marido. E que o marido não se divorcie da sua esposa.
12 Ghemi raloŋweloŋweghathɨ na lemi ovo ma thɨ loŋweghathɨgha ghamivavurɨgheghe ŋgoreiyake. Iyake ma Giya ghalɨŋae, ghino ghalɨŋaŋgu. Thoŋgo ghɨmoru i loŋweghathɨ na levo ma i loŋweghathɨ, na thoŋgo wevoko nuwaiya mbe i yaku weiye ghɨmoruko, ghɨmoruko thava i botewo wevoko.
12 Aos outros, digo eu, não o Senhor: se algum irmão estiver casado com uma mulher não crente, e esta concorda em morar com ele, não se divorcie dela.
13 Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo wevoko raloŋweloŋweghathɨ na ghɨmoruko nuwaiya i yaku weiye wevoko, wevoko thava i botewo ghɨmoruko.
13 E se uma mulher estiver casada com um homem não crente, e este concorda em viver com ela, que ela não se divorcie do marido.
14 Ya utu ŋgoreiyako kaiwae ghɨmoruko iya ma i loŋweghathɨko levoko le loŋweghathɨ kaiwae iye kaero i thɨna Loi e marae. Na tembe ŋgoreiyeva, wevoko iya ma i loŋweghathɨko, thoŋgo le ghɨmoru i loŋweghathɨ, iye kaero i thina Loi e marae. Thoŋgo ma ŋgoreiya lo utuke, lemi ŋgaŋgana mbala ŋgoranjiya thavala ma thɨ ghareghareya Loi lenji ŋgaŋga. Ko iyemaeŋge kaero ŋgoreiye, thiye kaero thɨ thɨna Loi e marae.
14 Porque o marido não crente é santificado no convívio da esposa, e a esposa não crente é santificada no convívio do marido crente. Se não fosse assim, os filhos de vocês seriam impuros; porém, agora, são santos.
15 Ko iyemaeŋge, thoŋgo thela ma i loŋweghathɨ nuwaiya iteta levo o le ghɨmoru raloŋweloŋweghathɨ, hu viyathu na i vakatha ŋgoreiye. Thoŋgo kaero ŋgoreiyako, raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoru o wevo, ma mbaro vurɨgheghe regha inawe na thava i vatomweya levo o le ghɨmoru na i roitete, kaiwae Loi le kula ŋgoreiye na nuwaiya ra yayaku na bubuyamo.
15 Mas, se o não crente quiser separar-se, que se separe. Em tais casos, não fica sujeito à servidão nem o irmão, nem a irmã; Deus chamou vocês para viverem em paz.
16 Ghen raloŋweloŋweghathɨ wevo, valɨkaiwan u vamoru len ghɨmoru na i tabo na raloŋweloŋweghathɨ o nandere, ma valɨkaiwae u ghareghare. Ghen raloŋweloŋweghathɨ ghɨmoru, valɨkaiwan u vamoru len wevo i tabo na raloŋweloŋweghathɨ o nandere, ma valɨkaiwae u ghareghare.
16 Pois você, ó mulher, como sabe se salvará o seu marido? Ou você, ó marido, como sabe se salvará a sua mulher?
17 Regha na regha mbala le yakuyaku ŋgoreiya Giya Jisas le wogiyawe, na e yawaliye mbala ŋgoreiya mbaŋa Loi va i kulawe. Ya vavaghareŋa iya mbaroke iyake ekelesiya wabwi weŋgi e valɨvaŋgake wolaghɨye.
17 No mais, que cada um ande segundo o que o Senhor lhe concedeu, conforme Deus o chamou. É isto que ordeno em todas as igrejas.
18 Thoŋgo ghɨmoru regha kaero thɨ kitena riwae mbothiye njimwae ŋgoreiya Mosese le mbaro ko amba muyai Loi i kulawe, thava i munjeva i ravunyivunyiya tenɨtoko iyako. Thoŋgo ghɨmoru regha ma i vakatha kamwathɨko iyako na Loi kaero i kulawe, thava te thɨ vakathaweva.
18 Foi alguém chamado, estando circunciso? Não desfaça a circuncisão. Foi alguém chamado, estando incircunciso? Não se faça circuncidar.
19 Iya kaiwae ma bigi ŋgoreiya ghɨmoghɨmoru thɨ wo tenɨto thanavuniye o nandere. Bigi laghɨye eŋge vara na gharerenuwaŋa i laghɨye, ra ghambugha Loi le mbaro.
19 A circuncisão, em si, não é nada; a incircuncisão também nada é, mas o que vale é guardar os mandamentos de Deus.
20 Regha na regha mbala ra yaku ŋgoreiya va la yakuyakuko amba muyai Loi i kula weinda.
20 Cada um permaneça na vocação em que foi chamado.
21 Thoŋgo ghen lolo regha va le rakakaiwobwaga ghen na Loi i kula e ghen, tha i vakathaŋge na u rerenuwaŋa kaiwae, ko thoŋgo u vaidiya ghanɨmbaŋa thovuye regha na valɨkaiwan u tabona ŋgoreiya rakarakayathu loloniye, u vakatha ŋgoreiye.
21 Você foi chamado, sendo escravo? Não se preocupe com isso. Mas, se você ainda pode tornar-se livre, aproveite a oportunidade.
22 Thela iye va rakakaiwobwaga mbaŋa Giya i kulawe na i tabo raloŋweloŋweghathɨ, iye ŋgoreiye rakarakayathu loloniye. Tembe ŋgoreiyeva, the lolo rakarakayathu loloniye, na Giya i kulawe, iye kaero i tabona Krais le rakakaiwobwaga na i mbaroŋa.
22 Pois quem foi chamado no Senhor, sendo escravo, é liberto que pertence ao Senhor. Do mesmo modo, quem foi chamado, sendo livre, é escravo de Cristo.
23 Loi kaerova i vamodo njoghaŋga na modami laghɨye moli, iya kaiwae thava hu tabo na lolo regha le rakaiwobwagava.
23 Vocês foram comprados por preço; não se tornem escravos de homens.
24 Lo bodaboda, regha na regha mbala hu yaku ŋgoreiya mbaŋa va lemi yakuyaku na Loi i kula e ghemi na hu tabo raloŋweloŋweghathɨ.
24 Irmãos, cada um permaneça diante de Deus na condição em que foi chamado.
25 E mbaŋake iyake lemi vaito gagamaina kaiwanji, ya giya ghathombe. Giya ma i utuŋa e ghino mbaro regha gagamaina kaiwanji na valɨkaiwae ya utuŋa e ghemi. Ko Giya i gharevɨrɨŋaŋgo na ya tabo le rakakaiwo emunjoru, iya kaiwae lo utuutu valɨkaiwae hu vareminje, na ya woraŋgiya lo renuwaŋa.
25 Com respeito às virgens, não tenho mandamento do Senhor, mas dou a minha opinião, como alguém que recebeu do Senhor a misericórdia de ser fiel.
26 E mbaŋake iyake vuyowo i ghanagha thɨ rakarakaraŋgi, iyake kaiwae lo renuwaŋa ŋgoreiyake: thoŋgo lolo regha ma i ghe, i thovuye eŋge i yaku ŋgoreiyako.
26 Por causa da angustiosa situação presente, penso ser bom para o homem permanecer assim como está.
27 Ghɨmora ghen, thoŋgo e len wevo, thava u tamweya kamwathɨ na u botewo len wevona. Thoŋgo ma u ghe, thava u rovurɨgheghe ghe kaiwae.
27 Você tem esposa? Não procure separar-se. Você está solteiro? Não procure esposa.
28 Thoŋgo u vaŋgwa wevo eunda, ma tharɨ ŋgoreiya iyako. Na thoŋgo gamaina eunda i vaŋgwa ghɨmoru regha, ma i vakatha tharɨ iyako. Ko thavala thɨ ghe ne thɨ vaidiya vuyowo i ghanagha moli. Iya kaiwae ma nuwaŋguiya vuyowaŋgiko thiyako thɨ yomara e ghemi.
28 Mas, se você casar, não estará pecando. E também, se a virgem se casar, não estará pecando. Ainda assim, tais pessoas sofrerão angústia na carne, e eu gostaria de poupar vocês disso.
29 Lo bodaboda, lo utuke gharumwaru ŋgoreiyake. Mbaŋa ma i molao, iya kaiwae e mbaŋake iyake na i ghaoko thavala e lenji ovo mbema thɨ vatomweŋgi eŋge weya Loi, ŋgoreiya ma thɨ ghe,
29 Mas isto digo, irmãos: o tempo se abrevia. Por isso, de agora em diante, não só os casados sejam como se não fossem casados,
30 thavala thɨ randa ŋgoreiya ma thɨ gharevɨrɨ, thavala thɨ vavɨrɨ ŋgoreiya ma thɨ warari, na thavala thɨ vamodo lenji bigibigi, ŋgoreiya bigibigiko iyako ma thiye weŋgi,
30 mas também os que choram, como se não chorassem; os que se alegram, como se não se alegrassem; os que compram, como se nada possuíssem;
31 na thavala thɨ vavakaiwoŋaŋgiya yambaneke bigibiginiye, ŋgoreiya ma thɨ vavakaiwoŋaŋgi. Kaiwae yambaneke ghathuwathuwa kaero iya vara ne ikoke.
31 e os que se utilizam deste mundo, como se não fizessem uso dele. Porque a aparência deste mundo passa.
32 Ma nuwaŋguiya lemi rerenuwaŋa thɨ vuyowo. Ghɨmoruko iya ma i gheko valɨkaiwae i rerenuwaŋa Giya le kaiwo kaiwae, nuwaiya i vamboromboroŋa Giya le renuwaŋa.
32 O que eu realmente quero é que vocês fiquem livres de preocupações. Quem não é casado cuida das coisas do Senhor, de como agradar ao Senhor.
33 Ko ghɨmoruko iya i gheko, i rerenuwaŋa yambaneke bigibiginiye kaiwae, kaiwae nuwaiya i vamboromboroŋa levoko le renuwaŋa,
33 Mas o que se casou cuida das coisas do mundo, de como agradar à esposa,
34 iya kaiwae i ndendeghathɨ renuwaŋa theghewo e tɨne. Wevo i thamatuwa na amba ma i ghe na gamaina mbala thɨ rerenuwaŋa laghɨye Giya le kaiwo kaiwae, nuwanjiya thɨ vabobomaŋa riwanji na gharenji weya Giya. Ko wevoko iya i gheko i rerenuwaŋa laghɨye yambaneke bigibiginiye kaiwae, kaiwae nuwaiya i vamboromboroŋa le ghɨmoruko le renuwaŋa.
34 e assim está dividido. Também a mulher, tanto a viúva como a virgem, cuida das coisas do Senhor, para ser santa, assim no corpo como no espírito. Mas a mulher casada se preocupa com as coisas do mundo, de como agradar ao marido.
35 Ghami thalavu kaiwae iya ya utu na ŋgoreiyake, ma nuwaŋguiya lo utuutu ŋgoreiya bigi regha na i wo na i mbaroŋaŋga. Ko iyake nuwaŋguiya hu ghambugha thanavu thovuye ghakamwathɨ na nuwaŋguiya thava bigi regha i kitenɨŋga lemi renuwaŋa Giya le kaiwo kaiwae.
35 Digo isto para o próprio bem de vocês, não para impor limitações, mas tendo em vista o que é decente e para que vocês possam se consagrar ao Senhor, sem distração alguma.
36 Gagamaina utuninji lo renuwaŋa ŋgoreiyake. Thoŋgo amala regha i dage tena yawarumbuye gamaina na thava i ghe, ko muyai i renuwaŋa le dagetenɨko iyako ma i thovuye, na yawarumbuyeko kaero i thamatuwa moli na valɨkaiwae moli i ghe, i vakatha ŋgoreiya le renuwaŋako na i vatomweya yawarumbuyeko i ghe. Iyake ma tharɨ ŋgoreiye.
36 Mas, se alguém julga que trata de modo impróprio a sua virgem, se ela tiver passado a flor da idade, e se as circunstâncias o exigem, faça o que quiser; não peca; que casem.
37 Thoŋgo amala regha yawarumbuye gamaina na i vakatha ghambaro na thava i ghe, na thoŋgo kaero le renuwaŋako ŋgoreiye na ma i numoghegheiwo, amalako iyako le renuwaŋako i thovuya iyako.
37 Contudo, aquele que está firme em seu coração e não se sente obrigado, mas tem domínio sobre a sua própria vontade e resolveu em seu coração conservar virgem a jovem, fará bem.
38 Iya kaiwae amalako i vakatha yawarumbuye na i ghe, i vakatha wagiyawe iyako, na amalako iya ma iŋana yawarumbuye i ghe i vakatha wagiyawe moli.
38 Por isso, quem casa com a sua virgem faz bem; quem não casa faz melhor.
39 Thoŋgo wevo eunda le ghɨmoru mbe e laghalagha, ma te valɨkaiwaeva i roitete. Ko iyemaeŋge thoŋgo le ghɨmoru i mare, valɨkaiwae the ghɨmoru nuwaeko nuwaiya i vaŋgu, ko ghɨmoruko iyako eŋge thoŋgo iye raloŋweloŋweghathɨ.
39 A mulher está ligada ao seu marido enquanto ele viver. Mas, se o marido morrer, ela fica livre para casar com quem quiser, mas somente no Senhor.
40 Ko ghino lo renuwaŋa thava te i gheva na le warari ne i laghɨye. Na ya renuwaŋa Nyao Boboma ina e ghino iya ya utuŋaŋgiya utuutuke thiyake.
40 Porém, ela será mais feliz se permanecer viúva, segundo a minha opinião; e penso que também eu tenho o Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.