Mateus 25
YAUBADA A WOGATALA WOUNA (TBO) vs VC
1 ‘Yaubada anani taniwaga galenana mei guguhini magouhi 10, hai lampa hi tama, ma hi nae ipa tu tawine olotona i nenei mitehi hina witutuhaga a tawine tolehana uyahina.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Uyahihiyei magouhi nimitutu buubuwahi, ma nimitutu hanahanapuhi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Tu buubuuwa hai lampa bunamahi a luwitana ega hita waya,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 ma tauhi hanahanapuhi hai bunamahi luwitanana hi waya hai lampa binei.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Tu tawine olotona i hinihinibiga, ma atapuhi hi otonana po hi eno hilage.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 ‘Ma amaka i wiupom bolina ma lawa gehouna i otu i pa, “Hei, tu tawine olotona amaka e nenei, ma ona towolo po mitehi ta witutuhaga.”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 ‘Ega yaka guguhinihi atapuhi hi towolo po hai lampa hi wononogogehi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ma guguhini buubuwahi, hai lawa uyahihi hi baha hi pa, “I lawa, omi lampa a bunamahi tuponei ona weliyai babana kikina ma apo i lampa hina boho.”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 ‘Ma hanahanapuhi hi baha nae hi pa, “Nugote ega emoemotana po i lampa bunamahi tupohi to welemi amaka emoemotiyai, yaka taumi ona nae tu gimala uyahihi po omi lampa bunamahi ona gimala.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 ‘Yaka hi nenae ipa hina gimala, ma tu tawine olotona i nei po tauhi amaka hi woononogo mitehi hi lui tawine tolehana uyahina, ma mateta hi guduya.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 ‘Ma hai lawa hi gimala po i kokoe, ma hi gunagunawilehi po hoi uputa hi mae, ega yaka hi baha hi pa, “Bada, bada, gudu una hoeya ma to lui mahi.”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 ‘Ma hai baha i wimiheya i pa, “A baha duma uyahimi taumi bolu tapuna, ega ata hanapugemi.”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 ‘Uyahinei ipa ona gagalena babana u houga gunawilana iyetana po kabudalana ega ota hanapugeya.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 ‘Galenana mei bada gehouna ipa ina nae ina kadau ma a tu bagibagi i otugehi po hai ututu i lawi, ma awai i lainanahi apo anani taniwaga tupona hina galena iteteya.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ega yaka a tu bagibagi gehouha mone a lata tausana nimitutu i weleya ma a hewali wiluwagana, tausana luwaga i weleya, ma a hewali witonugana tausana emosi i weleya. Emosi po emosi a hanapu a lata uyahinei ma hai guta i welehi, ma i nehalehi po i nae bala daodaona.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ma lawana a bada mone tausana nimitutu i weleweleya i nae po i ibagibagi po a luwitana tausana nimitutu i tuhagahi.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Mei lawa wiluwagana a bada mone tausana luwaga i weleweleya i nae po i ibagibagi po tausana luwaga i tuhagaya.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ma lawa witonugana a bada mone tausana emosi i weleweleya, i nae po a bada a mone ega ita wibagibagi ma hipuli i halaya ma i guluwi.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 ‘Ma hai badana a kadau hougana i dao, apoma i gunawilena meya po a hewahewali hai bagibagi anohi ina galehi ma ina lubayadehi.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Yaka lawana tausana nimitutu i weleweleya, naka i nei a tausana nimitutu i luwitani po u nimana ma i nei a bada uyahina i baha i pa, “Bada, geka tausana nimitutu u weleu po a ibagibagi geka gasi tausana nimitutu a tuhagaya po a luwitani ma a neiyai.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 ‘A bada i baha i pa, “I dewadewa. Tam tu bagibagi dewadewam po dumadumalum, apo ginouli baneihi una galena itetehi matababana ginouli habuluhi emoemotana a witumaganem, po u ani kaoha uyahina apo una memae.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 ‘U mulina lawa wiluwagana i nei tauna tausana luwaga i weleweleya, po i baha i pa, “Bada, tausana luwaga u weleu ma a nae po a ibagibagi po geka tausana luwaga a luwitana a tuhagaya po a neiyai.”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 ‘Yaka a bada i baha i pa, “I dewadewa. Tam tu upuhegoya dumam po dumadumalum. Amaka u wileta ginouli habuluhi uyahihi, yaka apo a taniwagem po ginouli baneihi a welem po una taniwagehi, po u ani kaoha uyahina una memae.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 ‘Ma lawana witonugana tauna tausana emosi i weleweleya i nei po i baha i pa, “Bada, a hanapugem tam ega lawa uta genogenogehi yaka om gapola e tamatama lawa gehouhi hai bagibagi uyahihiyei.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Uyahinei a matouta po om mone tausana emosi u weleweleu hipuli u hinena a gowadi, po amaka a tuhaga meya yaka geka om mone una waya.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 ‘Ega yaka a bada i baha nae uyahina i pa, “Upum i dodola duma po tam tu bagibagi apapoem. U hanapugeu u gapola lawa gehouhi hai bagibagi uyahihiyei a tamatama,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 awai binei u mone hoi banika ega uta houni? U gunawilana hougana uyahina u mone anai luwitanana ata waya?”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 ‘Ega yaka a hewahewali uyahihi i baha i pa, “Kina tausana emosi ona wihaleya po lawana iyai kina tausana 10 uyahina tauna ona weleya.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Lawa atapuhi uyahihi awai e memae apo Yaubada ina luwitanihi po hina lata duma. Ma iyai uyahina ega awai ita memae, hawena habulu hotana ma Yaubada apo ina wihalena pahi.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Yaka hewalina apapoena ona halena hopuneya hoi uputa, tupo uguguwana uyahina po noka hotanana tou ma omhanakidiyana ina tahagaya.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 ‘Apo yohola tau Lawa Moinau tu winoyanoya magomagouhi mitehi yada to nehaleya po to nenei u didiga hoi hipuli po u ani mae wasawasana uyahina a tugula.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Naka hougana apo ani taniwaga magomagouhi hin’omboina gogona mai u matau, ma lawa a wikahahi mei gamogamo gowahi sipi tu galena itetehi e kahakahahi goti u hayahiyei,
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 po sipi a houna liyehi u awala hinebawaugei, ma goti u awala kehakehaugei.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 ‘Tau hai wasawasa yaka apo lawa u awala hinebawau a paliwelehi ana pa, “Taumi Amau i kawakawaidewedewemi, ona nei omi ani taniwaga hipuli i iwawala tahaeya, ma ubeimi i wononogogeya ona waya.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Matababana taumi odubona am a hilage, ma yaniyani o weleu mei gasi uyopopou i haleeya, ma goila o weleu. A ihewahewa omi dobu uyahina ma o weluwiniu po a nehi omi numa uyahina,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ma ega u kaleko, ma taumi kaleko o weleu, a totogo ma o galena iteteu, hoi numa panipani a memae, ma o daadaniu.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 ‘Uyahinei tu dumalu lawahi apo uyahiu hina baha hina pa, “Guyau, ega tota hanapugeya meyanai to gagalem ma am u hilage, ma yaniyani to welem, bo uyopopom i haleeya, ma goila to welem,
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 bo u ihewahewa ma to otugem po u nei i numa uyahina, bo ega om kaleko ma kaleko to welem,
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 bo u totogo ma to galena itetem ma hoi numa panipani u memae ma to weluweludadanim.”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 ‘Yaka tau tu wasawasa apo a paliwelehi ana pa, “A baha duma uyahimi, tam iyai walewalehiu tapitapiyahi emosi hota uyahina u ihaguhagu naka tau amaka u haguwe.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Uyahinei apo u awala kehakehau tu mae a paliwelehi ana pa, “Taumi tu apapoe ona nehaleu po ona nae mayau alalata wahagana uyahina, tauna Yaubada i wononogogeya Tomodulele a bolu ubeihi,
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 matababana lolowa am a hilage, ma ega yaniyani ota weleu, uyopopou i haleeya, ma ega goila ota weleu;
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 a ihewahewa omi dobu uyahina ma ega ota otugeu po ata nehi omi numa uyahina, ega u kaleko, ma kaleko ega ota weleu. A totogo ma ega ota galena iteteu, ma hoi numa panipani a memae ma ega ota weluweludadaniu.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 ‘Apo tauhi u mulina hina baha hina pa, “Guyau, ega tota hanapugeya meyanai to gagalem ma am u hilage, bo uyopopom i haleeya, bo i dobu uyahina u wihewahewa, bo ega om kaleko, bo u totogo bo hoi numa panipani u memae ma ega tota haguhagum?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 ‘Ma apo a baha uyahihi ana pa, “A baha duma uyahimi, hougana omi luyagohana u hinehi ega tu wotagou tapitapiyahi ota haguhaguhi, naka tau gasi ega ota haguwe.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 ‘Uyahinei tauhi apo hina nae wiyuwa memewahagana uyahina. Ma tu dumalu lawahi apo luyagohana tuwetuwenai hina tuhagaya.’
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.