Provérbios 29
Kotira Uva (TBG) vs NVI
1 Ne airi tataa vaiinti vo uteteha vira ativaro viva kia ni uva irirera, vo enta viva vaaka qoraiqama viramanta ne vira kahaqi aarava kiama ho varianaro.
1 Quem insiste no erro depois de muita repreensão, será destruído, sem aviso e irremediavelmente.
2 Avuqavu ni variaka airitahaa varia entara vaiinti nahenti quaheha variara. Qora kaiqa vare variaka raqiki varia entara vaiinti nahenti mpo ike tivaqi vi variara.
2 Quando os justos florescem, o povo se alegra; quando os ímpios governam, o povo geme.
3 Koqe avu aatora antuqa ari vaiintiva vaivaro vira qova virara quaheharo vaira. Hampi nari varia nahentika hampata ni vai vaiintiva nai monuve airairave ekaa aqu taiqa kaanaro.
3 O homem que ama a sabedoria dá alegria a seu pai, mas quem anda com prostitutas dá fim à sua fortuna.
4 Avuhainaa vaiintivano avuqavu okara avataqiro virera, vi vatanaaka kempukaiqamake vaivara. Avuhainaa vaiintivano qutaru monu naaruma keharo varairera, vira kaara vi vatanaaka qoraiqama vivara.
4 O rei que exerce a justiça dá estabilidade ao país, mas o que gosta de subornos o leva à ruína.
5 Vira hana vaiintivano qoraiqama vuarire tiro, viva virara uqerara uva ti vaira.
5 Quem adula seu próximo está armando uma rede para os pés dele.
6 Vaaravano aantau ravaaqavu kaintemakero, qora kaiqa vare vai vaiintira kaiqavano nai ravaaqavuke vaira.
6 O pecado do homem mau o apanha na sua própria armadilha, mas o justo pode cantar e alegrar-se.
7 Avuqavu ni variaka vehi vaiinti nahenti uva koqemake raira nimiterara noraiqaake iri variara. Qora kaiqa vare variaka kia vika ko tirara noraiqaake iri variara.
7 Os justos levam em conta os direitos dos pobres, mas os ímpios nem se importam com isso.
8 Koqe okarara naaraihi variaka nora vatukaqi vaiha raqi tirorira haika qovaramake variara. Koqe avu aato vatauka vaavaa tiha arara ite vaira humpamake variara.
8 Os zombadores agitam a cidade, mas os sábios a apaziguam.
9 Koqe avu aato vataava kia avu aato vataakantiro ko tirera, kia avu aato vataava vira naaraihama amiteharo tauvaqa vauraa uva tivaqiro viharo kia nai no tinta taanaro.
9 Se o sábio for ao tribunal contra o insensato, não haverá paz, pois o insensato se enfurecerá e zombará.
10 Vaiinti aruke variaka koqe kaiqa vare variaka iri qoraiqama nimite variara. Vika avuqavu ni variaka arukareka auti variara.
10 Os violentos odeiam os honestos e procuram matar o homem íntegro.
11 Kia avu aato vataava nai arara ite vaira qoqaa qovarama kaivaro, koqe avu aato vataava nai arara ite vaira ravaaqavute vaira.
11 O tolo dá vazão à sua ira, mas o sábio domina-se.
12 Avuhainaava una uva ti vaika aato nimiharo vika uva irirera, vira kaiqa vaiintivata qora kaiqa varekama vaivara.
12 Para o governante que dá ouvidos a mentiras, todos os seus oficiais são ímpios.
13 Vehi variaka variamanta vika qoraiqama nimite variakavata variavaro, Noravano Kotiva ekaa vika vika nivu nimi vaivama vairo.
13 O pobre e o opressor têm algo em comum: O Senhor dá vista a ambos.
14 Avuhainaava vehi vaiinti nahenti uva avuqavuqama kero raira kero iri nimitairera, viva vukaiqama kero raqikiqiro vuanaro.
14 Se o rei julga os pobres com justiça, seu trono estará sempre seguro.
15 Are nena vainti utetehara kapipiqohaira vira ruqutirera, viva koqe avu aato vataavama varianaro. Vainti naativano enena nai antuqa avataqiro nirera, nai nora kaurira haikama amianaro.
15 A vara da correção dá sabedoria, mas a criança entregue a si mesma envergonha a sua mãe.
16 Qora kaiqa vare variaka raqiki entara, qora okaravano voqavatama varianaro. Mintiramanta avuqavu ni variaka qora okara auti variaka qoraiqamavi taiqavi entara tavevara.
16 Quando os ímpios prosperam, prospera o pecado, mas os justos verão a queda deles.
17 Ai maaquvano vaintika vaina entara vira utetaane. Are mintiraro viva koqe okara autiraro ai muntukavano qihaaqirara quahaane.
17 Discipline seu filho, e este lhe dará paz; trará grande prazer à sua alma.
18 Noravano Kotiva kia vaiinti nahenti uva tiva nimi entara vika qora okara vo okara vo okara auti variara. Kotiva tivatai uvara iriqiro vi vai vaiintiva vaivaro Kotiva vira koqema amite vaira.
18 Onde não há revelação divina, o povo se desvia; mas como é feliz quem obedece à lei!
19 Are nena kaiqa vaiinti okara utetareva ihara, qumina are tihara, Viva ti uva irianarove tirora. Viva ai uva irirovata, kiama vataanaro.
19 Meras palavras não bastam para corrigir o escravo; mesmo que entenda, não reagirá bem.
20 Vovano kia avu aato vataava vairera, tenavu vira kahaqiarirava varianaro. Kia irikero tiraitiro, paparuqama kero ti vai vaiintira tenavu kiama ho kahaqirara.
20 Você já viu alguém que se precipita no falar? Há mais esperança para o insensato do que para ele.
21 Ai kaiqa vaiintivano qaraaka vaiinti vaina entara are hoqaramatera viva ai naarina haikara amiqira virera, naantiara viva ekaa are ina haikara vara taiqa kairara are mpo ikema tinara.
21 Se alguém mima seu escravo desde jovem, no fim terá tristezas.
22 Arara ite vai vaiintiva raqi tirorira haika qovarama kaanaro. Vaaka arara ite vai vaiintiva airi qora kaiqa varaanaro.
22 O homem irado provoca brigas, e o de gênio violento comete muitos pecados.
23 Vaiintivano nai autu tuaherake vaira kaara vaiinti nahenti kauri haika vira amivara. Nai autu vatainiqamake vaira vaiintiva nora autuma varaanaro.
23 O orgulho do homem o humilha, mas o de espírito humilde obtém honra.
24 Are muara vaiinti vo kahaqirera, are mintihara nena qoraiqama kenara. Are ko avuqaa vaihara quqaa vira kahaqunarave tirera, iasivano ariqaa uva vataanarove. Are kia te vira kahaqunarave tirera, Kotiva ariqaa nora uva vataanaro.
24 O cúmplice do ladrão odeia a si mesmo; posto sob juramento, não ousa testemunhar.
25 Vaaravano aantau ravaaqavu kaintemakera, are vaiinti aatu qetehara variqira virera, are qoraiqama vinara. Nora Kotiraqaa muntuvi vairava koqemakero vairaro kia vo haikavanovata vira qoraiqama amitaanaro.
25 Quem teme ao homem cai em armadilhas, mas quem confia no Senhor está seguro.
26 Avuhainaava vika uva avuqavuqama nimitaarire ti, airi vaiinti vira tavareka auti variavarovata, Noravano Kotivaqai tinavu uva avuqavuqama kero raira timitaariravama vairo.
26 Muitos desejam os favores do governante, mas é do Senhor que procede a justiça.
27 Avuqavu ni variaka qora okara auti variakara kia antuqa arimanta variamanta, qora okara auti variaka avuqavu ni variakaravata kia antuqa arimanta variara.
27 Os justos detestam os desonestos, já os ímpios detestam os íntegros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.