Provérbios 28

Kotira Uva (TBG) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kia vovano vika aru ntataqiro vimanta, qora kaiqa vare variaka nái qetakeha kante vi variara. Raionivano kia qetaraitiro, qaqi himpi vaintemake, avuqavu ni variaka qaqi himpi variara.
1 Os ímpios fogem, mesmo quando ninguém os persegue, mas o justo é intrépido como o leão.
2 Vo vataini variaka nái qora kaiqa kaara nai ari nai ari i vaivera, vo vaiinti vo vaiinti himpi vi vataraqaa raqikireka auti vaivara. Koqe avu aato iri okarara avataqiro vi vai vaiintiva vi vataraqaa raqikiqiro virera, vi vatanaaka koqemake variqi vivara.
2 Por causa da transgressão da terra, mudam-se frequentemente os príncipes, mas por um, sábio e prudente, a ordem é mantida.
3 Vehi vaiinti vovano nai hanaukaqaa raqikiharo vika qoraiqama nimite vaiva vaireva, nora aaquvano ntiharo naaho maata qoraiqama kaira voqaarama varianaro.
3 O pobre que oprime os pobres é como chuva torrencial que destrói as colheitas.
4 Are Kotira uva qoririma kairera, are qora kaiqa vare variaka nutu tuahera kenara. Are Kotira uva iriqira virera, are mintihara vika qora okara taiqa kareva autinara.
4 Os que abandonam a lei elogiam os ímpios, mas os que guardam a lei se indignam contra eles.
5 Qora kaiqa vare variaka kia avuqavu okara iri tave variara. Nora Kotira uva avataqi vi variaka vika kankomake avuqavu okara iri tave variara.
5 Os maus não entendem o que é justo, mas os que buscam o entendem tudo.
6 Vaiintivano unaqaraiqama keharo airi airaira varairera, vira kiama koqe ianaro. Koqemama are vehi vaihara quqaa uvaqai tivaqira vuana.
6 Melhor é o pobre que anda na sua integridade do que o perverso, nos seus caminhos, ainda que seja rico.
7 Vira maaquvano Kotira uva avataqiro vi vaiva vaivaro vira avu aatovano koqe iro vaira. Iha namarive karave airi ne variaka airuqiharo ni vai vaiintiva nai qora kaurira haika ami vaira.
7 Quem guarda a lei é filho inteligente, mas o companheiro dos comilões envergonha o seu pai.
8 Are vokiaka nimiana monura qaiqaa nena varareva ihara, airi intares monu naarirera, kia koqe ianaro. Naantiara are vi monura kakakima kairaro, vovano parumakeharo vehi vaika nimi vairava vi monura varaanaro.
8 Quem aumenta os seus bens com juros e ganância ajunta-os para o que se compadece dos pobres.
9 Are Kotiva uva vataira tauvaqa utu amitairera, viva are vira aarena uvarara qora uvave tivakeharo kia irianaro.
9 Quem desvia os ouvidos de ouvir a lei, até a sua oração será abominável.
10 Avuqavu ni vai vaiintira qora aaraqaa kuntama virivi kaira vaiintiva naima qoraiqama vuanaro.
10 Quem desvia os retos para o mau caminho, ele mesmo cairá na cova que fez; mas os íntegros herdarão o bem.
11 Airi monu vataava nariara tiharo, Te koqe avu aato vataukave tivarovata, vehi vaiintivano koqe okarave qora okarave rairake tave vaiva vira okara kankoma kero tavaanaro.
11 O homem rico é sábio aos seus próprios olhos; mas o pobre que é sábio o conhece muito bem.
12 Avuqavu ni variaka noraiqama vua entara vaiinti nahenti quaheha variara. Qora kaiqa vare variaka raqiki varia entara vaiinti nahenti vika naatu qeteha kukeqavi variara.
12 Quando os justos triunfam, há grande alegria; mas, quando os maus se levantam, as pessoas se escondem.
13 Nai qora kaiqa vare vaira kukeqate vai vaiintiva kiama koqema kero variqiro vuanaro. Nai qora okara tiva qovarama kero vi okarara tauvaqa utu amitairava vairaro Kotiva vira aaqurihama amitaanaro.
13 Quem encobre as suas transgressões jamais prosperará; mas o que as confessa e abandona alcançará misericórdia.
14 Nora Kotira aatu qeteharo vira uva iriqiro virava quaheharo varianaro. Nora Kotira uva kia irireva auti vairava viva qoraiqama vuanaro.
14 Feliz é aquele que sempre teme o mas o que endurece o seu coração cairá na desgraça.
15 Raionivano noraiqaakero uva tirave, beavano kara rante vairave, vitanta naatu qete variantemake, vehi vaiinti nahenti avuhainaava qora okara avataqiro vi vaira aatu qete variara.
15 Como leão que ruge e urso que ataca, assim é o ímpio que domina sobre um povo pobre.
16 Kia koqe avu aato vataava noraiqama viro vaiinti nahentiqaa raqikirera, viva nora maarama vikaqaa vataanaro. Qutaru monuara kia antuqa ariva viva vaiinti nahentiqaa raqikiharo koqemakero variqiro vuanaro.
16 O príncipe sem juízo aumenta a opressão, mas o que odeia a avareza viverá muitos anos.
17 Vora arukaira vaiintiva anoma kero airi avu aato utiharo varianaro. Viva kia koqema kero variqiro viro vuru qutu vuanaro. Kia vira kahaqiraiti, qaqi kaivaro mintiarire.
17 O assassino carregado de culpa fugirá até a cova; que ninguém o detenha!
18 Avuqavu okara avataqiro vi vaira vaiintiva koqema kero variqiro vuanaro. Qora okara avataqiro vi vaira vaiintiva vaakama qoraiqama vuanaro.
18 Quem anda em integridade será salvo, mas o perverso em seus caminhos cairá logo.
19 Koqemakero kaiqa vareharo nai naahoqaa raqiki vaiva, viva airi karama qantuanaro. Naaho kaiqa qaqirakero vo kaiqa vo kaiqa qumina kaiqa vare vaiva vehiqama vuanaro.
19 O que lavra a sua terra terá pão em abundância, mas quem corre atrás de coisas sem valor se fartará de pobreza.
20 Avuqavu okara avataqiro vi vaina vaiintira Kotiva koqema amitaanaro. Te airi monu vaaka vararerave tina vaiintira Kotiva vira qoraiqama amitaanaro.
20 O homem fiel será cumulado de bênçãos, mas quem tem pressa de enriquecer não ficará sem castigo.
21 Iasivano uva avuqavu iharo hauri viva vaiinti autuara iriharo vira uva avuqavu iantora. Oho, vaiinti vokiaka qutaru monu inaaraiqa varareka iha, vaakama qora okara autivara.
21 Parcialidade não é bom, porque uma pessoa é capaz de transgredir até por um bocado de pão.
22 Kampaiqama kero tuatai vaiintiva vaaka airi monu varareva autiharovata, viva naantiara nai vehi vaiintiqama vuainarara kia kankomakero irira.
22 O ganancioso corre atrás das riquezas, mas não sabe que a pobreza há de vir sobre ele.
23 Vo vaiintivano qora okara autirara are vira atihara kia mintiataarave tirera, naantiara viva ariara koqeve tianaro. Are kia vira atiraitira, virara uqerara uvaqai tirera, naantiara viva kia ariara koqeve tianaro.
23 Quem repreende alguém achará depois mais favor do que aquele que só lisonjeia.
24 Vaiintivano nai noka qoka ia haikara muara varero tiharo, Te kiama qora okara auturo, ti vaiva vaireva, vaiinti aruke vaira voqaarama vairo.
24 Quem rouba o seu pai ou a sua mãe e diz: “Não é pecado”, esse é companheiro do destruidor.
25 Airi haika vatero qaiqaa voqavata varareva auti vai vaiintiva raqira haika qovaramake vaira. Nora Kotiraqaa muntuvi vaiva koqemakero variqiro vuanaro.
25 O cobiçoso provoca discórdias, mas o que confia no prosperará.
26 Nai irikero tiharo, Te homa tenta kahaqiha variqi virerave ti vai vaiintira avu aato kia ho vairo. Koqe avu aato avataqiro vi vai vaiintiva kia qoraiqama viraitiro, koqemakero variqiro vuanaro.
26 Quem confia no seu próprio coração é tolo, mas o que anda em sabedoria será salvo.
27 Vehi vaiinti nahenti airaira nimi vai vaiintiva kiama vo haikara aavoqianaro. Are vehi vaiinti nahenti taveharavata, kia vika kahaqirera, vokika ariara qora uvama tivara.
27 Quem dá aos pobres não passará necessidade, mas o que fecha os olhos para eles será coberto de maldições.
28 Qora kaiqa vare variaka raqiki varia entara vaiinti nahenti vika naatu qeteha kukeqavi variara. Vika qutu vuamanta avuqavu okara auti variaka noraiqamavi qaiqaa raqikiqi vivara.
28 Quando os maus se levantam, as pessoas se escondem, mas, quando eles perecem, os justos se multiplicam.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.