Provérbios 17
Kotira Uva (TBG) vs NAA
1 Are raqi tirorika hampata vaihara nora kara koqe kara nehara vairera, vira kiama koqe ianaro. Are qihaaqama kera vaihara qaqi qumina kara nehara vairera, vira koqema ianaro.
1 Melhor é um bocado seco e tranquilidade do que a casa cheia de carnes e brigas.
2 Vira maaquvano qora okara autukero nai qora kaurira haika amirera, vira qova nai kaiqa vaiinti koqe avu aato vataarara are ti maaqu vatuka varera ekaa ti kaiqaqaa raqikiane tianaro. Viva qutu viraro vira maaqunavu nái qora onaana varentemakero vira kaiqa vaiintivanovata varaanaro.
2 O escravo sábio dominará sobre o filho que causa vergonha e, entre os irmãos, terá parte na herança.
3 Vaiintivano ihaqohairo korive silvaave untakero avatamakero tave vaira. Noravano Kotiva tinavu avu aato muntukaqi avatamakero tave vaira.
3 O crisol prova a prata e o forno prova o ouro; mas o
4 Qora kaiqa vare variaka nái kenauka qora kaiqa varareka tia uvara iri variara. Una uva ti variaka vika nái kenauka una uva tiara aato vateha iri variara.
4 O malfeitor dá atenção aos lábios iníquos; o mentiroso inclina os ouvidos para a língua maligna.
5 Kotiva ekaa vaiinti nahenti autu kero vatairara tira, are vehi vaiinti nahentiara qora uva tirera, are mintihara Kotirama qoraiqama amitenara.
5 Quem zomba do pobre insulta aquele que o criou; o que se alegra com a calamidade não ficará impune.
6 Konta naampai nái naintivara taveha vikara quaheha tinavu naintivara koqekave ti variara. Vainti vikavata nái noka qokara quaheha tinavu noka qoka koqekave ti variara.
6 Coroa dos velhos são os filhos dos filhos; e a glória dos filhos são os pais.
7 Kia Kotirara noraiqaakero iri vai vaiintiva koqe uva maara vaiinti nahenti tiva nimirera, vi okarava kiama avuqavu ianaro. Qaiqaa, nora autu vataara noqihairo una uva qovaraiqirera, vira anomakero kia koqe ianaro.
7 Palavras bonitas não ficam bem ao insensato; muito menos a mentira na boca do príncipe!
8 Vokiaka tiha, Qutaru monuvano vaireva, hepi haika voqaarama vaivo. Tenavu qutaru monu nimiari vika homa tinavu antuqa vainara vo haika vo haika autu timitevarave ti variara.
8 O suborno é pedra mágica aos olhos de quem o oferece; onde quer que for oferecido dará resultado.
9 Are nena hana vaiintivano ai qoraiqama amitainara tauru amitairera, viva ariara antuqa ariroma varianaro. Are vira uva qaqi iri amitairera, viva kiama ariara ti tontivano vaivo tianaro.
9 Quem encobre a transgressão fortalece a amizade, mas o que insiste no assunto separa os maiores amigos.
10 Are avu aato vataa vaiinti vohaa tataa atihara utetairera, viva vaakama ai uva iriro avataanaro. Are kia avu aato vataa vaiinti 100 tataa ruqutihara utetairera, viva qaqiqaima qora okara autuqiro vuanaro.
10 Uma repreensão cala mais fundo em quem tem juízo do que cem chicotadas no insensato.
11 Qora kaiqa vare variaka vika kia ˻Kotira˼ vevaaraini vaireka auti variara kaara ˻Kotiva˼ vaiinti vo varakairaro viva kia vika aaqurihama nimitaraitiro, qoraiqama nimitaanaro.
11 O rebelde só procura fazer o mal; por isso, um mensageiro cruel será enviado contra ele.
12 Are bea naati muara vare vivara vira nora aaraini ranta kairera, vira nova ai qoraiqama amitaainarara mpo ikema tirara.
12 Melhor é encontrar uma ursa da qual roubaram os filhotes do que o insensato na sua tolice.
13 Vovano ai koqe okara autu amitairara are vira nai qora okara autu amitairera, qora okaravano aivata ai naavuqi vaikavata qoraiqama nimitaqiro vuanaro.
13 Quanto àquele que paga o bem com o mal, o mal não se afastará da sua casa.
14 Vaiintivano tirorira uva vara qovarama kaiva vaireva, namari tintataara inaaraiqa tomavira voqaarama vairo. Kia vaaka tomavira tinta tairera, namarivano noraiqama kero tuvuanaro. Virara iriha vaakama tirori uvara qioqama kaate.
14 Começar uma discussão é como abrir uma represa; por isso, desista antes que surja o conflito.
15 Noravano Kotiva taara okara maatantara kiama antuqa arivo:
15 O Senhor detesta quem justifica o ímpio e quem condena o justo; ele detesta tanto um quanto o outro.
16 Kia koqe avu aato vataava koqe avu aato kia varareva autirara, are qumina nena monu vira sikuruara koqaa irora.
16 De que serviria o dinheiro na mão do tolo para comprar a sabedoria, se ele não tem entendimento?
17 Tinavu tonti koqeka vika ekaa entama tinavuara antuqa arirama vaivara. Maara vaina entara tinavu qata vakaa aura nakaa tinavu kahaqama timitekama vaivara.
17 O amigo ama em todo tempo, e na angústia nasce o irmão.
18 Kia avu aato vataava nai kena vaiintivano voraqihairo viqatainarara tiharo, Are kia vira nai amirera, tema vira amirerave tianaro.
18 Quem não tem juízo se compromete, ficando por fiador do seu próximo.
19 Tirorira haikara antuqa ari vaiva viva qora okarara antuqa arivaro vaira. Nai mahuta ti vaiva viva qora okarama naiqaa qovarama kaanaro.
19 Quem ama a discórdia ama o pecado; o que faz alta a sua porta facilita a própria queda.
20 Vaiintivano qora avu aato utuqiro virava kiama koqemakero varianaro. Nai noqihairo qora uva ti vairava viva qoraiqama viro varianaro.
20 O perverso de coração jamais encontra o bem; e o que diz coisas más acaba em desgraça.
21 Vira maaquvano hampi kaiqa varairera, vira qora muntukavano qoraiqiraro varianaro. Viva hampi kaiqa varainara kaara vira qora muntukaqihairo kia koqe ianaro.
21 Quem gera um tolo faz isso para a sua própria tristeza; o pai do insensato não terá alegria.
22 Muntukaqihairo quahaiva marasinavano ai koqema amitaintema kero, ai kahaqianaro. Muntuka qoraiqiva ai avu aato namaqiro viro vuru ai aruma kaanaro.
22 O coração alegre é bom remédio, mas o espírito abatido faz secar os ossos.
23 Qora iasivano kukeqa keharo qutaru monu varero kia avuqavuqama kero ko rahe vaira.
23 O ímpio aceita suborno secretamente, para perverter as veredas da justiça.
24 Koqe aato vataava viva koqe okara autuainara tavamaqiro viharo vira avataqiro vi vaira. Qora avu aato vataava hampi okara, vo okara vo okara avataqiro vi vaira.
24 A sabedoria é o alvo do inteligente, mas o tolo volta os olhos para os confins da terra.
25 Vira maaquvano hampi okara avataqiro virera, viva nai qora muntuka qoraiqama amitairaro, vira nora muntukavanovata voqamakero qoraiqianaro.
25 O filho insensato é tristeza para o pai e amargura para quem o deu à luz.
26 Kia viraqaa uva vai vaiintira qumina virara ko koqaa iane tivora. Qiata vaiinti avuqavuqamake nái kaiqa varera kaara qumina vika ntaihevora.
26 Não é bom punir o justo; é contra todo direito ferir o príncipe.
27 Koqe avu aato vaiva kia arara itairaro qihaaqama kero varianaro. Vo okara vo okara kankoma kero iri tave vaiva kiama airi uva tianaro.
27 Quem controla as suas palavras possui conhecimento, e o sereno de espírito é inteligente.
28 Mintiraro kia avu aato vataava kia uva tiraitiro evaara vairera, vika viraravata koqe avu aato vataa vaiintivema tivara.
28 Até o insensato, quando se cala, é tido por sábio; se fica de boca fechada, passa por inteligente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.