Provérbios 13
Kotira Uva (TBG) vs NTLH
1 Vira maaquvano avu aato vataava nai qora uva koqemakero iriqiro vuanaro. Koqe avu aato naaraihama amite vaiva ˻nai qova˼ vira utetaaina uvaravata kiama irianaro.
1 O filho sábio aceita os ensinamentos do pai, mas o que zomba de tudo nunca reconhece que está errado.
2 Vaiintivano nai koqe uva tinaraqaahairo koqema kero variqiro vuanaro. Una uva ti variaka vika vaiinti ntaiherara noraiqaake iriqi vi variara.
2 Os bons serão recompensados pelo que dizem; os traiçoeiros só desejam a violência.
3 Nai noqaa koqemakero raqiki vaiva, viva qaqi variqiro vuanaro. Paparuqamakero uva ti vaiva, viva qoraiqama vuanaro.
3 Quem toma cuidado com o que diz está protegendo a sua própria vida, mas quem fala demais destrói a si mesmo.
4 Popohara vaiintivano vo haika vo haika varareva autiharovata, kia ho vi haikara varaanaro. Voqamake kaiqa vare variaka, vika ho nái varaataa i haikara varevara.
4 Por mais que o preguiçoso deseje alguma coisa, ele não conseguirá, mas a pessoa esforçada consegue o que deseja.
5 Avuqavu ni variaka, vika kia una uvara antuqa arimanta variara. Qora kaiqa vare variaka, vika nái kenauka kaurira haika nimiha vika qoraiqama nimite variara.
5 Os homens honestos odeiam a mentira, porém os maus dizem coisas indecentes e vergonhosas.
6 Vaiintivano avuqavu okara avataqiro virera, vi okarava vira antuama amitaanaro. Vaiintivano qora okara avataqiro virera, vi okarava vira qoraiqama kaanaro.
6 A justiça protege os inocentes, mas a maldade do pecador o leva à desgraça.
7 Vehi vaiinti vokiaka unahaa tiha, Tenavu airi haika vatauro, ti variamanta, vokiaka airi haika vataaka unahaa tiha, Tenavu kia vo haikavata vatauro, ti variara.
7 Algumas pessoas não têm nada, mas fazem de conta que são ricas; outras têm muito dinheiro, mas fingem que são pobres.
8 Airi monu vatai vaiintiva muara vaiinti kauquqihairo nai monu koqaama kero qaqi kuvantu viro vuanaro. Vehi vaiinti kia monuvata vataakara ti, vika kia muara vaiinti aatu qetaraiti, hampiara voqaara ni variara.
8 O rico tem de usar o seu dinheiro para pagar o resgate por sua vida, mas ninguém ameaça o pobre.
9 Avuqavu ni variaka raamuvano koqema kero ite vaira voqaara variara. Qora kaiqa vare variaka raamuvano qimpare ira voqaara variara.
9 Os homens corretos são como uma luz brilhante, porém os maus são como uma vela que está se apagando.
10 Koqe uva maara tiva nimira qoririma kera kaara raqi tirorira haikavano qovaraiqianaro. Koqe uva maara tivatera avataarira vaiintira avu aatovano koqe iro varianaro.
10 O orgulho só traz brigas; é mais sábio pedir conselhos.
11 Vaiintivano una aaraqaahairo airi monu varatairava vaakama vi monuva taiqa vuanaro. Vaiintivano kaiqa vareharo monu inaaraiqa inaaraiqa ruvaaquma kero vatairava airima varianaro.
11 A riqueza que é fácil de ganhar é fácil de perder; quanto mais difícil for para ganhar, mais você terá.
12 Vaiintivano vo haika varareva iharo vira veka qumina vukaiqama kero vairera, vira muntukavano qoraiqianaro. Viva nai varaataa ina haikara varairera, vira muntukavano koqe iraro viva voqavatama quahaanarove.
12 A esperança adiada faz o coração ficar doente, mas o desejo realizado enche o coração de vida.
13 Koqe avu aato nimira qaqira keka nora maarama varevara. Vi uvara avataqi vika, vika koqemake vaivara.
13 Quem despreza os bons conselhos acabará mal, mas quem os segue será recompensado.
14 Koqe avu aato vataaka uva maara ti varia uvava vaireva, ruvu namari koqera voqaara vaira. Vi namarira nairava qaqi variqiro vuanaro. Qutira haikavano vaara vuitaiva kia ho vira totaanaro.
14 Os ensinamentos das pessoas sábias são uma fonte de vida; eles ajudam a evitar as armadilhas da morte.
15 Vaiinti nahenti koqe avu aato vataakara quahe variara. Nái kauqu aiqiqaa aquke tivataa uvara qaqira kaaka hampi aaraqaa nuvaqi vi qoraiqama vivarave.
15 Quem tem juízo ganha o respeito de todos, mas quem não merece confiança está caminhando para a desgraça.
16 Koqe avu aato vataaka kia paparuqamake kaiqa vararaiti, vika avuni koqemake irike, viraqaahai kaiqa vare variara.
16 O homem sensato sempre pensa antes de agir, mas o tolo anuncia a sua ignorância.
17 Una uva ti vai vaiintiva varakai uvava tirorira haikama qovarama kaanaro. Quqaa uvaqai ti vai vaiintiva uva varakairava vaiinti nahenti kahaqiharo koqema nimitaanaro.
17 O mensageiro perverso causa a desgraça, mas o de confiança traz a paz.
18 Vira uteteha koqe avu aato amira kia iriraitiro, nai antuqaqaa nirava viva vehiqama viro kaurira haikama varaanaro. Vira uteteha koqe avu aato amira irirava vairamanta vaiinti nahenti vira koqe autuma amivara.
18 Quem rejeita a correção acabará pobre e na desgraça, mas quem aceita a repreensão é respeitado.
19 Vaiintivano nai antuqavano vaina haikara varairera, vira muntukaqihairo koqe iraro quahaanaro.
19 Como é bom conseguir o que a gente deseja! Os que não têm juízo não querem abandonar o mal.
20 Koqe avu aato vataaka hampata vairava viva vikaqihairo koqe avu aatoma varaanaro. Kia koqe avu aato vataaka hampata vairava viva qoraiqama vuanaro.
20 Quem anda com os sábios será sábio, mas quem anda com os tolos acabará mal.
21 Qora okara auti variaka vaivaro vo maara vo maaravano vika avataqiro vuanaro. Avuqavu ni variaka vaivaro ˻Kotiva˼ vika koqema nimitaira koqemake vaivara.
21 A desgraça persegue os pecadores por toda parte, porém as pessoas corretas serão recompensadas com a prosperidade.
22 Koqe vaiintivano qutu viramanta vira vaintivara vira naintivara hampata viva i haikara varevara. Qora vaiintivano airairave monuve ruvaaqumakero vataira avuqavu ni variaka varevara.
22 O homem bom terá uma herança para deixar para os seus netos, mas a riqueza dos pecadores ficará para as pessoas honestas.
23 Vehi vaiinti naahoqihairo airi karavano qampiqaimanta qora vaiinti vika kara muara qantuke vare variara.
23 As terras dos pobres produzem boas colheitas, mas os homens desonestos não deixam que elas sejam aproveitadas.
24 Vaintivano kia nai vainti ruqutiharo utetaiva, viva kia nai vaintiara antuqa arivaro vairo. Nai vaintiara muntuka vaivaro vaiva, viva vaakama vira utetakero vataanaro.
24 Quem não castiga o filho não o ama. Quem ama o filho castiga-o enquanto é tempo.
25 Avuqavu ni variaka vika airi kara neha variamanta qora kaiqa vare variaka enena karara antuqa arimanta variara.
25 As pessoas direitas têm bastante para comer, porém os maus passam fome.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.