Mateus 7
Kotira Uva (TBG) vs NAA
1 Ihuva minti tivakero viva vika tiva nimiqiro viharo tiharo, Kotiva ninta kaiqavata rahakero tavero qora kaiqave tiantorave ti, ne kia vora kaiqara pupiteha qora kaiqave tiate.
1 — Não julguem, para que vocês não sejam julgados.
2 Ne vora kaiqa raheha vira kaiqavano minti mintima vaivo tivaro Kotiva ninta kaiqavata rahakeharo minti mintima vaivo tianarove. Ne vokiaka autu nimitentema kero, Kotiva vohaa qarama kero nintavata autu nimitaanarove.
2 Pois com o critério com que vocês julgarem vocês serão julgados; e com a medida com que vocês tiverem medido vocês também serão medidos.
3 Are nantiharae vata antaarauruvano ai qata vakaara avuqi viqetaira taveharama kia nina avuqi nora katari hanka viqetaira tavera iarao?
3 — Por que você vê o cisco no olho do seu irmão, mas não repara na trave que está no seu próprio?
4 Nora katari hankavano ai avuqi viqetero vaivara nantiharae nena qata vakaarara kairaqe ai avuqihai vata antaarauru qaqini veqa kaare ti variarao? Kia minti tiataarave.
4 Ou como você dirá a seu irmão: “Deixe que eu tire o cisco do seu olho”, quando você tem uma trave no seu próprio?
5 Are unaqaraiqama kehara koqe kaiqa vare variaravave. Tota nora katari hanka nena avuqihaira naane veqa kera, viraqaahaira koqemakera taveharama nena qata vakaara avuqihairavata vata antaarauru qaqini veqa kenarave.
5 Hipócrita! Tire primeiro a trave do seu olho e então você verá claramente para tirar o cisco do olho do seu irmão.
6 ˻Vokia vaiintinavuka vairi quara voqaara variarave.˼ Kia Kotira takuqira haika vika nimiate. Ne mintivera, vika tuqantaavi ni qoraiqama kevarave. Ne koqe haikave tia haikara kia vika nimiate. Ne mintimanta vika vi haikara ntava rahitama kevarave.
6 — Não deem aos cães o que é santo, nem joguem as suas pérolas diante dos porcos, para que estes não as pisem com os pés e aqueles, voltando-se, não estraçalhem vocês.
7 Ne Kotira aarehama vo haikara naarivaro viva vi haikara ni nimiarire. Ne rantaqi viha oru ranta kaate. Ne qenti kuekue ivaro Kotiva qantua nimitaarire.
7 — Peçam e lhes será dado; busquem e acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
8 Kotira vi haikarara naarika homa varevarave. Vi haikara rantaqi vika homa ranta kevarave. Qenti kuekue i vaiintika qantuarama nimitaanarove.
8 Pois todo o que pede recebe; o que busca encontra; e, a quem bate, a porta será aberta.
9 Niqihairo ni maaqu vovano qamaara naariraro vira qova nai maaqu qumina orihaae amianarove? ˻Aqao, vira qova kia mintianarove.˼
9 Ou quem de vocês, se o filho pedir pão, lhe dará uma pedra?
10 Qaiqaa vira maaquvano nai qora havukara naariraro vira qova memarue amianarove? ˻Aqao, viva kia mintianarove.˼
10 Ou, se pedir um peixe, lhe dará uma cobra?
11 Ne kia koqe vaiinti nahenti vaihavata, ne nenta vainti koqe haikaqai nimi variarave. Ni Qova Kotiva vo? Ni Qova naaruvaini vaiva ni aatarakero uritarero vo haika vo haika naari vai vaiintika mantaqumakero nora haika koqe haikaqaima nimianarove.
11 Ora, se vocês, que são maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos, quanto mais o Pai de vocês, que está nos céus, dará coisas boas aos que lhe pedirem?
12 Ne vokiakara minti mintimake koqema timitaate tintemake, ne vohaa qaramake vika náivata minti mintima nimitaqi vuate. Te vi uvara tihama te Mosivavata paropeti vaiintinavuvata tivato uvara vira okarama turo.
12 — Portanto, tudo o que vocês querem que os outros façam a vocês, façam também vocês a eles; porque esta é a Lei e os Profetas.
13 ˻Qenti taaraqanta vairave. Qenti vo, inaara qentivano vaivaro qenti vo, nora qentivano vaivo.˼ Ne inaara qenti minaqai vuate. Vaiinti nahenti ekaara taiqa vinainiara vua aarava vaireva, nora aaravano vaivaro vi aararaqaahainaa qentivata nora qentivano vaimanta airi vaiinti nahenti qenti viraqaa vi variarave.
13 — Entrem pela porta estreita! Porque larga é a porta e espaçoso é o caminho que conduz para a perdição, e são muitos os que entram por ela.
14 Vaiinti nahenti ekaa enta koqemake qaqi variqi vi varianaini vua aarava vaireva, muaqe aaravanoqaima vaivaro vira qentivata inaara qentivano vaimanta vaiinti nahenti vohaiqa vohaiqavanoqai vi aararaqaa ranteha vi variarave.
14 Estreita é a porta e apertado é o caminho que conduz para a vida, e são poucos os que o encontram.
15 Vaiintinavu unaqaraiqama keha tiha, Tenavu Kotira uvama ni tiva nimi vauraukave ti varia vaiintika, vika naatu rauriha variate. Vika vaireka, sipisipi aanaramake variavarovata, vika avutaqi qaakau vairi voqaara variarave.
15 — Cuidado com os falsos profetas, que se apresentam a vocês disfarçados de ovelhas, mas por dentro são lobos vorazes.
16 Ne vika vare vai kaiqara tavehama, ne anomake vika qora okaravata ho tavevarave. Vaiintivano uaini tava hiqireva viva kia tauveraqaahairo hiqi vairave. Viva fiki tava hiqireva kia auqu vai katariraqaahairo hiqi vairave.
16 Pelos seus frutos vocês os conhecerão. Por acaso se colhem uvas de espinheiros ou figos de ervas daninhas?
17 Vira voqaantemakero, koqe katarivano koqe tavaqai ire vaivaro qora katarivano qora tavaqai ire vairave.
17 Assim, toda árvore boa produz frutos bons, porém a árvore má produz frutos maus.
18 Koqe katarivano kiama qora tava iraanarove. Qora katarivano kiama koqe tava iraanarove.
18 A árvore boa não pode produzir frutos maus, e a árvore má não pode produzir frutos bons.
19 Katari kia koqe tava iraainara vira teqakero ihaqira aquke variarave.
19 Toda árvore que não produz bom fruto é cortada e jogada no fogo.
20 Ho te vaaka tuna uvara qaiqaa ni tiva nimirerave: Ne vi vaiintika vare vai kaiqara taveha ne anomake vika qora okaravata tavevarave, turo.
20 Assim, pois, pelos seus frutos vocês os conhecerão.
21 Vaiinti nahenti tiriara, Noravauvo, Noravauvo, ti variakaqihai kiama ekaa vika Kotiva raqikina vatukaraqi ho vivarave. Ti Qova naaruvaini vaira vira uva iriqi vi variaka, vikaqaima vira vatukaini ho vivarave.
21 — Nem todo o que me diz: “Senhor, Senhor!” entrará no Reino dos Céus, mas aquele que faz a vontade de meu Pai, que está nos céus.
22 Naantiara ekaara entaqaa vaiinti nahenti airitahaa tiriara tiha, Mpo, Noravauvo, Noravauvo, ai autu rehama Kotira uva ti variavaunarave. Ai autu rehama vaiinti avutaqihai vaana nitite variavaunarave. Ai autu rehama kia tavaa kaiqara, vo kaiqa vo kaiqa vare variavaunarave, tivarave.
22 Muitos, naquele dia, vão me dizer: “Senhor, Senhor, nós não profetizamos em seu nome? E em seu nome não expulsamos demônios? E em seu nome não fizemos muitos milagres?”
23 Vika minti tiqevata, Te kia ni tavaunarave. Ne vaaqu kaiqa vare variaka tiqaahai niaraini vuatema, tirarave.
23 Então lhes direi claramente: “Eu nunca conheci vocês. Afastem-se de mim, vocês que praticam o mal.”
24 Ti uva iriro te tunantemakero vare vaina vaiintira okara ni tiva nimirerave. Vi vaiintiva avu aato vataa vaiintivano kempuka naavu kaqataina vaiintira voqaarama varianarove.
24 — Todo aquele, pois, que ouve estas minhas palavras e as pratica será comparado a um homem prudente que construiu a sua casa sobre a rocha.
25 Vi vaiintiva kempuka oriqaa nai naavu kaqa taivarora tiro, aaquvano ntivaro huvura namarivanove, uvaivanove naavu vira venta aqukarare tirovata, kia ho venta kaivaro hiqintirave.
25 Caiu a chuva, transbordaram os rios, sopraram os ventos e bateram com força contra aquela casa, e ela não desabou, porque tinha sido construída sobre a rocha.
26 Ti uva iriro qaqirakeharo kia te tunantemakero ni vaina vaiintira okara ni tiva nimirerave. Vi vaiintiva kia avu aato vataa vaiintivano nai naavu nuqa kanta kaqa taaina vaiintira voqaarama varianarove.
26 E todo aquele que ouve estas minhas palavras e não as pratica será comparado a um homem insensato que construiu a sua casa sobre a areia.
27 Vi vaiintiva nai naavu nuqakanta kaqa taivarora tiro, aaquvano ntivaro huvura namarivanove, uvaivanove, vira naavu venta aqukaivaro naavuvano pau tivaro hiqintiro raputama virarama turo, tiro.
27 Caiu a chuva, transbordaram os rios, sopraram os ventos e bateram com força contra aquela casa, e ela desabou, sendo grande a sua ruína.
28 Ihuva vi uvara vi uvara vika tiva nimi taiqa komanta vaiinti nahenti mini ruvaaqumavi vauka nái kauqu runkinkiri iha tiha, Ike, aahuva uva vo qarama keroma tinavu tiva timi vaivo.
28 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, as multidões estavam maravilhadas com a sua doutrina,
29 Viva kia maara okara ti varia vaiintinavuka tiantema kerovauve tinavu tiva timi vaivo. Viva nora vaiintivano tiantema keroma ti vaivo, ti tura.
29 porque ele as ensinava como quem tem autoridade, e não como os escribas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.