Mateus 26
Kotira Uva (TBG) vs NTLH
1 Ihuva vi uvara vi uvara tiva nimi taiqa kero nai vaintinavuara tiharo,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 Nenavu iriarave. Taara enta aitarairaro haaru vetanto entaqaa enselivano qaqi vehakuma nimitorara iriha ovata naaina entava aniraanarove. Vi entaraqaa ti Vataini Vatatai Vaintika vuru navutaaka kauquqi kaimanta ti katariqaa hiritevarave, tiro.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ihuva vi uvara tivakero vaumanta Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika noranavuvata, Iutaa vaiinti nora vaiintinavuvata, vika Kaiapaasira naavuqi ruvaaqumavi vaura.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 vika vira naavuqi ruvaaqumavi vaiha Ihura evaara ravaaqavu vare vuru aruke uvarara nai tiva ami nai tiva amiha tiha,
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ovata ne entaraqaa vaiinti nahenti nivuqaa vira ravaaqavu kaariraro iqoka raqirava qovarama vuantorave, tura.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ihuva Betanini Saimonira naavuqi oru vaura. Haaru vaata ne vau numuarava Saimonira ari vaura.
6 — ausente —
7 Ho Ihuva vi vaiintira naavuqi oru vauvaro vo nahentivano viraqi uriqetero nora monu aquto vahaverara koqe muntaira ori taquqi vaura varero Ihuva taintaqaa kara ne vauraqi orurero vahavera Ihura qiataqaa aqu amitora.
7 — ausente —
8 Vira qiataqaa aqu amitomanta Ihura vaintinavu vira tave, vi nahentira atiha tiha, Nantiharoe vi vahaverara qumina taiqa kaivo?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Vi vahaverara nimiharo nora monu varero vehi vaiinti nahenti nimiataarave, ti.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Vinavuka minti ti vauvaro Ihuva vinavuka uva iriro tiharo, Nenavu nantihae vi nahentira ati variavo? Viva mintiharoma ti koqema timite vaivo.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Vehi vaiinti nahenti vika vo enta vo enta ni hampata variqi vi vaiqevata, te kia ni hampata airi enta variqi virarave.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Maa nahentiva vahavera aqu timiteharo ti vaata quntama tera qerama timite vaivo.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Te quqaa tiari iriate. Naantiara ne ti uva vakaaka vaiinti nahenti ekaa vatamaata vaika tiva nimiqi vi aniha, maa nahentiva vahavera aqu timitai uvaravata vika tiva nimivarave, tiro.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ihuva minti tuvaro Ihura vainti 12navuqihairo vo vaiintivano vira autu Iutaasi Ikeriotiva vevarero Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika noranavu vaunaini orurero
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 vika irero, Te Ihura ni kauquqi kaari ne nana koqaae ti timivarave? tumanta vika silvaa monu 30navu kaara ntuvake amuvaro Iutaasiva vi monura varero
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 vi entaraqaahairo Ihura vika kauquqi kaaina aarara rante vaura.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Kia Noqavu Mparetira Ovata ne varia entanavuva aniromanta avuhainaa entaqaa vira vaintinavu Ihuva vaunaini anire tiha, Taraqie tenavu oru qerama amitaarirara are Vehakuma Nimito Entarara irihara vi karara nenarave? ti.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Vinavuka minti tuvaro Ihuva tiharo, Nenavu Ieruharemini oru vaiinti vorara mintima tiate: Tinavu maara tiva timite vai vaiintiva tiharo, Ti entavano aniraivo. Te tenta vaintiaravata ai naavuqi Vehakuma Nimito Karara narerave tivo tiate, tiro.
18 Ele respondeu:
19 Ihuva minti tumanta vira vaintinavu Ihuva tuntemake, vi karara qerama vatora.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Qerama vatovaro entuvaro Ihuva nai vaintinavu hampata oquviro kara ne vaura.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Kara neharo tiharo, Te tiari iriate. Niqihairo vovano navutaaka nivuqaa ti qovarama kaanarove, tiro.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Minti tuvaro vira vaintinavu muntuka qoraiqumanta vinavuka vohaiqa vohaiqavano Ihura ireha tiha, Noravauvo, are tiriarae ti variarao? Kia te vikavauve, tivaqi vi vaura.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Minti tivaqi vi vauvaro Ihuva tiharo, Mpareti varakero tintiro tanuqi vaati quntama kaaina vaiintiva, vi vaiintivama ti qovarama kaanarove.
23 Jesus respondeu:
24 Haaru Ti Vataini Vatatai Vaintika mintimake haruke uvara qara ntuva tova vivauma varianarove. Mintimakero vairaqevata, ti qovarama kaaina vaiintirara oho tiva amitauro. Oho, koqemama vira nova kia vira vata taataarave, tiro.
24 Pois o
25 Ihuva minti tuvaro Iutaasiva vira qovarama kaarirava Ihura irero tiharo, Maara ti variara vaiintio, are tiriarae ti variarao? tuvaro Ihuva tiharo, Eo, te ariarama turo, tiro.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ihura vaintinavu kara ne vauvaro Ihuva mpareti varakero Kotirara koqema iarao tivakero nkuikero nai vaintinavu nimiro tiharo, Maa karara varake naate. Maa mparetiva ti vaatama vaivo, tiro.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Minti tivakero viva uaini kaapu varakero Kotirara koqema iarao tivakero vinavuka viti nimiro tiharo, Ne ekaa maa namarira naate.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Maa namariva ti naarema vaivo. Kotiva vaiinti nahenti hampata vohaaraqi avitumavi vaireva qaraaka uva tiva taatautaaina uvava kempukaiqama vuarire tiro, ti naarevano vi uvara kempukaiqama kaanarove. Ti harukaivaro ti naarevano nteharo airi vaiinti nahenti kahaqiharo vika qora uva nunka nimitaanarove.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Te tiari iriate. Maa entaraqaahai te kia uaini qaiqaa naraiti variqi vi, ne ti Qova raqikiainaraqi ti vataake oru vai entaraqaa, te ni hampata vaiha qaraaka uaini nararave, tiro.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ihuva minti tivakero nai vaintinavu hampata Kotirara ihi tivakero vevarero Orivi Aiqinaqaa vurama.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Vinavuka mini vuvaro Ihuva vinavuka tiva nimiro tiharo, Nenavu vate entaqi ti maini kema, aiqu autute kantama vivarave. Kotira vukuqi qara ntuvato uvava vate vivauma varianarove. Mintima tiro:
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ho naantiara ti vara qaiqaa qaqi himpima kairaqe te naane ni nivuni Karirini virerave, tiro.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ihuva minti tuvaro Pitaava aqao tiro, Ekaa maaka ai maini ke aiqu autute kantama vivera, teqaima ainti vairerave, tiro.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Pitaava minti tuvaro Ihuva tiharo, Te tiarirara iriane. Vate entaqi kokoraaravano kia uva tirara are taaramo tataama tiriara kia vira tavaunarave tinarave, tiro.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ihuva minti tuvaro Pitaava aqao tiro, Ai vataake tivata harukaivera, te kia ariara kia vira tavaunarave tirerave, tiro. Pitaava minti tumanta Ihura vainti hininavuvata vi uvaraqai tura.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Viraqaahairo Ihuva nai vaintiaravata oru viro kaqava ututora, Gesemanive turaqi orurero nai vaintinavuara tiharo, Nenavu maini oquvi vaiqe te vuruni oru Kotira aaraare, tivakero
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Pitaaravata, Sebedira maaqutantavata, vinavukaqai ntita varero mini vuvaro vira avu aato kia koqe uvaro vira muntukavanovata qoraiquvaro
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 viva taaramonavuara tiharo, Ti muntukavano voqamakero qoraiqimanta vaurarora tiro, vi maarava ti haatara kareva auti vaivo. Nenavu maaqaa ti vataake vaiha avu viti viri ihama aitutiha variate, tiro.
38 e disse a eles:
39 Minti tivakero viva inaaraiqaka vutuni viniro, virihairo oru vataini hiqiri viro Kotira aareharo tiharo, Mpo, ti Qo, are hove tirera, te ihavina namarira naaina kaapura are vi kaapura qaqini vara kaane. Te minti tiariraravata, are kia ti muntuka vainara avataqira viraitira, are nena muntuka vainara avataqira vuane, tiro.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ihuva minti tivakero orurantero nai vainti taaramonavu konaini ani tavomanta vinavuka avu tauntomanta vaite vauvaro viva Pitaarara tiharo, Mpo, nantihae nenavu kia ti vataake inaaraiqa vohaa auaqai vaiha avu rampai keha viti viri aitutiha variavo?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Sataaniva ninavu avataantorave ti, aitutiha Kotira aareha variate. Ninavu maraquravano mintiataa ivaro ni vaata kempukavano kia ho vaivo, tiro.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ihuva minti tivakero qaiqaa vinavuka mini kero oru qaiqaa Kotira aareharo tiharo, Mpo, ti Qo, are maa kaap ura qaqini vara kerava kia ho vairera, te nina muntuka vainara avatarerave, tiro.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Minti tivakero qaiqaa orurantero ani tavovaro vira vaintinavu avu tauntomanta vaitateqai vaura.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Vinavuka vaite vauvaro Ihuva qaiqaa vinavuka mini kero oru viro Kotira taaramo tataa aareharo vaaka tuntema kero, vohaa qarama kero qaiqaavata tura.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Kotira aarama taiqakero Ihuva orurantero taaramonavuara tiharo, Ike, nenavu auraara vaihae vaite variavo? Ho tavaate. Ti entavano aniraivo. Ti Vataini Vatatai Vaintika ravaaqavu vare vuru qora kaiqa vare variaka kauquqi tutake entavama aniraivo.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Ho himpiqenavu vuare. Ti qovarama kaarira vaiintiva anima vaivo, tiro.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ihuva vi uvara ti vauvaro vira vainti 12 navuqihairo Iutaasiva orurora. Vira vataake airi vaiinti iqoka paepaeve kaavuve tota vare orurora. Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika noranavuvata, Iutaa nora vaiintinavuvata, vinavuka vi vaiintika nititomanta vika Iutaasira vataake anura.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Iutaasiva Ihura qovarama kaainarara avuni vika mintima tiva nimiro: Te oru vira uva manteha moqa kaaina vaiintira virave. Ne virama oru ravaaqavu kaate, tiro.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Iutaasiva minti tivakero vika hampata Ihuva vaunaini vaaka orurero tiharo, Maara ti variara vaiintio, vaiharave, tivakero vira moqa kero.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Vira moqa kovaro Ihuva tiharo, Ti vaiintio, nana haikara aninara vaaka autuane, tumanta Iutaasira hampata anuka oru nai kauquqohai Ihura ravaaqavu tovaro
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 viraqaahairo Ihura vainti vovano iqoka paepae nai utaqihairo raraukero viraqohairo vaiinti vo vira aato teqa aqukora. Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika qiata vaiinti vira paanaa vaiinti aato teqa aqukora.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Teqa aqukovaro Ihuva virara, Aqao, kia mintiane. Nena iqoka paepae veva nai utaqi nonku taane. Iqoka paepae toteha raqi vaika vaivaro iqoka paepaevano nái vika aru kaanarove.
52 Aí Jesus disse:
53 Are kiae kankomakera iriarao? Te tenta Qora aareha ti kahaqama timitaane tiarera, viva vaakama iqoka enseli airitahaa 12 ankunavu nititairamanta tuvivarave.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Te minti tiari vika tuvivera, nantiakeroe haaru qara ntuvato uvava quqaa vivau varianarove? tiro.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ihuva minti tivakero viraqaahairo Iutaasira vataake anu vaiintikara tiharo, Ike, Ne kamaanira vataake iqoka raqi vaiintira ravaaqavu karekae iqoka paepaevata kaavuvata vare aniavo? Te vo enta vo enta Kotira Naavuqi vaiha vaiinti nahenti vakaaka tiva nimi vauramanta ne vi entara kia ti ravaaqavu kaarave.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Haaru vetanto entaqaa paropeti vaiintinavu vi haikava qovarama vuainarara qara ntuvato uvava vivauma variarire tiro, vate maa haikava qovarama vivo, tiro.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Vira vaintinavu ruqemake vumanta Ihura ravaaqavu toka vira vita vare Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika qiata vaiintivano vauraqi Kaiapaasira naavuqi vuru komanta vi naavuraqi maara okara ti vau vaiintinavukavata, Iutaa vaiinti noranavuvata, uki vaura.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ihura vita vuru ke vauvaro Pitaava niaraihairo vika avataqi viro Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika qiata vaiinti Kaiapaasira naavu vatukaini orurero avutaqi vaiharo vi haikava qovarai qiainara tavareva maimaraara raqiki vau vaiintinavuka hampata oquvi vaura.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Pitaava vahaaqaini vaumanta naavuqi Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika noranavuvata, ekaa viraqi uki vau vaiintikavata, vika Ihura arukareka viraqaa una uva vatarare tuvaro
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 kia uva vaumanta qumina vi uvara rante vaumanta vo vaiinti vo vaiinti himpite Ihuraqaa qumina uva, vo uva vo uva ti vaura. Minti ti vaumanta ekaanaini vaiinti taaraqanta himpi
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Ihurara tiha, Maa vaiintiva minti timanta tetanta irunarave. Viva tiharo, Te homa Kotira Naavu rampai aquke viraqaahai taaramo entaqai vaiha vi naavura qaiqaa kaqa taiqa kararave tirave, ti.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Vitanta minti tuvaro Kotira kaiqa vara amite vau vaiintika vika qiata vaiintivano himpiro Ihurara tiharo, Vitanta mintimama ariqaa uva vateha ti variavo. Are vo? Vi uvara irihara náitantara nana uvae tinarave? tuvaro
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ihuva kia uva tiraitiro, evaara vauvaro qaiqaa qiata vaiinti viva Ihurara tiharo, Te Kotira avuqaa vaiha vira autu rehama ariarama quqaa uva tiane turo. Quqaae are Mesaiaavano Kotira Maaquvano variarao? tinavu tiva timiraqe iriare, tiro.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Viva minti tuvaro Ihuva tiharo, Are tianara te maa vikave. Te tiari ne iriate. Ne naantiara tave vaiqe te Vataini Vatatai Vaintika noraiqamavi Kotiva mpeqavano variainanaini vira kauqu tanaraini oquvi vaiha tonavuqaa tuvirerave, tiro.
64 Jesus respondeu:
65 Ihuva minti tuvaro Kotira kaiqa vara amite vauka vika qiata vaiintivano nai utavaaqa qunahi qaanahima kero tiharo, Oho, viva Kotira avuqaa vaiharo vaaqu uvama tivo. Vo vaiintinavu viraqaa uva vateka qumina aaraarorave. Tavaate. Ne iri variavaro viva Kotira avuqaa vaiharo vaaqu uva tivo.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Vira kaara ne Ihurara nana uvae tivarave? Tiqe iriare, tiro.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Vika minti tivake oru Ihura viriqi taara vihike, nái kauqu rumpa vare vira ruqutuke, aatovata ruqema aqukeha
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 ruheha tiha, Mesaiaao, are quqaa uva qoqaiqamake variara vaiintiva vairera, ai arina vaiintira autu rairaqe iriare, ti.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Naavuqi mintiaqi vi vauvaro Pitaava vahaaqaini vatukaqaa oquvi vauvaro kaiqa nahenti vovano Pitaara aumanto viro virara tiharo, Arevata Ihura Karirihainaara vataakera ni variaravave, tiro.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Viva minti tuvaro Pitaava vika nivuqaa vaiharo aqao tiro, Are tiana uvara kia te irunarave, tiro.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Viva minti tivakero oru hohaa qentiana vauvaro kaiqa nahenti vovano vira tavero mini himpi vaukara tiharo, Maa vaiintiva Ihura Nasaretihainaara vikantiro vaivave, tiro.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Minti tuvaro Pitaava kauqu aiqiqaa aqukero tiharo, Kia te vi vaiintira tavaunarave, tiro.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Minti tivakero inaaraiqa vaumanta mini himpite vauka Pitaava vaunaini orure virara tiha, Ihura vaintinavu vi vatanaaka variavara quqaama arevata vohaa vi vatanaavaqaima variarao. Vika ti varia auntara voqaarama ai auntavanovata vaivo, ti.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Vika minti tuvaro Pitaava kauqu aiqiqaa aqukero tiharo, Te kia quqaa uva tiarera, Kotiva homa ti ruqutuanarove. Te quqaama turo. Ne ti varia vaiintira kia te vira tavaunarave, tiro.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 viraqaahairo Ihuva Pitaara tiva amu uvava vira aatoqi ntuva vura. Ihuva Pitaarara minti turave: Kokoraaravano kia uva tirara are taaramo tataama tiriara kia vira tavaunarave tinarave tu uvara iriro, viva aaqaini vuvaro vira muntukavano qoraiquvaro iqi ratora.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.