Mateus 10
Kotira Uva (TBG) vs NTLH
1 Ihuva nai vainti 12navu naarama ruvaaquma kero vinavuka vaiinti nahentiqihai vaana nititeha vo rovara vo rovara vareka koqema nimitaate tiro, viva vinavuka noraiqama kora.
1 Jesus chamou os seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos maus e curar todas as enfermidades e doenças graves.
2 Viva noraiqamako vaiintika nutu maantimama vairo:
2 São estes os nomes dos doze apóstolos : primeiro, Simão, chamado Pedro, e o seu irmão André; Tiago e o seu irmão João, filhos de Zebedeu;
3 Piripira, Batolamura, Tomaasira,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé e Mateus, o cobrador de impostos; Tiago, filho de Alfeu; Tadeu
4 Saimonira—vira autu vo Selotira,
4 e Simão, o nacionalista; e Judas Iscariotes, que traiu Jesus.
5 Ihuva nai vainti 12navu nititeharo uva tiva nimiro tiharo, Ne aaraini vihama kia vo vatanaa maaqaini vuate. Kia Sameria vaiinti nahenti vatukainivata vuate.
5 Jesus enviou esses doze homens, dando-lhes a seguinte ordem:
6 Ne kia mini mini viraiti, ne Isareri vatanaaka nenta navunaaka varianainiqai vuate. Sipisipinavu hampi vi aniha kakakima vuantemake, vika kakakima vuarave.
6 Pelo contrário, procurem as ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Ne oru vaiha mintima tiva nimiate. Kotiva niqaa raqikiarirava ni aumantoma aniraivo, tiate.
7 Vão e anunciem isto: “O
8 Ne rovara vareka koqema nimiteha, ne qutu vika qaiqaa qaqi vara himpima keha, ne vaata ne vaina numuarava vaiinti arinara, vira nunka nimiteha, ne vaiinti avutaqi vaina vaanaravata atitaivaro qaqini aitare vuarire. Te kia niara monu naariraiti qaqi ni noraiqama kaunarara ti, nevata vaiinti nahenti qaqima koqema nimitaqi vuate.
8 Curem os leprosos e outros doentes, ressuscitem os mortos e expulsem os demônios. Vocês receberam sem pagar; portanto, deem sem cobrar.
9 Kia kori monuve, silvaa monuve, uvairi monuve, ruva vare vuate.
9 Não levem guardados no cinto nem ouro, nem prata, nem moedas de cobre.
10 Ne aaraini vireka iha kia kara utaqi ruva vare, vo utavaaqave, aiqu nonkirave, kauruve, vi haikara vi haikara kia vararaiti, qaqima vuate. Ne kahaqama nimitare ika vikama niqaa raqikivarave.
10 Nesta viagem não levem sacola, nem uma
11 Ne nora vatukainie, inaara vatukainie, orurema ni quahama nimitaaina vaiintira rantake vira naavuqiqai variqi vima vi vatukara mini kema vuate.
11 — Quando entrarem numa cidade ou povoado, procurem alguém que queira recebê-los e fiquem hospedados na casa dessa pessoa até irem embora daquele lugar.
12 Ne naavuqi oriqetare iha, viraqi vaika uva manteha tiha, Ni muntukaqihai paru i vaira variate, tiate.
12 Quando entrarem numa casa, digam: “Que a paz esteja nesta casa!”
13 Ne minti timanta viraqi vaika ni koqemake ntita vataivera, Kotiva vika muntuka paruma nimitaarire. Vika kia ni koqemake ntita vataivera, Kotiva nintaqaima muntuka paruma nimitaanarove.
13 Se as pessoas daquela casa receberem vocês bem, que a saudação de paz fique com elas. Mas, se não os receberem bem, retirem a saudação.
14 Vo vatukaqihainaaka kia ni quahama nimite ni uvavata irivera, ne nenta aiquqaahai vi vatukaqihainaa konkoma rintatike vimanta, ˻vika ne vikara qoririma nimiterara tavaate˼.
14 E, se em alguma casa ou cidade as pessoas não quiserem recebê-los, nem ouvi-los, saiam daquele lugar. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
15 Te quqaama ni tiva nimiari iriate. Ni uva kia iri vaiinti nahentika Kotiva vikaqaa nora uvama vataanarove. Vetanto entaqaa Sodomini vaukavata, Gomoraini vaukavata, vaaqu kaiqaqai vare vaurave. Naantiara ekaara entaqaa Kotiva ko tiharo vi vatanaakaqaa inaara uvaqai vatero, kia ni uva iri vaiinti nahentika vikaqaama nora uva vataanarove, tiro. Ihuva minti tura.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: no Dia do Juízo, Deus terá mais pena das cidades de Sodoma e de Gomorra do que daquela cidade.
16 Ihuva minti tivakero viva tiharo, Ne maa uvara iriate. Te ni nititaari ne sipisipi voqaara vaiintinavu qaakau vairi voqaara vainaini vivarave. Virara irihama ne memaruvano koqemakero taveharo ninantemake niha, miruravano kia nai henara arinantemake, nevata kia vora qoraiqama amitaraiti nuate.
16 — Escutem! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos. Sejam espertos como as cobras e sem maldade como as pombas.
17 Ne vo vaiintinavuara raurihama variate. Vika ni ravaaqavu vare vuru nái kansoru naavuqi ke niqaa uva vatevarave. Ne maara naavuqi vaimanta ni kaavu numiqake vatevarave.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão presos, e levados ao tribunal, e serão chicoteados nas
18 Ne ti kaiqa vare vaimanta vira kaara ni ravaaqavu vare vuru nora vaiinti avuqaavata, avuhainaaka nivuqaavata, vuru kevarave. Ni vuru kaimanta ne vika nivuqaa vaiha, vikavata vo vatanaa vo vatanaakavata ti hutuqai tiva qovaraiqama nimiate.
18 Por serem meus seguidores, vocês serão levados aos governadores e reis para serem julgados e falarão a eles e aos não judeus sobre o
19 — ausente —
19 Quando levarem vocês para serem julgados, não fiquem preocupados com o que deverão dizer ou como irão falar. Quando chegar o momento, Deus dará a vocês o que devem falar.
20 — ausente —
20 Porque as palavras que disserem não serão de vocês mesmos, mas virão do Espírito do Pai de vocês, que fala por meio de vocês.
21 Naantiara vokika nái qatae nái vakaarae qovarama kaimanta arukevarave. Vika qoka nái vainti qovarama kaimanta arukevarave. Vika vaintinavu nái noka qoka navutaiqihama vika arukaate timanta arukevarave.
21 — Muitos entregarão os seus próprios irmãos para serem mortos, e os pais entregarão os filhos. Os filhos ficarão contra os pais e os matarão.
22 Ne ti kaiqa vare vaimanta vira kaara ni iri qoraiqama nimitevarave. Mintiaqi vivaro kia vaaka popohanaara iraitiro, vo enta vo enta kempukaiqaa kero ti uva iriqiro vi vaira vaiintiva, viva vairaro Kotiva virama vita varaanarove.
22 Todos odiarão vocês por serem meus seguidores. Mas quem ficar firme até o fim será salvo.
23 Ne vi vatukaraqi vaimanta ni qoraiqama nimiteha ni arukareka autivera, ne aiqu aututema vo vatukaini vuate. Te tiari iriate. Ne vatuka vatuka vi aniha ti vakaaka Isareri vaiinti nahenti tiva nimiqi viha vi kaiqara kia taiqa karaiti qaqi varaqi vi vaiqe, te Vataini Vatatai Vaintika qaiqaa orurante tuvirerave.
23 Quando vocês forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês não acabarão o seu trabalho em todas as cidades de Israel antes que venha o
24 Sikuru vaintivano kiama nai tisaara aatarakero vaivaro, kaiqa vaiintivanovata kia nai nora vaiintiqaa raqiki vairave.
24 — Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor, e nenhum empregado é mais importante do que o seu patrão.
25 Sikuru vaintivano variqi viro nai tisaara aanantama viro, viraqaahairo viva te homa vohaa qaramavi vauro tianarove. Kaiqa vaiintivano variqi viro nai nora vaiinti aanantama viro, viraqaahairo viva te ho vohaa qaramavi vauro tianaro. Vika te niqaa raqiki vauraukara tiha, Are vaana avuhainaava Belsebuliva variarao tiarave. Vika tiriara minti ti variarara ti, ike, vika ni ti vaintinavuaravata nana nana qora uvama tiva nimitevarave, tiro.
25 Portanto, o aluno deve ficar satisfeito em ser como o seu professor, e o empregado, em ser como o seu patrão. Se o chefe da família é chamado de
26 Ne vi uvara irihama kia vaiinti aatu qeteha variate. Vovano tavaantorave ti, vate aqute varia haikara, naantiara ekaa vi haikara vi haikara ravaqaakero qoqaama vataanarove. Vate kukeqate varia haikara naantiara qoqaiqama kairaro qoqaama varianarove.
26 — Portanto, não tenham medo de ninguém. Tudo o que está coberto vai ser descoberto; e tudo o que está escondido será conhecido.
27 Vate te konkiraqi vaiha ni tiva nimi vauna uvara, ne naantiara aatitainaraqaa vaiha tiva nimiate. Vate te evaara tiva nimi vauna uvara, vi uvara naantiara vatukaqaa vaiha naverai tivakeha tiva nimiate.
27 O que estou dizendo a vocês na escuridão repitam na luz do dia. E o que vocês ouviram em segredo anunciem abertamente.
28 Ni maraqura kia ho arukaraiti, ni vaataqai aruke vaiintikara kia vika naatu qetaate. Ne Kotira aatu qeteha variate. Kotiva vaiinti vaatavata vira maraquravata nora iha itainaraqi ho aqukairaro ita taiqa vuariravama vaivo.
28 Não tenham medo daqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma. Porém tenham medo de Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Ho quqaae vaiintivano inaara monu vohauru aqukeharo uapaa uviri taaraqanta vare vairave? Ne uapaa uvirive tia haikara Kotiva viraqaavata raqikiharoma, viva kia hove tirera, vi uviriva kia ho vataqaa hiqiruanarove.
29 Por acaso não é verdade que dois passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? Porém nenhum deles cai no chão se o Pai de vocês não deixar que isso aconteça.
30 Kotiva niqaa raqikiharoma ni okara ekaa tave vaiva, viva ni qiata kaukivata ekaa kaara ruva tairave.
30 Quanto a vocês, até os fios dos seus cabelos estão todos contados.
31 Kotiva airi uapaa uviri raqikiharovata, viva niara ne uviri vika aatara kaakave tirara ti, ne kia qeteha variate, tiro.
31 Portanto, não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos.
32 Ihuva minti tivakero tiva nimiqi viharo tiharo, Vaiinti vovano vaiinti nahenti nivuqaa vaiharo tiriara tiva qovaraiqaakero tiharo, Te vira vaintima vauro, tirera, tevata ti Qova naaruvaini vaira avuqaa vaiha virara tiva qovaraiqaake vi vaiintivavata ti vaintima vaivo tirarave.
32 — Se uma pessoa afirmar publicamente que pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, afirmarei diante do meu Pai, que está no céu, que ela pertence a mim.
33 Vovano vaiinti nahenti nivuqaa vaiharo tiriara aqao kia vira vaintima vauro tirera, tevata ti Qova naaruvaini vaira avuqaa vaiha nai vi vaiintiraravata aqao kia ti vaintima vaivo tirarave, tiro.
33 Mas, se uma pessoa disser publicamente que não pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, direi diante do meu Pai, que está no céu, que ela não pertence a mim.
34 Minti tivakero Ihuva tiharo, Ne tiriara tihama viva tuvu vaimantara ti, vaiinti nahenti vataini vaika maateraiqiha variqi vivarave tiavo. Ne mintie tiavo? Aqao, te vataini tuvu vaunarara ti, vataini vaika ti navutaiqiha vaivaro nora iqokavano qovaraiqianarove.
34 — Não pensem que eu vim trazer paz ao mundo. Não vim trazer a paz, mas a espada.
35 Ti kaara vira maaquvano nai qokantirove, vira raavuravano nai nokantirove, vira naaqutuvano nai tonanokantirove, navutaiqiha vaivarave.
35 Eu vim para pôr os filhos contra os pais, as filhas contra as mães e as noras contra as sogras.
36 Ti kaara vo vaiintivano vairamanta vira naavuqi vaika, vikama vira navutaiqivarave.
36 E assim os piores inimigos de uma pessoa serão os seus próprios parentes.
37 Vovano tiriara muntuka vainaravata aatarakero nai norarave, nai qorarave, voqavata muntuka variarirava, vi vaiintiva kiama ho ti vainti varianarove. Vovano tiriara muntuka vainaravata aatarakero nai maaquarave, nai raavurarave, voqavata muntuka variarirava, vi vaiintiva kiama ho ti vainti varianarove.
37 — Quem ama o seu pai ou a sua mãe mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor. Quem ama o seu filho ou a sua filha mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor.
38 Vovano kia nai aruke hirite katarira vara aqu varero ti naantiara aniariva, viva kiama ho ti vainti varianarove.
38 Não serve para ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
39 Vaiintivano nai vataini qaqi variqiro vuainararaqai noraiqaakero iriqiro vi variarirava, vi vaiintiva ekaarama qutu vuanarove. Vaiinti vovano tiriara iriqi viharo vuru qutu virava, vi vaiintiva ekaa enta qaqi variqiro vuanarove.
39 Quem procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo, porque é meu seguidor, terá a vida verdadeira.
40 Te ni nititaariraro vaiinti vovano ni quahama nimiteharo viva tivata quahama timitaanarove. Viva ti quahama timiteharo Kotiva ti tititairavata quahama amitaanarove.
40 — Quem recebe vocês está recebendo a mim; e quem me recebe está recebendo aquele que me enviou.
41 Kotira uva qoqaiqama kero tiva nimi vaira vaiintiva, paropeti vaiintivano anintairaro vo vaiintivano vira uva irireva quahairera, Kotiva paropeti vaiinti koqema amitainantema kero, vi vaiintiravata koqema amitaanarove. Avuqavuqaa keharo ni vaira vaiintiva anintairaro vo vaiintivano virara avuqavuqaa kero ni vai vaiintirave kaiqe vira quahama amitaare tirera, Kotiva avuqavuqaa kero ni vaina vaiintira koqema amitainantema kero, vi vaiintiravata koqema amitaanarove.
41 Quem receber um
42 Vo vaiintivano ti vainti inaara vainti tavero virara Ihura vaintive tivakero quahama amiteharo antai namarira kaqakero amirera, Kotiva kia vi vaiintira qaqira karaitiro, vira noqaa koqemakero nai amianarove, tiro. Ihuva turama.
42 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem, apenas por ser meu seguidor, der ainda que seja um copo de água fria ao menor dos meus seguidores, certamente receberá a sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.