Marcos 1
Kotira Uva (TBG) vs NAA
1 Ihu Karaitiva Kotira Maaquvano vaira. Vira uva koqe uva vira okara vaireva maantimama vairo:
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Haarua entaqaa Aisaiaava Kotira uva qoqaiqama kero qara ntuva tero tiharo,
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 Vi vaiintiva qumina vataini vaiharo naveraitiharo, Ne Noravano vuaina aarara qerama amitema vira aara avuqavuqama amitaivaro viva vivauma ho vuarire tianarove, tura. (Aisaiaa 40:3)
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 Kotiva vira kahaquvaro Aisaiaava hoqarero vetanto entaqaa mintima vi uvara qara ruva tovaro airi ihi aitarovaro vo enta Ioniva qumina vataini qovarama vura. Qumina vataini qovarama viro Ioniva vaiinti nahenti namari nimiharo vika tiva nimiro tiharo, Nenta qora kaiqa vare vaira qaqirake namari varaivaro Kotiva ne qora kaiqa vare vai uvara nunka nimitaarire, tiro.
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 Ioniva minti ti vaumanta Iutia vataihaive, Ieruharemi vatukaihaive, ekaa vi vatanaaka hihai hihai viva uva tunaini vivi otu Iotani Namariqi vaiha vika nái qora kaiqa vare vaura tiva qovaramake vauvaro Ioniva vika namari nimi vaura.
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Ionira utavaaqavano vaireva, kameri quara kauki varakero aututo utavaaqava vauvaro viva viraqai nonku tero reti tavaarana rumpa tero vaura. Ioniva kia karavata utukero naraitiro, viva korikavata vaunkakavano nkuruto namariravata vi kararaqai neharo vaura.
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Ioniva vaiinti nahenti tiva nimiro tiharo, Ti naantiaraini aniaina vaiintiva viva mpeqavanoma ti haatara kero nora vaiintima varianarove. Viva nora vaiinti vaimanta te qumina vaiinti vaihara ti, kia ho te kankakaavi vira aiqu naaqunta qantu amitararave.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Te qaqi namarima ni nimi vauro. Viva Kotira Maraqura ni nimianarove, tiro. Ioniva minti turama.
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 Vi entara Ihuva Nasareti vatuka Kariri vataihairo anirero otu Ioniva vaunaini vuvaro Ioniva Iotani Namariqi vaiharo namari Ihura amura.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 Namari Ihura amuvaro Ihuva namariqihairo qaqini vaarirero vaaka vuruvi tavovaro naaruvavano qantua vuvaro viraqihairo Kotira Maraquravano mirura voqaara tuviro tuvu Ihuraqaata vaura.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Ihuraqaata vauvaro uvavano naaruvaihairo mintima tiro: Are ti Maaquvano variarao. Ti muntukavano ariarama vaivo. Te ariara quahema vauro, tiro.
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 Uvavano naaruvaihairo minti tuvaro vaakama Kotira Maraquravano Ihura vita varero qumina vataini kia vaiintivata vau-naini vuru kora.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Vuru kovaro Ihuva mini vaiharo 40 entanavu varakovaro Sataaniva Ihurara qora kaiqa varaarire tiro, vira avatora. Ihuva mini qaakau aantau ni vaunaini vaumanta enselinavu tuvure vika viraqaata koqemake raqikiqi vi vaura.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 Vi entara vokuka Ionira ravaaqavu vare karapuhiqi vuru kovaro Ihuva Karirini viro oru mini vaiharo Kotira vakaaka koqe vakaaka vi vatanaaka tiva nimiro tiharo,
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 Vi entava aniraivo. Kotiva niqaa raqikiaina entava aumantoma aniraivo. Nenta qora kaiqa vare vaira qaqirake, te koqe vakaaka ni tiva nimiainara ne vi uvara iriqi niha nuate, tura.
15 Ele dizia:
16 Ihuva minti tivakero Kariri Varuva auvahini aitareharo tavovaro Saimoniva nai qata Entarukantiro vaiharo vahe re vaura. Vitanta havuka kaiqa vare vautantara ti, vitanta namariqi vahe re vauvaro
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 Ihuva vitantara tiharo, Netanta ti naantiara ti tivataqi aniate. Netanta havuka vahe ravakeha varentemake, netanta ti tivataqi viha vaiinti nahentima ntitevarave, tiro.
17 Jesus lhes disse:
18 Ihuva minti tumanta vitanta vaakama náitanta vahe mini ke, Ihura avataqi vurama.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 Vitanta vira vataake vuvaro Ihuva inaaraiqaka oru viharo tavomanta Sebedira maaqutanta Iemika Ionika votuqi vaiha vahe ruqemavura haqire vai.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 Vitanta vahe haqire vauvaro Ihuva vaaka vitanta naaromanta vitanta vira uva iri nái qora Sebediravata, vira kaiqa varo vaintikavata, votuqi mini ketanta Ihura avataqi vurama.
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 Vitantavata Ihura vataake vuvaro Ihuva oru viro Kapenaumini orurero mini vaiharo Maara Entaqaa maara naavuqi oriqetero vaiharo viraqi vaiinti nahenti vauka vakaaka tiva nimiro.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Ihuva vakaaka vaiinti nahenti tiva nimi vaumanta vika nái kauqu runkinkiri iha tiha, Ike, aahuva uva vo qarama keroma ti vaivo. Viva kia maara okara ti varia vaiintinavuka tiantemavauve ti vaivo. Viva nora vaiintivano tiantema keroma ti vaivo, tura.
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 Minti tuvaro Ihuva maara naavu viraqi vauvaro vaanavano vira avutaqi vau vaiintiva naavuqi ururero oi oi tiharo,
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 Ihuo, are Nasaretihainaavave. Are tinavu nantirevae aniarao? Are tinavu vehiqama karevae aniarao? Te ai okara iri tavaunarave. Kotiva ai atitaivara are Kotira kaiqaqai vare variaravave, tiro.
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 Minti tuvaro Ihuva vaana vira atiharo tiharo, Evaara variane. Vi vaiintiraqihaira qaqini aitarera vuane, tiro.
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 Ihuva minti tuvaro vaana viva voqamakero vi vaiintira qaki qakimakero oi oi tivakero qaqini aitarero viro.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 Qaqini aitarero vumanta viraqi ruvaaqumavi vauka kauqu runkinkiri iha nai tiva ami nai tiva ami iha tiha, Nana haikavanoe qovarama vivo? Maa uvara qaraaka uvave. Vi vaiintiva mpeqa uva tiharoma vaananavuvata nititaimanta vinavuka vira no iri variarave, tura.
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Vika minti tivaqi vi anumanta ekaa Kariri vataini vau vaiinti nahentikavata vi uvara irura.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Ihuva maara naavuqihairo vevarero, viraqaahairo viva Iemika Ionika ntita varero Saimonika Entaruka naavuqi viro.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Saimonira aintaantara vaata iha ite vauvaro naavuqi taintaqaa vaite vaumanta vinavuka Ihura virara tiva ami.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 Ihura virara tiva amuvaro Ihuva vira oru tavero vira kauqu utu varero vaaviarama kero. Mintuma kero vira vaaviarama kovaro vira vaata koqema vuvaro vi nahentiva himpiro ho vaiharo vika kara qera i vaura.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Ihuva vi vatukaraqi vauvaro kuarivano ruhunku vuvaro entama vumanta vaiinti nahenti nihavukavata, vaanavano avutaqi vaukavata, ntita vare Ihuva vaunaini vuru kora.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Vuru komanta ekaa vi vatanaakavata Ihuva vau naavura qentiana ruvaaqumavi mpiqavi vauvaro
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 Ihuva vaiinti nahenti airitahaa vo rovara vo rovara varoka koqema nimitovaro vika rovara taiqa vumanta ho vauvaro vaanavano vaiinti avutaqi vau vaanara vo vaiinti vo vaiintiqihairo nititama komanta vika aitare vura.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Vira qararaa kia aatitovaro Ihuva himpiro vevarero oru kia vaiintivanovata vaunaini Kotira aarareva viro.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 Mini Kotira aarareva vuvaro Saimoniva nai kena vaiinti hampata vira rantareva viro.
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 Oru vi oru Ihura rantake vinavuka tiha, Ekaa vi vatukaihainaaka ai rantareka ani variavo, ti.
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 Vinavuka minti tuvaro Ihuva aqao tiro, Varaiqenavu vo vatuka vo vatuka niha vakaaka vaiinti nahenti tiva nimiare. Te vakaaka vika tiva nimirera anuraukave, tiro.
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 Ihuva minti tivakero vinavukavata ntita varero Karirini vi aniharo vika maara naavuqi oriqetero vaiharo vaiinti nahenti vakaaka tiva nimiharo hini ku vaiinti nahentika avutaqihairo vaanavata nititama komanta aitare vura.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 Ihuva vakaaka tiva nimiqiro vi vauvaro vaiinti vovano vira vaata numuaravano ne vau vaiintiva Ihuva vaunaini orurero tori kauru araviro Ihurara mpo ike tiharo, Are ti kahaqiataa irera, are homa ti numuara nunka timitenarave, tiro.
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 Minti tuvaro Ihuva vi vaiintirara mpo ike tiva amiteharo nai kauqu viavi vira vaataqaa vatero tiharo, Te mintiataa ivera ai mintima amitarerave. Te ai vaatara koqema vuarire turo, tuvaro
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 vira vaata ne vau numuarava vaakama tavanta vuvaro viva ho vaura.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 Viva ho vauvaro Ihuva vi vaiintirara kempukaiqaakero tiharo,
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 Kia vokavata tiva nimiraitira, oru viraro Kotira kaiqa vara amite vaira vaiintiva ai vaata tuantikero tavaarire. Viraqaahaira are Mosiva maara uva tivatorara iriharama ofaa vo iha quarairamanta vaiinti nahenti vira tave, ariara quqaama vira vaata koqema vivo tiate, tiro.
44 E lhe disse:
45 Ihuva minti tuvaro vi vaiintiva kia Ihuva tunte iraitiro, vi uvara viti viri tiva nimumanta ekaa vaiinti nahenti vi uvara iruvaro vira kaara Ihuva vo vatuka vo vatuka qoqaa vuarirava kia ho vauvaro viva qaqira kero kia vatukaini viraitiro, qumina kanta variqiro vumanta vaiinti nahenti hihai hihai vira tavareka anura.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.