Marcos 8

New Testament in Tatuyo (TAV_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesu camajare cʉ canetooro bero camaja capãarã cʉ tʉpʉ caneñapoyuparã tunu. Topʉ ãnaa na caʉgapere cacʉgoquẽjuparã. To bairo na cabairo tʉjʉʉ Jesu cʉ buerãre pijori na caĩñupʉ:
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 —Ati maja paarãacãre yʉ bopaca tʉjʉcʉpʉ. Mani mena na cãno itia rʉmʉ neto. To bairi na ʉgarique peticoapa.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Cañigo riarãrena na ye wiiripʉ na yʉ catunuo jooata ma recomacana riañaborãma. Aperã cayoaropʉ cáatána ãma, na caĩñupʉ Jesu.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñuparã cʉ buerã Jesure: —Mani atopʉ camaja manopʉre dope bairo átiri ati maja capãarãre na mani ʉgarique nu majiquẽe.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 To bairo na caĩro Jesu na cajeniñañupʉ: —¿Noo cãnacã majuu pan rupaa mʉja cʉgoti? To bairo na cʉ caĩ jeniñaro: —Siete rupaari majuu jã cʉgo, caĩñuparã.
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 To bairo na caĩro apiri camajare na carui rotiyupʉ Jesu yepapʉre. Na rui roti yaparo pan rupaarire jee, Diore caĩ nʉcʉbʉgoyupʉ. Ĩ yaparo ti rupaare pe mʉto, cʉ buerãre na cajooyupʉ, camajare na bate jooya ĩi.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 To bairi wai quenare petoacã cacʉgoyuparã. Na quenare joori jʉgoye Diore caĩ nʉcʉbʉgoyupʉ Jesu. Ĩ yaparo na quenare cabate rotiyupʉ.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 To bairo cʉ cátiere caroaro caʉga yapi peticoajuparã. Na caʉga yapi rʉgarijere siete piiri majuu cajee neoñuparã.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Tiere caʉgaricarã cuatro mil majuu cãñuparã camaja nipetiro ãnaa. To cõona nare aátaje uiri bero, cumuapʉ eja jãa, cáaácoajupʉ cʉ buerã mena Dalmanuta cawame cʉtopʉ aácʉ.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 — ausente —
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Jesu cʉ buerã mena Dalmanutapʉ caejayuparã yua. Topʉ na caejaro fariseo maja Jesu mena seeto capee cawadayuparã. ¿Dio cʉ cajooricʉna cʉ ãti? ĩrã ʉmʉrecoo cabairije uniere cʉ cáti iñoo rotibajuparã.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 To bairo na caĩro Jesu yeri jinijãri ocõo bairo caĩñupʉ: —¿Nope ĩrã ati yʉtea macana ʉmʉrecoo macajere áti iñooriquere na tʉjʉgati? Cariapena mʉjaare yʉ ĩgʉ. Ʉmʉrecoo macajere mʉjaare yʉ áti iñooqueti majuucõagʉ, caĩñupʉ Jesu.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 To bairo na ĩ yaparo cumuapʉ eja jãa, ape nʉgoapʉ capeñacoajupʉ cʉ buerã mena tunu.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Ape nʉgoapʉ peña aána Jesu buerã na caʉgapere cajeequẽjuparã. Pan jĩcana cane aájuparã bairã pʉa.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 To bairi ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Caroaro tʉgooña majiña. Fariseo maja, to bairi Ʉpaʉ Herode na ya wame pan to wauato ĩrã levadura na caĩrije tiepʉ na caajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja, na caĩbajupʉ cʉ buerãre.
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 To bairo cʉ caĩrijere api majiquetibana: —Pan mani caʉgape mani cajee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi, caame ĩñuparã cʉ buerã.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 To bairo na caame ĩrijere majiri ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —¿Nope ĩrã, “Pan mani caʉgapere mani cajee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi,” yʉre mʉja ame ĩti? ¿Mʉjaare yʉ cátinemoro mʉja majiriticoati? Caroaro yʉ cátajere tʉjʉbana quena, yʉ cabuiorijere apibana quena mʉja tʉgooña majiquẽe. Mʉja majuuna mʉja yeripʉ mʉja tʉgooña majigaquẽna.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 — ausente —
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 To jʉgoye jĩca wamo cãnacã pan rupaari mena jĩca wamo cãnacã mil cãna camajare na yʉ canuepere ¿mʉja tʉgooñaquẽeti? ¿Noo cãnacã pii majuu na caʉga rʉgarijere mʉja cajee neori? caĩñupʉ Jesu. Cʉ buerã maca: —Doce piiri majuu jã cajee neowʉ, caĩñuparã. To bairo na caĩro na caĩnemoñupʉ Jesu tunu:
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 —Ape ni quenare siete rupaari pan rupaari mena bapari cãnacã mil cãna camajare yʉ canuwʉ. ¿Ti paʉ quenare noo cãnacã pii majuu mʉja cajee neori? na caĩñupʉ Jesu. —Siete piiri majuu jã cajee neowʉ, cʉ caĩñuparã.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 To bairo na caĩro na caĩñupʉ Jesu tunu: —To bairo yʉ cátajere majibana quena ¿nope ĩrã mʉja api majiquẽeti mai? na caĩñupʉ. To bairo ĩi pan macaje meere ĩi caĩñupʉ. Fariseo maja jocarãna na cabuerijere caroaro tʉgooña majiri na apiʉjaquẽja ĩi, na caĩñupʉ Jesu.
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Jesu cʉ buerã mena ʉtabʉcʉrare peña, ape nʉgoa Betsaida cawamecʉti macapʉ capeña ejayuparã. Ti macapʉ na caejaro Jesu tʉpʉ jĩcaʉ cacape tʉjʉquẽcʉre cane ejayuparã. Jesu tʉpʉ cʉ ne ejari, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñuparã: —Anire cʉ pañari cʉ netooña, cʉ caĩñuparã.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 To bairi Jesu cacape tʉjʉquẽcʉre cʉ wamo mena tʉ̃ga aáti maca tʉjaropʉ cʉ cane aájupʉ. Cabero Jesu cʉ ʉcoo mena cʉ catu wareyupʉ cʉ capere. To bairo áti yaparo Jesu cʉ wamori mena cʉ capere cañiga peoyupʉ. To bairo átiri cʉ caĩ jeniñañupʉ: —¿Mʉre apeye unie to bauti? caĩñupʉ.
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 To bairo cʉ caĩro, tʉjʉ pã: —Yʉ tʉjʉ camajare baii pʉa. Yucʉre bairo cabaurã aáteñama, caĩñupʉ.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 To bairo cʉ caĩro apii Jesu cʉ capere cʉ wamori mena cañiga peonemoñupʉ tunu. To bairo cʉ cátopʉna caroaro majuu catʉjʉ majiñupʉ yua. To cãnacã wame cariape catʉjʉ majiñupʉ.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 To bairi Jesu: —Macapʉre aáquẽja. Mʉre yʉ canetoorijere aperãre buio batequẽcʉna mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja, cʉ caĩñupʉ.
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Cabero Jesu cʉ buerã mena Césarea Filipo tʉ cãni macaripʉ cáaájuparã. Topʉ na jʉgo aácʉ ocõo bairo cʉ buerãre na caĩ jeniñañupʉ Jesu: —Camaja yʉ cabairijere wadapenirã, ¿Ñamʉ majuu cʉ̃ ãcʉmi, na ĩnucuti? caĩñupʉ.
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 To bairo cʉ caĩ jeniñaro ocõo bairo cʉ caĩ yʉyuparã: —Jĩcaarã, “Juan bautisari majocʉ cajĩa ecooricʉ ãnacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩma. Aperã, “Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ, Elías cãniñaricʉ tunu ejaricʉmi,” mʉre ĩnucuma. Aperã maca, “Apeĩ Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩma, cʉ caĩñuparã.
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Jesu cʉ buerãre na caĩ jeniñanemoñupʉ tunu: —Mʉja maca, ¿ñamʉ majuu ãcʉmi, yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? To bairo cʉ caĩro apii Pedro maca cʉ caĩ yʉyupʉ: —Tirʉmʉpʉ macana, “Camaja tʉpʉ joogʉmi Dio jĩcaʉ cãni majuʉre,” na caĩricʉna mʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pedro.
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 To bairo Pedro cʉ caĩriquere aperãre na cabuio rotiquẽjupʉ Jesu.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Cabero Jesu cʉ buerãre ocõo bairo na cabuio jʉgoyupʉ: —Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ anibacʉ quena seeto yʉ popiye tamʉogʉ. Cabʉcʉrã judío majare carotirã, sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã nipetirã yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre. To bairo yʉre na cajĩabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Caroaro na api majiato ĩi, cariape to bairije na caĩ buioyupʉ Jesu. To bairije na cʉ caĩ buioro Pedro aperobʉjaacã cʉ ne aáti: —¡To bairo ĩqueticõaña! Jesure cʉ caĩ tutiyupʉ.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 To bairo Pedro cʉ caĩro cʉ buerãre amojore tʉjʉri Pedrore cʉ catutiyupʉ Jesu: —¡Sataná, yʉre aáweoya! caĩñupʉ. Pedro Sataná cʉ caĩgari wamere cʉ caĩro ĩi, to bairo Pedrore cʉ caĩ tutiyupʉ Jesu. To bairi: —Dio cʉ caboorijere mʉ tʉgooñaquẽe. Camaja na caboorije macare mʉ tʉgooña mʉa, cʉ caĩñupʉ Pedrore.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Cabero Jesu cʉ buerã aperã camaja quenare pi neojori na cabuioyupʉ: —Yʉ mena macana anigarã mʉja majuuna mʉja cátigarijere tʉgooñaqueticõaña. To cãnacã rʉmʉ yʉ caboorije macare áti ʉjaya. Yʉre na cajĩagarore bairona mʉja quenare na cajĩagarije to cãnibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Noa, “Yʉ majuuna yʉ caboorije yʉ átigʉ,” caĩrã Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ catirique bʉgaquetigarãma. To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja caboorije átiquẽna, yʉ caboorije macare ána, yʉ ye quetire apiʉjarã, caroa ãnajere mʉja bʉgagarã.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 To bairi jĩcaʉ ati yepa macaje apeye unie nipetiro cacʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ cãnibope macare catʉgooñaquẽcʉ ũcʉ catirique bʉgaquetigʉmi. To bairi cʉ yeri maca Sataná tʉpʉ aá, cʉ cabaiata ñuuquetiboro. Sataná tʉpʉ cʉ cáaáquetipere wapaye majiquetiboʉmi, ati yepa macaje nipetiro cʉ cacʉgorije to cãnibato quena.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 — ausente —
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Ati yʉtea macana caroorã, yʉre canʉcʉbʉgoquẽna watoapʉ ãnaa, “Jesu yarã jã ã, cʉ ye quetire caapiʉjarã jã ã,” ĩ boboqueticõaña. Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ, yʉ Pacʉ cʉ caaji baterije mena, cʉ tʉ macana ángel maja mena. Ti paʉ cãno yʉre caboboricarãre yʉ quena na yʉ bobogʉ. “Yʉ cabuericarã me ãma,” yʉ quena na yʉ ĩgʉ.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.