Romanos 1
Dio Wadarique (TAV) vs AAI
1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo Roma macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Jesucristo cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buiobojari majocʉ. Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã apóstol na caĩrã mena cãnipaʉre yʉ cacũwĩ Dio, caroa quetire cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Tirʉmʉpʉre atie queti cʉ Macʉ cʉ cabaipere caĩ buio jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi cʉ ye quetire buiori maja ãnana Dio nare cʉ caĩrore bairona caucayupa.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 To bairi atie queti yʉ cabuio teñarije Dio Macʉ ye ã. Camajocʉ buiaʉ Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupi mani Ʉpaʉ Jesucristo.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Cʉ cabai yajiro bero Dio Espíritu Santo cʉ camajirije mena Jesure cʉ catunu catioyupi. To bairo ácʉ mani camajare mani caiñooñupi Dio, “Cʉ Macʉna ãmi,” mani caĩ majiparore bairo ĩi.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Caroaro mani átibojami Jesucristo. Cʉ jʉgori yʉ cacũñupi Dio, apóstol anigʉmi ĩi, yʉ ye quetire cʉ buio teñaato ĩi. To bairi to cãnacã yepapʉ camajare na yʉ cabuio teñaro jĩcaarã cʉ ye quetire caapirã Jesucristore api nʉcʉbʉgogarãma.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 — ausente —
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 — ausente —
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Atie mai mʉjaare yʉ buio jʉgo: Camaja ati yepa nipetiro macana Jesucristore mʉja caapiʉja nʉcʉbʉgorijere buio batema. To bairo mʉja cãniere na caĩ buiorijere apii Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩnucu. Jesucristo jʉgori mʉjaare yʉ jenibojanucu Diore.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Seeto yeri tʉgooña ocabʉtiri Diore yʉ áti nʉcʉbʉgo, cʉ Macʉ cʉ cãnie quetire buio teñaʉ. To bairi majiimi Dio to cãnacã nina nairoacã cʉ̃re mʉjaare yʉ cajenibojarijere.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 To bairi Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ, ocõo bairo cʉ yʉ ĩ jeninucu: “Dio, Roma macana tʉpʉ yʉ cáaápere mʉ cabooata topʉ yʉ cáaápere quenooya.” Tirʉmʉpʉna mʉja tʉpʉre yʉ cáaáganucubapʉ.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Dio yere mʉjaare yʉ buioga, netobʉjaro Jesu yere mʉja camaji ocabʉti nemoparore bairo ĩi. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉjʉgacʉpʉ.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata Jesure mani caapi nʉcʉbʉgorijere mani ame buiogarã. To bairo ame buiorã netobʉjaro Jesure mani api nʉcʉbʉgo ocabʉtigarã.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Ocõo bairi wame mʉja camajiro yʉ boo: Aperã quena judío maja cãniquẽnare Jesu ye quetire na yʉ cabuioro caapiʉjawã jĩcaarã. To bairi na caapiʉjarore bairo mʉja tʉ macana quena na apiʉjaato ĩi, capee niri mʉja tʉpʉre yʉ cáaágabapʉ. Aágabacʉ quena yʉ cáaá majiquẽpʉ.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Camaja to cãnacã majare Jesu ye quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. Macaa cãna, macaa cãniquẽna quena, cabue majirã, cabue majiquẽna quenare nipetirãre na cabuiopaʉ yʉ ã Jesu ye quetire.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 To bairi mʉjaa Roma macana quenare caroa queti Jesu yere seeto mʉjaare yʉ buioga.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Camaja noa atie Jesucristo ye quetire caapi nʉcʉbʉgorãre na netoo catiomi Dio. Cʉ̃re cabooquẽna menare na cʉ capopiyeyebopere na netoomi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre. Jesucristo jĩcaʉna ãmi manire canetoo majii. To bairo camajare cʉ canetoo majirijere tʉgooñari yʉ boboquẽe camajare tie quetire na buioʉ. Tie queti judío maja jetore buiorique cãni jʉgoyupa. Na bero judío maja cãniquẽna quenare buiorique ã.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Ocõo bairo majuu ã tie queti: “Noa Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgocõa ãna ãma.” To bairona ĩ uca turique ã Dio Wadarique cãniepʉre, “Caroarã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã. “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã ãma naa. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã to cãnacã rʉmʉ cacaticõa ãna anigarãma,” ĩ uca turique ã.
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 — ausente —
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Diore tʉjʉquetibana quena, “Seeto camajii ãcʉmi Dio,” mani ĩ maji, ati ʉmʉrecoo, ati yepa macaje cʉ cátajere tʉjʉri. Dio cʉ cãnicõa anie, nipetiro cʉ cáti rotirije quenare mani maji, cʉ cátajere tʉjʉri. Nemoopʉre ati yepa macajere Dio cʉ cátato bero nipetiro cʉ cátajere tʉjʉrique ã. To bairi, “Atie Diona cʉ cátaje ãno,” ĩ majiri Dio cʉ cãniere majirãma camaja nipetirã. To bairi tiere majibana quena cʉ̃re cabai netoo nʉcarã ãma. To bairo na majuuna na cabai netoo nʉcarije wapa na popiyeyegʉmi Dio. Na maca, “Dio, mʉ cãniere majiquetibana mʉre jã caapi nʉcʉbʉgoquẽpʉ, to bairi mʉ capopiyeyequetiparã jã ã,” ĩ majiquetigarãma rooro cátana maca.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Cʉ cãniere majibana quena Diore áti nʉcʉbʉgoquẽema. Caroaro cʉ cátajere tʉjʉbana quena tiere, “Caroaro jãre mʉ cátibojayupa,” Diore cʉ ĩquẽema. Ape wame macare tʉgooñari ĩ jocariquere tʉgooñama. To bairo baibana na yeripʉre jĩá netobʉjaro Diore camajiquẽna anicõama.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 “Seeto camajirã jã ã,” caĩrã anibana quena camajiquẽna majuu ani nutuapa.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 To bairo Diore, cayajiquẽcʉre cʉ áti nʉcʉbʉgogaquẽna na majuuna na cawericarã macare áti nʉcʉbʉgoma. Camaja, cawʉrã, waibʉcʉrã, aña, pinoare bairã cãnare we nʉcocõari na áti nʉcʉbʉgoma.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 To bairo na cáto, “To cõona caroorije na majuuna na caboorije cána na anicõato,” na ĩimi Dio. To bairo na cʉ caĩro bero na majuuna caroorije boboorije majuure átinucuma.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Dio ye cariape cãni wame apiʉjagaquetiri caĩ jocarije macare apiʉjama. Dio ati ʉmʉrecoo macana nipetirore cátacʉ jetore cʉ na cáti nʉcʉbʉgope aninucubapa, to cãnacã rʉmʉ cãnicõa ãcʉ macare. Na maca Diore áti nʉcʉbʉgoquẽnana Dio cʉ carupeoricarã macare áti nʉcʉbʉgonucuma.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 To bairo cátinucurã na cãno maca, “Baiyupa na majuuna seeto caroorije cáticõana na ãmaro,” na ĩimi Dio yua. Cãromia caroaro manapʉ cʉtajere booquẽnana na majuuna caroorije ame áti epenucuma.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Caʉmʉa quena to bairona caroaro nʉmo cʉtajere booquetiri na majuuna caʉmʉa anibana quena caroorije ame áti epecõama caboboorijere. To bairo na majuuna seeto caroorije na cátie wapa cariape na popiyeye majuucõagʉmi Dio to bairo rooro cánare.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Diore na catʉgooñagaquẽto maca, “To cõona caroorije jetore catʉgooñarã na anicõato,” ĩimi Dio. To bairo Dio nare cʉ caĩro bero caroorije jeto áticõa aninucuma boboquẽnana.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Ocõo bairi wame áti aninucuma caroorije to cãnacã wamere: Apeye unie cacʉgorã anibana quena apeye uniere boo neto tʉgooñama. Aperãre, “Rooro nare mani áticõato,” ĩ tʉgooñanucuma. Aperã ye tʉjʉ ʉgoo punijininucuma. Camajare na jĩama. Ame wada neto paima. Ĩ jocarique ĩnucuma. Ame tuti paima. Rooro wada pai yoja teñama.
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 Aperã caroorije na cátiquẽtie to cãnibato quena, “Rooro cána ãma,” na ĩ wada painucuma. Diore tʉgooñagateema. Ĩ punijini yʉnucuma. “Caroaʉ, camajii yʉ ã,” ĩ tʉgooñari to bairona ĩtori buioma. Seeto tʉgooñama caroorije na cátipere, caroorã aniri. Na pacʉare na bai netoo nʉcanucuma.
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 Cañuurijere majigaquẽema. “Ocõo bairo jã átigarã,” caĩrã anibana quena na caĩri wamere áti ʉjagaquẽema. Aperãre na mai tʉjʉquẽema. Aperã rooro na cátajere majiritiquẽema. Rooro catamʉorãre na bopaca tʉjʉquẽema. To cãnacã wame caroorije átinucuma, Diore cabai netoo nʉcarã aniri.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 To bairona cabairãre caroorã na cabai yajiri paʉpʉre na regʉmi Dio. Nare cʉ carepere camajirã anibana quena to bairona cáticõa ãna aninucuma. Seeto wariñuuma aperã nare bairona caroorije na cátiere bairije na cáto tʉjʉri.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.