Mateus 6

Dio Wadarique (TAV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu tunu:
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 To bairi cabopacoorãre na joorã, “Caroa majuu na yʉ átibojawʉ,” aperãre na ĩ buioqueticõaña. To bairona ĩnucuma aperã maca átitorã cabopacoorãre na joorã. “Caroarã jã ã,” jocarã ĩma. Neñapo buerica wiiripʉ, macari recomaca quena, noo camaja na cãnopʉ aána, “Cabopacoorãre na jã cajooro aperã jãre, ‘Caroarã ãma,’ jã na ĩ nʉcʉbʉgoato,” ĩ tʉgooñama. To bairo aperã, “Caroarã ãma,” nare na caĩ tʉjʉ nʉcʉbʉgobato quena to bairo na ĩ tʉjʉquẽemi Dio to bairo caĩ tʉgooñarãre. Cabopacoorãre na cátinemobatie wapa caroare na jooquetigʉmi Dio. Nare bairo jocarãna caroare cátitorã aniqueticõaña mʉjaa.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Mʉja maca cabopacoorãre na joorã aperãre na ĩ buioqueticõaña.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Aperã mʉja yarã na catʉjʉquetibato quena cabopacoorãre na jooya. To bairo mʉja cáto mani Pacʉ jeto tʉjʉgʉmi na mʉja cajooro. To bairi caroa wamere mʉja cáto tʉjʉ, wariñuuriquere mʉja joogʉmi Dio.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 ’Diore jeni nʉcʉbʉgorã, “Aperã, ‘Diore caroaro cáti nʉcʉbʉgorã ãnama,’ jãre na tʉjʉ tʉgooñaato,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. To bairi wame tʉgooñama aperã, “Caroarã jã ã,” caĩ jocarã. Neñapo buerica wiiripʉ, o maca recomacapʉ noo camaja na cãnopʉ tʉjʉnucuri Diore jenitoma, aperã jãre na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. To bairo átitori na caĩ tʉgooñaro caroare na jooquetigʉmi Dio. Nare bairo tʉgooñaqueticõaña, Diore jeni nʉcʉbʉgorã.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Mʉja maca jĩcaʉna aperã na catʉjʉquẽtopʉ, noo mʉja ya arʉapʉ jãa, jope turicaro biperi mani Pacʉ Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoya. To bairo jĩcaʉna mʉja cajeni nʉcʉbʉgoro tʉjʉʉ mani Pacʉ jeto mʉja tʉjʉri wariñuuriquere mʉja joogʉmi yua.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 ’Aperã Diore camajiquẽna caroaro catʉgooñaquẽtie jeto yoaro wadama. “To bairo yoaro yʉ cawadaro yʉ apigʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabapa. To bairi catʉgooñaquẽtiere yoaro na cawadarore bairo ĩquẽja mʉjaa, Diore jeni nʉcʉbʉgorã.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Nare bairo baiquẽja mʉjaa. Mani Pacʉ mere majitʉgami mʉja cajenipere mʉja cajeniparo jʉgoye.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 To bairi Diore jeni nʉcʉbʉgorã, ocõo bairo cʉ ĩña:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Ati yepapʉ Caʉpaʉ majuu ãña. Ʉmʉrecoo macana caroaro mʉ caboorije átinucuma. To bairo na cátore bairona ati yepa macana quena to bairona mʉ caboorijere na áparo.
10 A aiwob tan,
11 Ʉgarique ati rʉmʉ jã caʉgapere jã jooya.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Caroorije jã cátaje majirioya. Jã quena rooro jãre cátanare na caroorijere jã majiriogarã. To bairi nare jã camajiriobojarore bairona mʉ quena jãre majiriobojaya caroorije jã cátajere.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Sataná jãre cʉ cawadajãro caroorije jã cátibopere jã matabojaya. Mʉ jeto carotii mʉ ã. Mʉ jeto catutuaʉ mʉ ã. Mʉ jeto camaja na cáti nʉcʉbʉgopaʉ mʉ ã to cãnacã rʉmʉ anicõa aninucuri. To bairona camaja mʉre na áti nʉcʉbʉgo anicõato. Amén.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 ’To bairi Diore jeni nʉcʉbʉgorã aperã rooro mʉja cátanare, “Rooro jãre mʉja cátajere mʉjaare jã majiriogarã,” na ĩña. To bairo aperã rooro mʉjaare na cátajere na mʉja camajirioro mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ mʉja quenare caroorije mʉja cátajere majiriogʉmi.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Caroorije aperã mʉja na cátajere mʉja camajirioquẽpata mʉja majirioquetigʉmi mani Pacʉ rooro mʉja cátaje quenare.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 ’Diore áti nʉcʉbʉgorã ʉgaqueti mʉja cabairi paʉ catʉgooñarique pairãre bairo baiqueticõaña. To bairona bautoma aperã, “Caroarã jã ã,” caĩtorã maca. Na maca ʉgaqueti bairã ujaquẽnana, wʉgaquẽnana tʉgooñarique pairãre bairo baitoma, “Caroaro Diore áti nʉcʉbʉgorã ánama,” aperã jãre na ĩato ĩrã. To bairo na cabaitoro caroare na jooquetigʉmi Dio.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 — ausente —
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 — ausente —
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 ’Ati yepa macaje apeye uniere pairo jee cũ cʉgo netoquẽja. Tiere ʉga rooye tuurãma caroorãacã. Ʉtabuti boacoapa. Cajee ruti pairã quena yajioropʉ pãri jee rutima. To bairi ati yepa macajere pairo jee cũ cʉgo netoquẽja.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Jõ bui macaje Dio ye caroa wariñuurique mʉja cacʉgope macare tʉgooñari Dio cʉ caboorije macare ája. Cʉ caboorije macare mʉja cáto pairo mʉja cʉgogarã jõ buipʉ. Dio tʉpʉ mani cacʉgoro macare ʉga rooye tuu majiquẽema caroorãacã. Ʉtabuti boaquẽe. Cajee ruti pairã quena pãri jee ruti majiquẽema Dio tʉpʉ.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Mʉja ye mʉja camairije cãnopʉ tie jetore mʉja tʉgooñacõa anigarã. To bairi ati yepa macaje apeye uniere mairã tie jetore mʉja yeri tʉgooñacõa anigarã. Dio ye macare mairã mʉja yeri wariñuugarã cʉ yere cáti anicõarã aniri.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 ’Mʉja capea mena caroaro catʉjʉ majirã mʉja cãmata caroaro mʉja áti ani maji. To bairona mʉja yeri quena Dio mena caroaro cayericʉna mʉja cãmata caroaro mʉja ani maji.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Mʉja cacapea rooye tuaricarã maca mʉja cãmata apeye uniere caroaro mʉja áti majiquetiborã. To bairona mʉja yeri quena Dio mena mʉja cañuuquẽpata caroaro cʉ mena mʉja ani majiquẽe. To bairi Dio yere majibana quena cʉ caboorije mʉja cátiquẽpata Diore camajiquẽna majuu mʉja anicõagarã.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 ’Jĩcaʉ paabojari majocʉ jĩcanina cʉ ʉparã pʉgarãpʉrena na paaboja majiquẽcʉmi. Jĩcaʉ macare maiquetiboʉmi apeĩ macare maii. Jĩcaʉre caroaro cʉ átibojaboʉmi apeĩ macare cʉ paabojagatei. To bairona jĩcaro menare Diore apeye unie quenare mʉja mai majiquẽe. Diore mʉja camaiata ati yepa macaje apeye uniere mʉja mai tʉgooñaquetigarã.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 ’To bairi ati wame mʉjaare yʉ ĩ buio: Ati yepa macajere seeto tʉgooñaqueticõaña. Mʉja caʉgapere, mʉja caetipere, mʉja cajañapere tʉgooñarique paiqueticõaña. Dio manire cátacʉ aniri mani caʉgapere mani caetipe quenare mani joo majimi.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Miniare na tʉgooñaña. Caoterã me ãma. “Mani caoterique caricacʉto tiere mani ʉgagarã,” caĩ tʉgooñarã me ãma. Na caʉgape jee jõo cũrica wiiri cʉgoquẽema. To bairo na cabaibato quena mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ na joomi na caʉgapere. To bairi mʉja quenare mʉja cotegʉmi, minia netoro cʉ cámáirã mʉja cãno maca.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 “Yoaro yʉ catigʉ,” pairo ĩ tʉgooñabana quena jĩca rʉmʉacã netobʉjaro mʉja catí majiquẽna.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 ’¿Nope ĩrã jutiire mʉja cajañapere mʉja tʉgooñarique paiti? Caoóre tʉgooñaña cabʉcʉaro. Paaqueti. Jutii to cajañape quenare equẽto.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 To bairo to capaaquetibato quena caroaro tʉjʉricaro ñuurijere joomi Dio caoóre. Caʉpaʉ mani ñicʉ Salomón tirʉmʉpʉ macacʉ caapeye unie paii, caroa jetore cajañaricʉ cʉ ye jutii ãnaje netoro caroaro tʉjooricaro joomi Dio caoóre.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 To bairo caroaro tʉjʉricaro ñuurijere joomi Dio tare yoaro mee cajinirije to cãnibato quena. Jĩca rʉmʉna owa, ape rʉmʉna jini, joe rerique ã. To bairo cabairije cãnibato quena caroaro cotemi Dio tare. Tiere cʉ cacotero netoro caroaro mʉja cotegʉmi Dio. To bairi mʉja cacʉgopere tʉgooñarique paiquetiri mʉjaare cʉ cacotepere caroaro tʉgooñari cʉ nʉcʉbʉgoya.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 To bairi Dio caroaro mʉjaare cʉ cacotero majirã apeye uniere mʉja cacʉgopere tʉgooñarique paiquẽja. “Yʉ caʉgape, yʉ caetipe, yʉ cajañapere yʉ boobapa,” caĩ tʉgooñarique pairã aniqueticõaña.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Aperã ati yepa macana Diore canʉcʉbʉgoquẽna tiere seeto tʉgooñama. Mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ mʉja macare apeye unie mʉja cacʉgoquẽtiere majitʉgami mere.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 To bairi ape wame netoro Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere tʉgooñaña cʉ ye caroare cʉ caboorijere. To bairo mʉja catʉgooñaro Dio joogʉmi ati yepa macaje mʉja cacʉgopere.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 To bairi bujiyʉ mʉja cabaipere tʉgooñarique paiquẽja. Bujiyʉ cãnipa rʉmʉ macajere mʉja tʉgooña majigarã to cabairopʉ. Yucʉ mʉja cabairije jetore mʉja tʉgooña maji.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.