Gálatas 3
Dio Wadarique (TAV) vs AAI
1 Mʉja Galacia macana Jesucristore canʉcʉbʉgo janarã catʉgooñaqueti majuucõarãre bairo ána mʉjaa. Aperã mʉjaare ĩtori ricati mʉja catʉgooñaro átanama. Caroaro mʉjaare jã caĩ buiobapʉ topʉre ãnaa. Jesucristo mani ye wapa yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique quetire caroaro jã caĩ buiobapʉ.
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Ati wame cariape mʉjaare yʉ ĩ buio: Moisé cʉ carotiriquere mʉja cátie wapa mee cʉ Espíritu Santore mʉjaare cʉ cajooyupi Dio. Jesucristo ye queti mʉja caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori maca mʉjaare cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore.
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Catʉgooña majiquẽnare bairo mʉja baibajupa. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ cátinemorije jʉgori caroaro mʉja cãni maji jʉgoyupa. Jesu ye quetire mʉja caapiʉja jʉgori paʉ to bairo mʉja cabai jʉgoyupa. To bairo Espíritu Santo mʉjaare cʉ cátinemorije jʉgori caroaro cãni jʉgoricarã anibana quena yucʉacã ricati mʉja tʉgooña. “Jã majuuna jã cáti ocabʉtirije jʉgori caroaro jã ani maji peticõa,” caĩrãre bairo mʉja tʉgooñabapa.
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 Jesucristo ye quetire mʉja caapiʉjarije wapa aperã mʉja capopiyeyeyupa. Na maca tie quetire apigateerã rooro mʉjaare cájupa. “Jesure caapiʉjarã ãma,” jocarã majuu ĩri mee mʉja átanama. Cariapena Jesure caapiʉjarã mʉja ãñupa, yʉ tʉgooña. Yucʉacã ricati tʉgooñabana Jesure cáti nʉcʉbʉgo janarãre bairo mʉja bai.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 Dio cʉ Espíritu Santore mʉja joʉ capee wameri mʉjaare cáti iñooñupi. Jesucristo ye quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgoro ĩi to bairijere mʉja cáti iñooñupi. Moisé cʉ carotiriquere mʉja cáto macare to bairi wame mʉja cáti iñooquẽjupi Dio.
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Abraham mani ñicʉ tirʉmʉpʉ cʉ cãnajere tʉgooñaña. Diore caroaro caapi nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairi, “Caroaro cácʉ ãmi,” Abrahãre cʉ caĩ tʉjʉyupʉ Dio.
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 To bairo cʉ̃re Dio cʉ caĩ tʉjʉriquere tʉgooñari ocõo bairo majiña: Noa una Abrahãre bairo Diore catʉgooñarã quena Abraham pãramerãna ãnaa baima. Abraham yarã ãma, Diore apiʉjari, judío maja aniquetibana quena.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 To bairi cajʉgoyepʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ judío maja cãniquẽnare Jesucristo na caapi nʉcʉbʉgoro nare cʉ canetoo catiopere ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩñupi Dio: To cãnacã yepa macana mʉre bairona yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre, “ ‘Caroarã ãma, cabui cʉtaje mana ãma,’ na yʉ ĩ tʉjʉgʉ,” caĩñupi Dio Abrahãre.
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 Caroaro cʉ̃re cájupi Dio Abrahãre, to bairo Diore cʉ caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori. Yucʉ quenare camaja nipetirã to bairona cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinucumi Dio.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Aperã macare na popiyeyegʉmi Dio. Naa, “Moisé ãnacʉ cʉ caroti cũriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñabapa. To bairo caĩ tʉgooñarã anibana quena tiere áti peo majiquẽema. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Nipetiro Moisé cʉ carotiriquere cáti peoquẽna una popiye tamʉogarãma naa.” To bairi jocarãna, “Moisé cʉ carotirique jã cátie jʉgori mani catígarã,” ĩ tʉgooñabapa. Na popiyeyegʉmi Dio.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Moisé cʉ carotiriquere mani cátie jʉgori, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉquẽemi Dio. Tiere mani áti peo majiqueti majuucõa. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã macare, ‘Caroarã ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. Diore na caapi nʉcʉbʉgorije jʉgori jeto catícõa aninucugarãma camaja,” ĩ ucarique ã.
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 “Moisé cʉ carotiriquere yʉ cátie jʉgori caroaro Dio mena yʉ anigʉ,” caĩ tʉgooñarã maca Diore tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽema. Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Nipetiro Moisé cʉ carotiriquere cáti peorã una catigarãma. Dio tʉpʉ catícõa aninucugarãma naa. Tiere cáti peoquẽna macare na popiyeyegʉmi Dio,” ĩ ucarique ã.
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Moisé cʉ carotiriquere mani áti peo ocabʉtiquẽe. To bairi, “Yʉ yere cáti peo ocabʉtiquẽna aniri yʉ capopiyeyeparã ãma,” manire caĩñupi Dio. Ape paʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ni ũcʉ camaja yucʉpʉ cʉ̃re na cajia tu wamʉo nʉco jĩaʉ ũcʉre tʉjʉrã, ‘Caroorije cʉ cátaje wapa cʉ popiyeyei áami Dio,’ ĩ tʉjʉgarãma.”
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ cabai yajiro Abrahãre, “To bairo yʉ átigʉ,” Dio cʉ̃re cʉ caĩ cũriquere bairona cabaiyupa. Ocõo bairo caĩ majio cũñupi Dio Abrahãre: “Nipetirã ati yepa macana mʉre bairona yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na yʉ ĩ tʉjʉgʉ,” cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. To bairi Dio judío maja mee quenare Jesucristore catʉgooña nʉcʉbʉgorãre, “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairi Jesucristore mani catʉgooña nʉcʉbʉgoata cʉ caĩricarore bairona cʉ Espíritu Santore mani joogʉmi Dio manire.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Yʉ yarã, ape wame camaja na cátinucurije uniere mʉjaare yʉ buio majiopa. Camajocʉ, “Ocõo bairo majuu mʉja cáto yʉ boo,” cʉ caĩ uca turo bero aperã maca roca majiquẽema. O, “Ocõo bairo maca ĩgʉ ĩñupi,” ĩ majiquẽema. Cʉ caĩ uca tu jʉgoriquere dope bairo ĩ uca tu wajoa majiquẽema.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 To bairona bai Abrahãre Dio cʉ caĩ cũrique. Ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩñupi Dio: “Mʉ pãrami ape yʉtea macacʉpʉ jʉgori ati yepa macanare caroaro na yʉ átibojagʉ,” cʉ caĩ quenoo cũ weoyupi Dio Abrahãre. Cʉ pãramerã capãarã jʉgori ĩi mee cʉ caĩñupi Dio Abrahãre. Cʉ pãrami jĩcaʉ jʉgori maca ĩi, cʉ caĩñupi Dio. Jesu jetore ĩi caĩñupi. To bairo cʉ̃re cʉ caĩ cũriquere bairona Jesucristo Abraham pãramipʉ ape yʉtea macacʉpʉ ati yepapʉre cabuiayupi. To bairo Dio cʉ caĩricʉ Jesucristona cãñupi.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 Ocõo bairo ĩgaro ĩ mʉjaare yʉ caĩ buiorije. Nemoopʉre ocõo bairo Abrahãre cʉ caĩ majio cũñupi Dio: “Camaja mʉre bairo yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre nare yʉ netoo catiogʉ. Caroaro yʉ mena anigarãma,” cʉ caĩ cũñupi Dio. Cuatrociento treinta cʉmari bero, Abraham beropʉ cʉ carotirijere cʉ cauca rotiyupi Dio Moisére. Tiere Moisére cʉ uca rotii cajʉgoyepʉ Abrahãre, “To bairo yʉ átigʉ,” cʉ̃re cʉ caĩ cũrique maca wapa manigaro ĩ mee, cʉ cauca rotiyupi Dio Moisére.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 To bairi Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere na cátibatie jʉgori Dio camajare cʉ canetoo catioata Abrahãre Dio cʉ caĩ cũrique maca wapa maniboricaro. To bairi ocõo bairo maca ã: Abraham cʉ caapi nʉcʉbʉgoro tʉjʉri, “Caroaʉ mʉ ã,” cʉ caĩ tʉjʉyupi Dio Abrahãre. “Noa una mʉre bairo yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre na yʉ netoo catiogʉ,” cʉ caĩñupi Dio Abrahãre.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 To bairo mʉjaare yʉ caĩ queti buiorijere apirã, “Baiyupa ¿Nope ĩi cʉ carotirijere Moisére cʉ cauca rotiyupari Dio?” mʉja ĩborã. Ocõo bairo ã: “Caroorã mani ã, caroorije cána mani ã,” na ĩ majiato ĩi cʉ cauca rotiyupi Dio cʉ carotirijere. Abrahãre, “Buiagʉmi mʉ pãrami,” cʉ caĩricʉ Jesucristo cʉ cabuiari paʉpʉre to cõo cacũ ejooyupi Dio Moisére cʉ cauca rotirique. To cõona cawapacʉti janañupa Moisére cʉ cauca rotirique. Jesucristo jʉgori maca ati yepa macanare, “Caroaro na yʉ átigʉ,” Abrahãre Dio cʉ caĩ majio cũriquere bairona cabaiwʉ. Ángel majare na cajooyupi Dio, “Camajare na yʉ carotigari wame Moisére cʉ queti buiorã ája,” na ĩi. Moisé tiere Dio cʉ carotirijere apiri cabuioyupi tunu camajare ángel maja cʉ na caĩ buioro.
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Abraham macare Dio, ati yepa macana caroaro na cʉ cátipere buioʉ Dio majuuna cʉ cabuioyupi Abrahãre. Ángel maja nare queti buio joori mee caĩñupi Dio Abraham macare. To bairi Moisére cʉ caĩ cũbataje netoro ñuubʉja Abrahãre Dio cʉ caĩrique maca.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 To bairo Abrahãre Dio cʉ caĩ majio cũrique cañuu netori wame to cãnibato quena Moisére cʉ carotirique quena cawapacʉtie ã. Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩriquere cabai wajoa mawijiorije me ã Moisé ya wame. Moisére Dio cʉ cauca rotiriquere mani cáti peo majiata Dio mena caroaro mani aniborã. Tiere mani cáti peoro tʉjʉri, “Caroarã, caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉboʉmi Dio. Nipetirijere mani áti peo majiqueti majuucõa mania.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Caroorije cáticõana ãma camaja nipetirã. Caroorije cána jeto na cãno maca na popiyeyegʉmi Dio,” ĩ ucarique ã. To bairi cajʉgoyepʉ Abrahãre Dio cʉ̃re cʉ caĩ majio cũriquere bairona bai. Jesucristo, Abraham pãrami ape yʉtea macacʉre mani caapi nʉcʉbʉgoro manire netoo catiomi Dio.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Jesucristo cʉ caejaparo jʉgoye jã judío maja rooro jã cãmʉ, Moisé cʉ carotiriquere áti peogabana. Nipetirijere jã cáti peo majiquẽjupa.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 To bairi cawimarãre cacotei cʉ cacoterãre bairona jã cabaiyupa. “To bairo ája,” nairoacã cʉ caĩrijere caapirãre bairona jã cabaiwʉ, Moisé cʉ carotiriquere áti peogabana. Cabero Jesucristo ye quetire jã caqueti apiwʉ. “Cʉ̃re api nʉcʉbʉgori caroaro Dio mena mani ani maji,” jã caĩ majiwʉ yua.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Moisé cʉ carotirique manire carotirije me ã yucʉra.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 To bairi mʉja nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã Dio punaa cãna mʉja ã mʉja quena.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 Mʉja quena mʉja cabautisa rotiyupa, Jesucristo ye quetire jã api nʉcʉbʉgo ĩrã. To bairo mʉja caapi nʉcʉbʉgoro caroaro ani majiriquere mʉja cajooyupi Dio, Jesucristore bairo na ãmaro ĩi.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Cʉ Macʉ Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã nipetirãre na netoo catiomi Dio. Judío majare, judío maja cãniquẽna quenare na netoo catiomi. Aperãre capaabojarãre, na majuuna capaariquecʉna quenare na netoo catiomi. Caʉmʉa, cãromia jĩcarore bairona na netoo catiomi Dio. Jesucristore mani caapi nʉcʉbʉgoro mani nipetirã mani netoo catiomi jĩcarore bairona.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Abraham pãramerã Dio cʉ caĩ tʉjʉrã mani ã, cʉ ãnacʉre bairona Diore caapi nʉcʉbʉgorã aniri. “Abrahãre cʉ yʉ caĩriquere bairona mʉja quenare caroaro yʉ átigʉ,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, cʉ Macʉ Jesure mani caapi nʉcʉbʉgoro.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.