Filipenses 1
Dio Wadarique (TAV) vs MNT
1 Yʉ Pablo Timoteo mena Jesucristo cʉ paabojari maja jã ã, cʉ ye quetire cabuio teñarã. Ati pũuro mʉjaare jã queti joo Filipopʉ cãnare Jesucristore caapiʉjarã nipetirãre. Mʉja tʉ cãna Dio yere cajʉgo buiorã, nare cátinemorã quenare ati pũuro jã queti joo mʉjaare.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah,baibaisayah bairi a fef iti abiyafar.
2 Caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro wariñuuriquere cʉ joato mʉjaare. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona mʉjaare caroare cʉ joato.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 To cãnacã ni mʉjaare tʉgooñari Diore, “Caroaro nare mʉ átinucu,” cʉ yʉ ĩnucu.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 — ausente —
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 — ausente —
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 To bairi atiere yʉ maji: Dio caroaro cáti jʉgóyupi mʉja yeripʉre, caroarã mʉja cãni nutuaparore bairo ĩi. To bairona caroaro mʉja yeripʉ áticõa aninucugʉmi mʉjaare Jesucristo cʉ catunu atíparo jʉgoye.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Jesu ye quetire yʉ cabuioro caroaro yʉre mʉja cátinemonucuwʉ. Tiere yʉ cabuio teñarije wapa ato presopʉ yʉ cajõowã. To bairo yʉre na cátie to cãnibato quena, “Atie queti ĩ jocarique me ã,” ʉparã quena na ĩ majiato ĩi, na yʉ buionucu. To bairi atopʉ presopʉ yʉ cãno quenare yʉre mʉja átinemonucu. To bairi caroaro mʉjaare yʉ tʉgooña mai aninucu. Cariape ã to bairo mʉjaare yʉ camai tʉgooñarije.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Jesucristo mʉjaare cʉ camai tʉgooñarore bairona mʉjaare yʉ mai tʉgooñanucu yʉ yeripʉ. Dio quena caroaro majiimi to bairo mʉjaare yʉ camai tʉgooñarijere.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Caame mairã mʉja ã. To bairi Diore mʉjaare yʉ jenibojanucu netobʉjaro mʉja caame maicõa aninucuparore bairo ĩi. Dio cʉ caboorije majuure mʉja cáti aninucupe quenare mʉja camajiparore bairo ĩi Diore mʉjaare yʉ jenibojanucu, tie quenare.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 — ausente —
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 — ausente —
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Yʉ yarã, ati wamere mʉjaare yʉ buiopa: Ato presopʉ rooro yʉ cabairije to cãnibato quena netobʉjaro Jesucristo ye quetire queti buio baterique ã.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Ato macana caʉpaʉ tʉ macana polisía maja aperã nipetiro yʉ cabairije queti apima. To bairi, “Jesucristo ye quetire cʉ cabuio teñarije wapa presopʉ cʉ cajõoñupa Pablore,” yʉre ĩ majima.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Ape wame quenare: Ato macana Jesucristore caapiʉjarã presopʉ yʉ cãno tʉjʉrã seeto ocabʉtiri uwiquẽnana aperãre buio batema Jesu ye quetire.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’amamoumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 — ausente —
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 — ausente —
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 — ausente —
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 To bairi pʉga wame yʉre na caĩ tʉgooña ajurije to cãnibato quena yʉ wariñuu Cristo ye quetire na cabuioro.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Diore yʉ mʉja cajenibojanucuro caroaro yʉ baigʉ Dio Espíritu Santo yʉre cʉ cátinemoro. To bairi yʉ tʉgooña wariñuu.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Yʉ tʉgooña uwigatee. Tʉgooña ocabʉtirique mena Jesucristo ye quetire yʉ cabuiope macare seeto yʉ boo. To bairi yʉ cacatiata cʉ ye quetire uwiquẽcʉna yʉ cabuiope macare seeto yʉ boo. To bairo quenare yʉre na cajĩagarije to cãnibato quena Jesu ye quetire yʉ buiogʉ. Yʉ jʉgori camaja cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgope seeto yʉ boo.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 To bairi yʉ cacatiri rʉmʉri cõo Cristo cʉ caboorijere yʉ áticõa aninucugʉ. Yʉ cabai yajiata quena seeto majuu ñuugaro, Cristo tʉpʉ yʉ cãnipe maca.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 To bairi catiina cʉ caboorijere yʉ áticõa aninucugʉ, cʉ ye quetire buioʉ. Cʉ carotirijere átibojari majocʉ yʉ anicõagʉ, cʉ̃re caapiʉjarã na aninemoato ĩi. To bairi di wame maca yʉ caboo majuuri wame ãno yʉ ĩ majiquẽe.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Pʉga wame tʉgooñabacʉ yʉ majiquẽe yʉ cabaipere. Cristo jõ buipʉ cʉ cãnopʉ cʉ mena yʉ anigacʉpʉ. To bairo maca yʉ cabairo ñuu netoboro yʉra.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Cristo mena yʉ cãnigarije to cãnibato quena yʉ cacatipe quenare yʉ boo, mʉjaare buionemogʉ.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 To bairi atiere yʉ maji: Cacatipaʉ yʉ ã mai. To bairi cacatipaʉ aniri mʉjaare yʉ átinemogʉ, Cristore mʉja caapiʉja wariñuunemopere.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 To bairi ato presopʉ cãnacʉ mʉja tʉpʉ yʉ catunu ejaro tʉjʉrã, “Caroaro Pablore cʉ mʉ átibojayupa,” Cristore cʉ mʉja ĩ wariñuugarã.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Caroaro áticõa aninucuña. Cristo ye quetire caapiʉjarã aniri caroaro manire cʉ caboo jeorijere áti anicõaña. To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata o ejaquẽcʉ quena ocõo bairi wame mʉja cãniere aperã yʉ queti buiogarãma. “Tʉgooña ajuquẽnana caroaro apiʉjacõa aninucuma Filipos macana. Jĩcaro mena tʉgooña ocabʉtiri Cristo ye quetire buionucuma, aperã quena na apiʉjaato ĩrã. Aperã nare na camatagarije to cãnibato quena to bairona caroaro áti anicõama,” ĩrica wamere yʉre queti buiogarãma mʉja cãniere.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 To bairi mʉjaare catutirãre na uwiquẽja. Nare mʉja cauwiquẽto tʉjʉrã, “Dio yarã, Dio cʉ canetoo catioricarã ãma,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarãma. Dio na macare cʉ carepe quenare tʉjʉ majigarãma.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Jesucristore mʉja caapiʉjawʉ, caroaro ani wariñuu nʉcʉbʉgo ãnajere boorã. To bairo cʉ̃re caapiʉjarã mʉja cãnie to cãnibato quena mʉjaare na capopiyeyepe quenare rotiimi Dio.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 To bairi aperã rooro mʉjaare ánama Jesucristore mʉja caapiʉjaro maca. To bairona yʉre áama yʉ quenare presopʉ yʉre cũrã. Mania jĩcarona to bairije mani tamʉo. Mʉja tʉpʉ yʉ cãno rooro yʉ na cátiere mʉja tʉjʉricarã. Yucʉ quena rooro yʉ na cátiere mʉja queti apirã.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.