1 Coríntios 14

Dio Wadarique (TAV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 To bairi caroaro ame mainucucõaña. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti majiorije quenare booya. Dio ye quetire Espíritu Santo mʉjaare cʉ cabuio majiorije macare seeto majuu booya.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Ni ũcʉ aperã ye mena cajʉgoye wada majiquetibacʉ quena cʉ cawadaro Dio jeto cʉ caapi majiro wadaʉmi. Camaja maca cʉ cawadarijere cʉ api majiquẽnama. Cʉ yeripʉ aperã na caapi majiquẽtiere ĩimi, na caapi majiqueti wamere ĩbacʉ.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Apeĩ Dio Espíritu Santo jʉgori Dio ye quetire cabuioʉ ũcʉ maca camaja na caapi majiparore bairo buioʉmi. Aperã cʉ caĩ buiorijere apirã netobʉjaro Diore tʉgooña nʉcʉbʉgorãma. Caroaro tʉgooña ocabʉti nutuanama.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Aperã ye mena cajʉgoye wada majiquetibacʉ quena caĩ wadaʉ ũcʉ cʉ jetore Diore netoro cʉ catʉgooña ocabʉtiro ácʉmi. Espíritu Santo jʉgori Dio ye quetire caĩ buioʉ ũcʉ maca Jesure canʉcʉbʉgori poa macana nipetirã netobʉjaro Diore na tʉgooña nʉcʉbʉgoato ĩi buioʉmi.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Mʉja nipetirã aperã yere majiquetibana quena mʉja cawada majiro yʉ boobapa. Tie netoro Dio ye quetire mʉja cabuio majiro yʉ boobapa. Atie maca tie netobʉjaro cawapacʉtie ã. Aperã ye mena cawadaʉ cʉ cawadarijere apeĩ cʉ cabuio netoata ñuubʉjaro. To bairo cabuio netoʉ ũcʉ cʉ cãmata nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgori poa macana netobʉjaro na caapiʉja nʉcʉbʉgoro ácʉmi.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Ocõo bairo ã: Mʉja tʉpʉ aácʉ aperã ye mena mʉjaare yʉ caĩ buioata mʉja átinemoʉ mee yʉ átiboʉ. Dio ye quetire yʉre cʉ cabuio rotiriquere buioʉ maca mʉjaare átinemoʉ yʉ átiboʉ. Cʉ yere mʉjaare buionemoʉ caroaro mʉja camajiro yʉ átinemoboʉ.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Jĩca wame bajarica wame cõorique yʉ buiogʉ. Wewo caputi jʉgoʉ wame manona cʉ caputiro puti ʉja majiquẽnama. Caroaro cʉ caputi wameyero nipetiro caroaro puti ʉja majirãma. Cabʉga pʉtẽ bajaʉ cawatoana cʉ cabʉga pʉtẽ bajaata, “Ti wamere bʉga pʉtẽ bajami,” ĩ majiña maa.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Surara maja na wapana mena ame quẽrã aána na ʉpaʉ cʉ caputi apio majiorore ricati cʉ caputiata ame quẽrã aá majiquẽnama. Cariape cʉ caputi apioro api majirã na wapana mena ame quẽrã aánama.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Mani quena to bairona mani bai. Mani cawadarije cariape caapi majiri wame mani caĩ wadaquẽto dope bairo ĩimi ĩ majiquẽnama aperã. Jocarã majuu mani wada macacõaborã.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Ati yepapʉre capee majuu ricati wadarica wameri anicõa. Camaja cãno cõo na cawadarijere api majirãma.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Jĩcaʉ aperã ye yʉ caapiquẽtie mena cʉ cawadaro apii, “Apero macacʉ ãmi,” yʉ ĩ tʉjʉboʉ. Yʉ quena cʉ caapiquẽtie mena yʉ cawadaata, “Apero macacʉ ãmi,” yʉre ĩ tʉjʉboʉmi.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 To bairona bai mʉja quenare. Mʉja caapi majiquetaje macare seeto majuu mʉja wadaganucu. Apeye quena Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti majioro seeto mʉja boonucu. Tiere boorã Jesucristore caapiʉjari poa macanare mʉja cátinemope macare seeto boo netoña.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 To bairi noo aperã yere majiquetibacʉ quena cawadaʉ ũcʉ Diore cʉ jeniato, “Ocõo bairo ĩgaro ĩ yʉ cawadarije,” ĩ buio neto majigʉ.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Caapi majiña mani wame mena Diore yʉ jeni nʉcʉbʉgoboʉ. To bairo ácʉ yʉ yeripʉ Diore cariape yʉ cajeni nʉcʉbʉgorije to cãnibato quena yʉ catʉgooña majirije maca maniboro.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 To bairi ocõo bairo cátipaʉ yʉ ã: Diore jeni nʉcʉbʉgori yʉ yeri mena, yʉ catʉgooña majirije mena quena cʉ̃re cajeni nʉcʉbʉgopaʉ yʉ ã, aperã yʉre na api majiato ĩi. Diore ĩ wariñuu bajaʉ yʉ yeri mena, yʉ catʉgooña majirije mena quena caĩ wariñuu bajapaʉ yʉ ã, aperã yʉre na caapi majiparore bairo.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 To bairi mʉja yeri mena jeto Diore mʉja caĩ wariñuuro aperã, “Cariape mʉja ĩ, to bairona ã,” ĩnemo majiquẽnama, mʉja caĩrijere api majiquetibana.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 To bairi mʉja yeri mena jeto na caapiquẽtie mena Diore caroaro mʉja caĩ wariñuubato quena aperã netobʉjaro Diore na cáti nʉcʉbʉgoro mʉja átinemoquetiborã.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Mʉja nipetirã netoro aperã ye mena yʉ wadanucu. Cajʉgoyepʉre yʉ cawada majiquetaje to cãnibato quena Espíritu Santo yʉre cʉ cajʉgo wada majioro to bairo yʉ wadanucu. To bairi Diore cʉ yʉ ĩ wariñuu nʉcʉbʉgo.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 To bairo aperã ye mena wadanucubacʉ quena Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã na caneñaporopʉ na apiato ĩi petoacãna na caapi majirije macare yʉ caĩ wadaro ñuu neto. Capee majuu diez mil wameri mena aperã yere na caapi majiquẽtie macare yʉ caĩ wadaro wapa maniboro.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Yʉ yarã, cawimarãre bairo tʉgooñaqueticõaña. Cabʉcʉrãre bairo caroaro tʉgooña majirique cʉja. To bairo cabʉcʉrãre bairo caroaro catʉgooña majirã anibana quena caroorije átaje macare tʉgooña majiquẽja. Caroorije macare cawimarã na catʉgooña maji jeyaquẽtore bairona mʉja quena nare bairona baiya.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Dio ye quetire tirʉmʉpʉ macana na caucarique ocõo bairo ĩrica wame ã:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 To bairi Jesucristore caapiʉjaquẽna aperã ye mena aperã Dio ye quetire na caĩ wadaro apiʉjaquetiri cabui pacoorã anicõagarãma. Aperã Dio ye queti Espíritu Santo jʉgori na caĩ buioro maca Jesucristore caapiʉjarã macare na ĩ buio rotiimi Dio. Cʉ̃re caapiʉjaquẽna macare na ĩ buio rotiquẽcʉmi.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Mʉja nipetirã Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mʉja caneñaporopʉ, aperã yere apiquetibana quena mʉja cawadaro aperã Jesure canʉcʉbʉgoquẽna maca tiere camajiquẽna jãa ejarã, “Mecʉrã áama,” ĩgarãma.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Mʉja caneñaporopʉ Dio ye quetire Espíritu Santo jʉgori mʉja caĩ buioro maca Jesure canʉcʉbʉgoquẽcʉ, tie quetire camajiquẽcʉ jãa ejaʉ, “Caroorije cácʉ yʉ ã,” ĩ majigʉmi. Dio ye quetire na caĩ buioro api majiri, “Carooʉ yʉ ã,” ĩ tʉgooña majigʉmi.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Cʉ yeripʉ rooro cʉ catʉgooñarije quenare tʉgooña majigʉmi. To bairo tʉgooña majiri ejacumu, Diore áti nʉcʉbʉgogʉmi. “Cariapena Dio na mena ãmi,” ĩ tʉgooña majigʉmi cʉ quena yua.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 To bairi ocõo bairo cátiparã mʉja ã: Neñaporã nipetiro mʉja cátie Jesucristore caapiʉjarã netobʉjaro cʉ̃re mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgoro ája. Jĩcaarã Diore ĩ wariñuu bajagarãma. Aperã Dio yere jĩca wameri aperãre na buegarãma. Aperã Dio nare cʉ cabuio rotiriquere buiogarãma. Aperã cajʉgoye aperã yere majiquetibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro wadagarãma. Aperã na cawadarijere buio netogarãma. To bairo neñaporã nipetirije mʉja cátie Jesure netobʉjaro mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgoro caame átinemoparã mʉja ã.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Aperã yere wada majiquetibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro cawadarã pʉgarã o itiarãna na wadaato. Jĩcaʉ cʉ cawadaro bero jeto na wadaato. To bairo na caĩ wadarijere apeĩ cʉ buio netoato.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Na cawadarijere cabuio neto majii cʉ camanicõaata na caneñapori paʉ na wadaqueticõato. Na yeri mena na majuuna Diore na jeni nʉcʉbʉgoato.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Dio cʉ cabuio rotirijere cabuiorã quena pʉgarã o itiarãna na buioato. Aperã na cabuiorijere caapirã, “¿Cariapena na ĩbauti?” na ĩ tʉjʉ bejeato.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Jĩcaʉ cʉ cabuiotoye apeĩ caruii macare jĩca wame Dio cʉ cabuio rotiata to cõo cabuio jʉgoricʉ maca cʉ janaato.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Nipetirã Dio cʉ cabuio rotiro mʉja buio majirã. Jĩcaʉ cʉ cabuioro bero jeto cabuiope ã. To bairo mʉja caĩ buioro nipetirã api majigarãma. Nipetirã api majiri tʉgooña ocabʉtigarãma.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Dio cʉ cabuio rotirije cabuiorã ricati wame cabuioquetipe ã aperãre.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Dio cariape jeto buiorique boʉmi. Noo booro mani cabuiorijere booquẽcʉmi.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Mʉja caneñapori paʉpʉre cãromia na wadaqueticõato. Nare wada rotirique maa. Cajʉgo buiorã macare caroaro na apiʉjaato. Judío majare Dio cʉ caĩ cũrique ocõo bairo ã: “Cãromia Dio Wadariquere cajʉgo buiorã me anigarãma,” ĩ ucarique ã. “Caʉmʉa maca cajʉgo buiorã anigarãma,” ĩ ucarique ã.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Cãromia caapi puoquetajere majigarã na ye wiiripʉ ejarã na manapʉare na jeniñaato. Cãromia Jesucristore caapiʉjarã na caneñaporopʉ na cawadaro tʉjooquẽe.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Dio ye queti nemoo camaji jʉgoricarã mʉja aniquẽe. Mʉja jeto tiere caapi nʉcʉbʉgorã mʉja aniquẽe. To bairi, “Mani majuuna noo mani cabooro mani áti rotigarã,” ĩ tʉgooñaquẽja mʉjaa.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Noo, “Dio yere cʉ cabuio rotiricʉ yʉ ã, Espíritu Santo majiriquere yʉ joomi,” caĩrã una, “Pablo manire uca joomi Dio cʉ carotirije jʉgori,” na ĩ majiato.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Yʉ cauca joorije, “Dio cʉ carotirije me ã,” caĩrã macare apiʉjaqueticõaña.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 To bairi Dio ye quetire mʉja cabuio majipere booya. Aperã apero macana yere wada majiquetibana quena Dio Espíritu Santo nare cʉ cawada majioro na mataqueticõaña.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Neñaporã nipetiro mʉja cátiere noo booro átiqueticõaña. Cariape nʉcʉbʉgorique mena átinucuña.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.