1 Coríntios 10

Dio Wadarique (TAV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yʉ yarã, ati wamere mʉja majiritiquẽpa. Mani ñicʉ jãa nipetirã bujeri bʉrʉa Dio cʉ cajoorica bʉrʉare caʉja aájuparã Ejiptopʉ cãnana buti aána. Na nipetirã ria capairi yapʉre capeñañuparã, na cãnipa yepapʉ aágarã.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 To bairi Moisé mena ti bujeri bʉrʉare ʉjarã, cʉ mena ti yare peñarã Moisére caʉjarã cabaiyuparã.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Na nipetirã Dio cʉ cajoorique ʉmʉrecoo macaje maná cawame cʉtiere caʉgayuparã.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 To bairi Moisé ʉ̃ta capairicapʉre cʉ caparo oco cabutirijere caeti petiyuparã mani ñicʉ jãa. Tie quena Dio cʉ cajoorique cãñupe. Tia ʉ̃taa buio majiorica wame cãñupe. Tie ʉ̃taa Cristona ĩgaro cãñupe. Cʉna cãñupʉ nare catĩaʉ, nare canuʉ, nare cacotei majuu. Noo na cáaá teñaropʉ nare catʉjʉ ʉjayupʉ, nare cotei.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 To bairo caroaro na cotebacʉ quena, na catʉjʉ wariñuuquẽjupʉ Dio. Jĩcaarãacã jetore na catʉjʉ wariñuuñupʉ. To bairo nare cʉ catʉjʉ wariñuuquẽtie jʉgori caroori paʉpʉ cayucʉ manopʉ ãnaa cabai reyuparã.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 To bairo na cabairiquere tʉgooñari mani maji. Caroorije na cátigarijere bairo rooro cátiqueticõaparã mani ã, ĩ buio majioro bai.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 To bairi aperã na cawericarã Dio cãniquẽnare áti nʉcʉbʉgoqueticõaña mʉjaa. To bairona cájuparã mani ñicʉ jãa jĩcaarã. Dio ye queti ucarica pũuripʉ wecʉ na cawericʉre na cáti nʉcʉbʉgoriquere ocõo bairo ĩ ucarique ã: “To macana ʉga, eti, cabaiwã. Yaparo boje rʉmʉ na cawericʉrena cʉ cáti jʉgowã,” ĩ ucarique ã.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 To bairi rooro átiri jĩcaarã mani ñicʉ jãa noo na cabooro cáti epeyuparã. To bairo na cátie wapa jĩca rʉmʉna cabai yajiyuparã veintitrés mil cãnacãʉ majuu camaja. To bairi to bairo na cátatore bairo cátiquetipe ã.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 To bairi, “Caroorije mani cátibato quena mani popiyeyequetigʉmi mani Ʉpaʉ Dio,” caĩ tʉgooñaqueticõape ã. To bairona Diore caĩ tʉgooñabajuparã to macana. To bairo tʉgooñabana aña Dio cʉ cajooricarãre cabaque jĩa ecooyuparã.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ape wame quena: To macana jĩcaarã Diore cawada paiyuparã, “Ñuuquẽto majuu áami Dio,” ĩrã. Dio cʉ cacũricarã quenare cawada paiyuparã. To bairo cʉ̃re na cawada pairije wapa Dio tʉ macacʉ ángel na careyupʉ to bairo cawada pairãre yua.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 To bairije mani ñicʉ jãare cabaiyupe. Tie Dio ye queti ucarica pũuropʉ ucarique cãñupa, mani quena ati ʉmʉrecoo cãni tʉjari paʉ macana na cátiñaricarore bairo na átiqueticõato ĩro. Caroa macare mani cáti majiparore bairo ĩro ucarique cãñupa.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 To bairi, “Mani ñicʉ jãa caroorije na cátajere bairo yʉ átiquẽe, caroa jetore yʉ átinucu,” caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ caroaro catʉgooña maja catípaʉ ãmi, yʉ quena nare bairo caroorije yʉ átire ĩi.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Ape paʉ mani majuuna caroorije átigarã mani baiborã. O ape paʉ Sataná caroori wamere, “Ája,” manire ĩ wadajãboʉmi. Mani jetore to bairo mee bai. Aperã nipetirã quenare to bairona bai. Dio maca yʉ átigʉ cʉ caĩrique átiqueticõa átiquetigʉmi. To bairi rooro mani cátigaro na nʉcacõato ĩi, mani átinemogʉmi Dio. Mani canʉca ocabʉtiquẽto tʉgooña ocabʉtiriquere manire joogʉmi Dio. Mani canetoro átigʉmi.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 To bairi yʉ yarã yʉ camairã wericarãre Diore caapiʉjaquẽna na canʉcʉbʉgo ñuu buerijere átigateecõaña.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Catʉgooña maja catirã mʉja ãnaa. To bairi, “Cariape ĩimi Pablo,” yʉre mʉja ĩ tʉgooña majirã.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Comunión macaje ʉje ocore etigarã jʉgoye Diore mani jeni nʉcʉbʉgonucu. Cʉ jeni nʉcʉbʉgo, tiere etirã jĩcaro mena, “Jesucristo cʉ carií yajibojaricarã mani ã,” ĩrã mani áa. Comunión, bocarique macaje, pan rupaare ʉgarã, cʉ rupaʉ mena manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori cʉ mena macana mani ã ĩrã mani áa.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 To bairi Jesu mena macana capãarã anibana quena jĩca pan jetorena mani ʉga. To bairi jĩca poa macana mani ã, jĩca rupaʉre bairona.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Israel macana Diore nʉcʉbʉgori waibʉcʉrã na cajoe buje mʉgonucurijere tʉgooñaña. Tie rire ʉganucuma. Tiere jĩcaro mena caʉgarã, “Jĩca poa, Dio ya poa macana mani ã,” ĩrãma.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 To bairo mʉjaare ĩ buioʉ, wericarã aperã na cáti nʉcʉbʉgorã cãni majuurã ãma, yʉ ĩquẽe. Waibʉcʉ ri wericarãre na cañuu buerique quena apeye netoro cãnie ã, yʉ ĩquẽe.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Ocõo bairo ã: Diore canʉcʉbʉgoquẽna wericarãre waibʉcʉrã na cajĩa ñuu buerã wãtiarena áti nʉcʉbʉgorã áama. Diore áti nʉcʉbʉgorã átiquẽema. Wãtiare aperã nare mʉja cáti nʉcʉbʉgonemoro yʉ booqueti majuucõa.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Comunión macaje etirique mani Ʉpaʉ Jesu ye ã. Pan quena cʉ ye ã. Aperã na cawericarãre na cajeni nʉcʉbʉgo etirije maca, waibʉcʉ ri na cajeni nʉcʉbʉgo ʉgarije quena, Sataná yarã wãtia ye ã. To bairi Jesu yere mani caʉgaata Sataná yere mani ʉga majiquẽe. To bairona Sataná ye macare mani caʉgaata mani Ʉpaʉ Jesu yere mani ʉga majiquẽe.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Sataná yere mani cápata mani Ʉpaʉ Dio maca manire cʉ capunijiniro mani átiborã. Manire punijiniri manire cʉ capopiyeyequẽto mani áti ocabʉti majiquetiborã, cʉ netoro caocabʉtirã aniquetibana.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Camaja jĩcaarã ocõo bairo ĩrãma: “Noo mani cabooro mani áti maji. Ñe unie áti rotiquetaje maa.” To bairona ã bairo pʉa. To bairo to cãnibato quena jĩca wameri mani cápata caroaro mani baiquetigarã. Noo mani cabooro mani cápata aperã quena Diore netoro na caapiʉjaro mani átiquetiborã.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 To bairi aperã macare caroaro na cabaiparore bairo nare cátinemope ã. Mani majuuna mani ye jetore catʉgooñaqueticõape ã.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Maca recomacapʉ ʉgarique na cawapayenucuri paʉ noo mʉja cabooro wapaye ʉgaya. Rooro mani tʉgooñare ĩrã, ¿wericarã na cajĩa ñuu buerique to ãti? na jeniñaquẽnana wapaye ʉgaya.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Ati yepa, ati yepapʉ cãnie quena nipetiro Dio ye jeto ã.” To bairi, “¿Wericarã ye to ãti?” na ĩ jeniñaquẽja.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Apeĩ Jesure caapi nʉcʉbʉgoquẽcʉ ũcʉ, cʉ tʉpʉ mʉjaare cʉ caʉga rotiro, “Jaʉ,” ĩña. Cʉ tʉpʉ ʉgarã nipetiro mʉjaare cʉ canurijere ʉgaya. Rooro mani tʉgooñare ĩrã, “¿Atie wericarãre na cajeni bʉgarique to ãti?” cʉ ĩ jeniñaquẽja.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Topʉ mʉja cãno apeĩ Jesure caapiʉjaʉ ũcʉ maca, “Atie ri wericarãre na cajeni bʉgarique ã,” mʉjaare cʉ caĩ buioata, tiere ʉgaquẽja. “Ani yʉ yaʉ rooro tʉgooñaremi,” ĩrã ʉgaquẽja.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Mʉja catʉgooñaquẽtie to cãnibato quena apeĩ maca, “Ʉga rotiquetajere ʉgama,” mʉja ĩ tʉgooñaboʉmi tiere mʉja caʉgaata. To bairi cʉ jʉgori ĩrã ʉgaquẽja. Apeĩ ocõo bairo ĩboʉmi: “Nope ĩi apeĩ cʉ catʉgooñarije jʉgori yʉ cátigarijere yʉ wajoabojaquẽcʉ.”
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Noo yʉ caʉgagarijere Diore, “Caroaro yʉre mʉ jooyupa,” yʉ caĩbato quena, “¿Nope ĩi apeĩ yʉ caʉgarijerena yʉre cʉ wada paiti?” ĩboʉmi apeĩ.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Ocõo bairo ã: Mʉja caetigari wame, mʉja caʉgagari wame, nipetiro mʉja cátigarije quenare, “¿Ati wame yʉ cápata aperã Diore caroaro na catʉgooña nʉcʉbʉgoro nare yʉ átibocʉti?” ĩ tʉgooñaña.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Mʉja cátie jʉgori aperã rooro mʉjaare na catʉgooñaro átiquẽja. Judío maja, aperã judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarã cãni poa macana, noo caboorã una ricati na catʉgooñaro na átiquẽja.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 To bairi yʉ maca aperã nipetirã caroaro Jesu ye quetire na catʉgooñaro yʉ áti ãnaje cʉtinucu yʉa. Camaja capãarã Jesure na canʉcʉbʉgoro boʉ yʉ átinucugʉ na catʉjoorijere. Yʉ majuuna caroaro yʉ baigʉ ĩri mee yʉ áti ãnaje cʉtinucu. Aperã maca caroaro na baiato ĩi, caroorã ya paʉpʉ na cáaábopere nare Dio cʉ netooato ĩi, yʉ áti ãnaje cʉtinucu.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.