Hebreus 11
Onorúgame nila ra'íchali (TACNT) vs NVT
1 'La bijchígisiká napu aní Onorúgame, 'lige 'la sébali olásiká napu nulá Onorúgame, 'la machirúguru Onorúgame 'la sébali olamio napu anílige. Alarigá 'la machiboa bi'lepi Onorúgame ajtigó, rekó tabilé etelie.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Alué e'wélala 'ya mochígame regá 'nátale 'lige Onorúgameka asíriga ganíliga etele alué e'wélala.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 'We 'la bijchígime niru ramué Onorúgame newáligo gawí pe bo'né 'nátaga. Tabilé tábiri i'tele, 'lige yati neraga gayénale gawí.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Asíriga we'ká ralámuli Onorúgame oyérame mochílige napu'lige Esukristo tabilé 'cho nawachi jena wijchimoba, alueka 'we a'lá bijchígale Onorúgame a'lá sébali olamio napurigá anílige, 'lige nawámiorílige gatemia suwábaga 'nátili a'kinana rawé. Alué Arani 'lige Eba ranala napu Abeli anilime nílige, alarigá 'nátale, alekeri alué Abeli me'álige bilé ajágame Onorúgame kógimia. 'Lige alué Abeli bonila napu Kaíni anilime nile, abiena kógilige go'ame Onorúgame. Nobi Onorúgameka 'we a'lá semáriga etele napu 'yálige alué Abeli napugiti Abélika 'la bijchígilime napu anílige Onorúgame nobi tabilé 'la etele napu 'yálige alué Kaíni. Kaínika tabilé bijchígime nílige napu anílige Onorúgame. Rekó Abélika 'ma mukugé 'we 'ya we'ká bamí, alué ralámuli jipe mochígame abiena laniá napu 'sílige Abeli ta'chó mukiá.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Uché bilé rió 'we 'ya bejtégame napu Enoko anilime nílige, 'we a'lá nirame nile Onorúgame. 'Lige Onorúgameka 'ma o'tole alué rió ajágame wamí 'pa rewagachi, alué rioka tajsiné mukule. 'Lige ralámulika 'we 'yáale nobi tabiléchigo rewáleko, 'máchigo o'tóligime Onorúgame 'pa rewagachi. Napu'lige Enoko bijí jena gawichí ajtígachi, Onorúgameka 'we galegá etele alué Enoko.
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Onorúgameka tabilé ganíliga ajtime ju alué ralámuli 'yuga napu tabilé bijchígime ju napu anílige Onorúgame. Alué ralámuli napu 'la Onorúgame oyérinilime ju, alueka bijchígimili júkuru Onorúgame ajágame ko, 'lige alarigá bijchígiwa, Onorúgame 'la semati raweli 'yámili ju alué napu 'we a'lá bijchígime ju alué ko wa'lula.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Uché bilé rió 'we 'ya bejtégamechigó 'we 'la bijchígale Onorúgame ajágame ko 'lige 'we 'la sébali olame ko napurigá anílige Onorúgame, alué rioka Noé anilime nile. Onorúgameka 'we a'lá anele 'we enátiri tábiri simírimio, 'lige abiena ruyele o'pólimio ba'wite bochígimi ye gawí. 'Lige alué Noeka asíriga 'la nirame nile Onorúgame, alekeri Noé bilé barko newale napurigá tabilé suwimela alué bo'né upila 'lige bo'né u'kúchila, 'lige bo'né mo'lílala. 'Lige uché jaré ralámulika 'ma suwile. Alekeri 'la machiáguru alué ralámuli tabilé bijchígime níligo napu anele Onorúgame. Alué Noeka asíriga 'la bijchígale napurigá anélige Onorúgame, alekeri 'we semátiri raweli narele. Ramueka abiénachigó 'la narépili júkuru 'la e'wésiga napu aní Onorúgame.
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Uché bilé rió napu 'we a'lá bijchígale Onorúgame ajágame ko, 'lige 'we 'la sébali olame ko napurigá anílige, alué rioka Abraámi anilime nile. Onorúgameka bayérole 'mi mejká napu nílige alé 'mi Kanani anilichi. 'We we'lé nile, we'ká riógachi. Abraámika simile 'yáamia rekó tabilé 'la machime ke koche simea. Onorúgame 'yámoríle alué wa'lú we'é alué rió, napurigá alué rió 'la bo'né niga asimela.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 'Liko napu'lige sebasa alé we'é bo'ígichi, we'ká bamí asale nobi tabiléchigo siné bo'né gawila nílekó. Pe iligá ichúrimi oyame nile 'lige napu bejtébaga ajtime nile, aleka gemate newárigime galégame nile, pe jami eyéname nile alué rió. Onorúgame abiena anele alué Abraámi inolá napu Isaki anilime nílige, abiénachigó narémili nile alué gawí. A'chigóriga anele Isaki inolá napu Akobo anilime nile.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Abraámi alarigá bejtégame nile, 'láchigo machíligame Onorúgame 'we a'lá semáriga 'yamio nujubá rawé. Abiénachigó 'la machile Onorúgame 'yamio 'we semáriga 'pa rewagachi napu Onorúgame 'we a'lá semáriga gatega ajtí. Alekeri tabilé chélagá eyénale panápurimi.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Abiena alué Abraámi 'we bijchígale napu'lige Onorúgame anele bilé ranégame nimio alué bo'né upila Sara. Okánika 'ma 'we o'chérame nile, 'lige alué Sara tabilé siné ranégame nile 'yako, abirigáchigo 'la nirame nílekó napurigá anele Onorúgame.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Ta chéréko rekó 'we o'chérame ke alué Abraámi, abirigáchigo 'la inógame nílekó. 'Lige alué Abraámi inolaka we'ká 'kúchigame nile. 'Lige alué inolá 'kúchila abéchigo, we'ká 'kúchigame nile napurigá we'ká so'pilí, 'lige napurigá saté gomichi nerúgame, napu tabilé gainárime ju tetia.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Napu'lige suwile suwábaga ye ralámuli 'ya mochígame, ta'chó narékame nile napu anílige Onorúgame 'ya. 'Lige 'we a'lá machile 'we a'lá semati raweli naremio napu'lige suwisá a'kinana. Alekeri 'we ganíliga mochile buigá jena wijchimoba ta'chó suwiyá. Aniá mochile: «Ramueka pe sígame niru, pe simárime niru jena gawichí.»
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Ralámuli alarigá ra'íchame ka pe 'yégiga anime ju bilena napu abé a'lá ju bejteralia.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 Tabilé gawí olagá aní napu 'ya nígame nílige. Gawí olagá anisáká napu 'ya nígame nílige, 'liko ku simátéligipaché a'boi gawílachi.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Nobi tabiléchigo gawí olagá aníleko, pe 'pa rewagachi mochílime olagá anile Onorúgame 'yuga, 'we 'la karao 'pa rewagachi. Alekeri Onorúgame tabilé chijúnale napu'lige alué ralámuli Onorúgame oyérame korichi. Onorúgameka 'we najkí napurigá alué ralámuli Onorúgame 'yuga mochímala. Onorúgameka 'we a'lá newale bilena napu mochímili ju alué ralámuli.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Napu'lige Onorúgame nulele Abraámi me'líniliga bo'né inolá Isaki anilime napurigá Onorúgame kógimia, alarigá 'sime olálige Abraámi rekó pe aluecho kachi bo'né inolá.
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 Onorúgameka anélige alué Abraámi alué bo'né inolá Isaki we'ká 'kúchigame nímili níligo, 'lige alué Isaki 'kúchila abiena we'ká 'kúchigame nímili níligo.
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 'Lige Abraámi 'we 'la machile Onorúgame 'we 'la sébali olame ko napurigá anílige. 'Lige Onorúgame nulele alué Abraámi napurigá bo'né inolá me'limela, napurigá bilé bo'á alarigá me'liboli nile alué Isaki Onorúgame kógimia. 'Lige Abraámi 'we 'la 'nátale alué Isaki me'lisúká, uchéchigo siné 'yamio alawá napurigá ajagá asimela uchéchigo siné. Alekeri Abraámi 'we 'la e'wámili nile napurigá nulele Onorúgame, me'limeli nílekuru, 'lige Onorúgameka anele, «Tabilé me'liboa mué inolá Isaki», anele Onorúgame, iligá bilé bo'á 'yale napurigá me'limela. Yeka pe tétali neraga nile a'kinana bo'né Onorúgame Inolá me'liboli níligo ramué gu'íriga, 'lige ku 'yamio alawá napurigá ajagá asimela. 'Lige alarigá 'sile.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 A'kinana napu'lige alué Isaki 'ma o'chérame ka, abiena 'we 'la bijchígime nile Onorúgame 'we a'lá sébali olamio napurigá anílige. Alué bo'neka tabilé etele napu Onorúgame newámili nílige. Alueka tánale Onorúgame napurigá gu'írimala Onorúgame alué Isaki inolá okáraga napu Akobo anilime nile bilé 'lige bilé Esaú anilime nile.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 'Liko alué Akobo a'chigóriga 'sile napu'lige amulí mukiá, Onorúgame tánale napurigá gu'írimala alué ochila alué Akobo inolá 'kúchila napu José anilime nile, napurigá 'la oyéramala ye 'nátili 'we 'la sébali olamio napu aní Onorúgame. Napu'lige ye tania ilígichi, bilé gujsí resólaga chujkule rojpóchiga Onorúgame tania ilígachi. «Onorúgame asíriga 'la ju», anile.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 José abiena 'we 'la bijchígame nile Onorúgame 'la sébali olame ko napurigá aní. Napu'lige amulí mukiá alué José, anile a'kinana Onorúgame buinamio alué ralámuli israelita alé Ejipto mochígichi, 'lige anile: «Napu'lige 'ma simiba jena mochiga, 'ma o'ká simáwaká ne o'chilá», anile alué José.»
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Asíriga a'kinana we'ká bamí kachi alué Moisesi o'nola 'lige eyela nasole alué Moisesi bakiá mechá napu'lige pe kulí ochérisa. Alué wa'lula Ejipto ajtígame nulale napurigá me'liboa suwábaga u'kuchí rió alué napu ekí israelita nile, 'lige alué Moisesi o'nola 'lige alué eyela tabilé majale. Alueka regá 'nátale: «'We semátiri ju ye u'tátiri, siné kachi abe bilé rawé wa'lú ochérisa ye towí wa'lú nejkúrimeréko.»
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Alué wa'lula Ejipto ajtígame malala rewale alué Moisesi 'lige bujkurule. Napu'lige alué Moisesi wa'lú ochérasa, tabilé narénilile alué napu nachuámili nile alué mukí ranala kóriká. Alueka Onorúgame ma'chí buinamia mayele alué ralámuli israelita alé Ejipto mochígichi.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Alué ralámuli ejipsio 'we resí olale alué ralámuli Onorúgame oyérame, alué israelita, 'lige alué Moisesi 'nátele 'we a'lá ko napurigá resí nílamala bo'né alué uché jaré ralámuli israelita 'yuga. Alueka tabilé asinálile alué ralámuli ejipsio 'yuga napu tabilé gurule go'ame, 'we resítiri nile alué ralámuli. Bo'neka 'la machíligame tabilé we'lisi ganíliga mochímili níligo alué ralámuli ejipsio.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Alueka narénilia asale napu Onorúgame 'yámorílige alué ralámuli israelita. Moisesi a'lá machile Onorúgame julamio bilé rió napu ku buinamio alé tabilé 'la bowechi napu Kristo anilime nile. Alekeri Moisesi tabilé asinálile alé Ejíptochi rekó we'ká 'yáwili nílige enomí alé asisáká.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Tabilé majale alué wa'lula rey alé Ejipto nulame rekó ayoge napu'lige 'másale alé Ejíptochi. A'lá machile alué Moisesi Onorúgame alé eyénaligo gu'íriga, nobi tabiléchigo etélekó.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Napu'lige Moisesi ku nawasa alé Ejpipto abé a'kinana we'ká bamí, Onorúgame anile bo'né julámoríle me'limea alué bajchá ochérigame rió alé a'pílipi galichi, tabilé elá chujkúgame nísaká alé yochi. Alueka 'la bijchígale napu anile Onorúgame 'lige nulele alué ralámuli israelita napurigá ujchémala alué elá alé yochi napurigá tabilé me'liboa alué bajchá o'chérigame rió israelita.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 'Liko alué ralámuli israelita júmasile alé Ejipto mochiga, 'liko Onorúgameka wanápale alué wa'lú ba'wí napu Ba'wí Sejtákame anilime ju napurigá 'la wakígachi simáromala alué ralámuli. Alueka 'we a'lá bijchígale napu anele Onorúgame, tabilé a'rémoríle napurigá suwimela. Napu'lige alué we'ká ejipsio sontalo sébalechigó abalemi simáromia, 'ma e'yénachi nasípami, Onorúgame yati ku bochíbale alué ba'wí, 'lige suwábaga alué sontalo ejipsio 'ma si'lile.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Abé a'kinana naosa makué bamí kachi alué ralámuli israelita we'sá nolérale alé suweke we'ká riógichi napu re'pá ilígame tegótigame nile napu Jerikó anilichi nile. 'We 'la bijchígale Onorúgame 'la gu'írimio napurigá neyúrimala alué sairúgame 'yuga napu alé pachá mochile, 'ma gichao rawé sébachi 'ma gajule alué tegoli, 'liko alué ralámuli israelita me'ale we'ká alué ralámuli amulí suwábaga.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Alé pachá asale bilé mukí napu Rajabi anilime nile napu we'ká rió 'yuga gojchime nile. Alueka tabilé me'líliru, alueka gu'íriligime alué oká rió israelita napu'lige alemi e'yénilige e'néniga. Alué mukika 'we 'la bijchígale Onorúgame 'la gu'iria asáligo alué ralámuli israelita, alekeri alué mukí 'la gu'írile alué oká rió.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Neka 'ma 'la ruwíturu napurigá 'emi 'we a'lá bijchígimala Onorúgameka 'la sébali oláame napu aní. Tabilé ikiru ne ruyá churigá nokáliga alué uché jaré ramué rijimala 'ya mochígame, napu nile Gereoni, 'lige Baraki, 'lige Sansoni, 'lige Jeptesi, 'lige Rabí, 'lige Samueli, 'lige alué 'ya mochígame napu ruwime nile napu anele Onorúgame.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Alueka 'we a'lá bijchígile Onorúgame 'we a'lá sébali olamio napurigá anílige, 'lige alekeri 'we a'lá e'wele Onorúgame. Alekeri 'la neyúrale jaré alué ralámuli nakoga alué chejarela ralámuli e'wélala rey 'yuga 'lige alué we'ká sontálola 'yuga. 'Lige aminami jaré e'sélikame nile, 'we 'la 'nátale Onorúgame 'yuga. Jaré alué ralámuli 'la narele napu Onorúgame nejímorílige. Jaré neyúsale napu'lige amulí me'liá mawiyate. Onorúgame na'ómale chu'ala alué mawiyá.
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 Jaré tabilé rajale napu'lige alué ralámuli e'kósilichi wa'lú na'ichí. Jaré amulí me'líliru machétate. Jaré tabilé nígame a'walí 'ma narele a'walí Onorúgame a'walila napurigá 'la neyúromala we'ká sairúgame 'yuga nakoa, 'lige 'ma mabule alué ralámuli.
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Abiena jaré umugí alué Onorúgame ra'ichálila bijchígime, alué umugí 'kúchila suisá, Onorúgameka uchéchigo siné 'yale alawá napurigá ku ajagá mochímala.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 'Lige jaré Onorúgame oyérame 'we gawéliru 'lige wejpisóliru, jaré 'ma buléliru karénate alé pachá galírale mo'asa.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Jaré rejtete bajsibuga me'líliru, 'lige jaré serúchote rejpunáleru 'lige jaré i'weli rejpigate ejchega me'líliru. Pe ichúrimi e'yéname nile bo'á wi'chila o'páchiga 'lige chibá wi'chílatiri. Jaré ta'mé nígame nile go'ame. Asíriga we'ká e'karúgame resí ikile tabilé na'timáliru alué cha nokame ralámulite.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Alué ralámuli tabilé nirame Onorúgame, alueka tabilé nirale Onorúgame oyérame ralámuli. Anile alué cha nokame ralámuli: «Abé 'la júkó ye ralámuli suwisá», nobi Onorúgameka 'we 'la nirale alué bo'né oyérame. Alué Onorúgame oyérame ka pe panápuri mochime nílekuru tabilé ba'wégachi 'lige aminami tabilé 'wesi ralámuli ejperégichi. 'Lige resochimi ejperégame nile 'lige aminami re'lemi we'éralemi ejperégame nile.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Alueka 'we 'la e'wale napurigá anílige Onorúgame, tabiléchigo naréleko jena wijchimoba napu anile Onorúgame.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Ramué jipe jena ejperégame abé 'la námame niru napu nocha ajtí Onorúgame. Ramueka 'ma eteru churigá gu'íriligo Onorúgame ralámuli, pe bo'né Inolá jékana júlale napurigá gu'írimala. Alué ralámuli 'ya mochígame pe buigá mochile napurigá sebámala alué Onorúgame Inolá. Tabilé etele, 'ma suwíligame. Jípeko 'ma sébakuru, alekeri jípeko alué ralámuli 'lige ramué napuíka 'la gaináwaleké sébali olame ralámuli gayenia.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.