Atos 27
Onorúgame nila ra'íchali (TACNT) vs NAA
1 'Lige alué wa'lula Besto 'yúriga júlale bilé sontalo gapitánila alué Páulo o'tóriga alé Roma anilichi wa'lú we'ká riógichi uché jaré galírale mo'árigame 'yúriga. Alué sontalo Julio anilime nile. Alué bo'né nochálilaka nile napurigá o'tomela ralámuli galírale mo'áriga mochígame napurigá gatémala alué ra'íchili alé Roma napu ajtílige alué wa'lula gobierno Sesar anilime.
1 Quando foi decidido que devíamos navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião chamado Júlio, do Batalhão Imperial.
2 'Lige ramué ralámuli jímirituru alé bárkochi. 'Lige alué barko alé 'naka Agramitio anilíchika simígame nile alué barko napu ramué cha'pirú. 'Lige alué barko simime nile alé napu bo'í alué wa'lú ejiro Asia anilime rewégame. 'Lige simíromili nile alé napu we'kaná uchúpame ju alué barko alé napu Asia anilime ejiro bo'í. 'Lige Aristarko anilime rió si enegéturu ramué 'yuga alé bárkochi. 'Lige alué rió Aristarko alé we'ká riógichi Tesalónika anilichi bejtégame ke napu ejiro Maseronia ju alé we'ká riógichi.
2 Embarcando num navio de Adramítio, que estava de partida para costear a província da Ásia, fizemo-nos ao mar, indo conosco Aristarco, um macedônio de Tessalônica.
3 'Lige melénala rawé kachi sebáruturu alé bilena we'ká riógichi Sironi anilichi napu alué barko uchúpame ju, 'lige alué sontalo Julio 'we a'lá niraga etele alué Páulo, 'lige lisensia 'yale alué Páulo napurigá simela alé napu ejperégame nile alué bo'né Páulo amígola napurigá alué Páulo amígola kógimala napu resí lále alué Páulo.
3 No dia seguinte, chegamos a Sidom. Júlio, tratando Paulo com humanidade, permitiu que ele fosse ver os amigos e obter assistência.
4 'Lige ramué ralámuli alé we'ká riógichi Sironi alé e'yéniga simáruturu, 'lige nujubá etéruturu ramué alué gawí Chipre anilichi alé ba'wichí nasipa ilígame wa'lú gawí. 'Lige o'iná 'nalina iligéturu alué gawí ramué alemi e'nárigichi. 'Lige ramué alé na'kolínaka 'nalina simáruturu napurigá ta'mé 'we a'wágame chibámala eká.
4 Partindo dali, navegamos ao abrigo da ilha de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 'Lige alué wa'lú ejiro Silisia anilime gawí bo'ígichi alé a'mulipi simáruturu ramué. 'Lige alué wa'lú ejiro Pampilia anilime gawí bo'ígichi alé a'mulipi simáruturu ramué alé bárkochi mochiga. 'Lige alé si sebáruturu ramué bilena we'ká riógichi Mira anilichi napu ejiro Lisia nílige.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 'Lige alué sontalo gapitánila gatele napurigá ramué simawa alé bárkochi napu Alejantríaka simígame nile. 'Lige alué barko alé Italia anilichi sebámili nile, alé napu ju we'ká riógichi Roma anilichi. 'Lige alué sontalo gapitánila nuláturu napurigá ramué aleké bárkochi jímopua napurigá ramué 'we simawa bowesia. Alué we'ká sontalo abiénachigó simíbaturu.
6 Nesse porto, o centurião encontrou um navio de Alexandria, que estava de partida para a Itália, e nos fez embarcar nele.
7 'Lige ramué we'ká rawé e'náruturu kilí aleké bárkochi mochiga. 'Lige 'we nóchili olagá sebáruturu ramué ralámuli alué bárkochi e'yéniga alé bilena napu chukíbame ju alué barko alé a'bé Gniro anilichi we'ká riógichi. 'Lige alué eká 'we a'wágame ekáturu o'weka 'nalina napu ramué e'yénilige, alekeri chakena simáruturu. 'Lige alé na'kolínaka 'nalina simáruturu alué gawí ilígachi alé nasipa ba'wichí Kreta anilime alé pe a'bemi napu Salmoni anilichi nile.
7 Navegando vagarosamente muitos dias, foi com dificuldade que chegamos às imediações de Cnido. Não nos sendo permitido prosseguir, por causa do vento contrário, navegamos ao abrigo de Creta, na altura de Salmona.
8 'Lige aminabi simáruturu 'we nóchali olagá alé a'bé Kreta anilichi, 'lige sebáruturu bilena napu uchúpame ju barko napu Buenos Puertos anilichi nile. 'Lige alé yéniga a'bé kéturu alué we'ká riógichi Lasea anilichi.
8 Costeando a ilha com dificuldade, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 'Ma we'ká rawé 'we nóchali olagá e'inaru ramué, alekeri amulí sébale romósali. 'Lige alué Páulo ruyele alué ralámuli alé e'yénigime bilé rejcholi.
9 Depois de muito tempo, tendo-se tornado a navegação perigosa, e já passado o tempo do Dia do Jejum, Paulo os aconselhou,
10 Anele:
10 dizendo: — Senhores, vejo que a viagem vai ser trabalhosa, com dano e muito prejuízo, não só da carga e do navio, mas também da nossa vida.
11 'Lige alué rió bárkochi nulame uché bilé 'nátili 'nátale, alué sontalo gapitánila alué 'lina e'wile. Napu anile Páulo tabilé e'wile.
11 Porém o centurião dava mais crédito ao piloto e ao mestre do navio do que ao que Paulo dizia.
12 'Lige alé napu mochile alué ralámuli, aleka ta'mé 'we a'lá nile romó mochilia. 'Lige alekeri amulí suwábaga alué ralámuli simánili uché bilena. 'Lige anile:
12 Não sendo o porto próprio para invernar, a maioria deles era de opinião que deviam partir dali, para ver se podiam chegar a Fenice e aí passar o inverno, visto ser um porto de Creta, que olha para o noroeste e para o sudoeste.
13 'Lige a'lige ekale alué eká alé o'inaka, 'lige pe kilí ekale alué eká. 'Lige alekeri 'nátale alué ralámuli uché simánilia. 'Lige alué ralámuli tabilé che ikirá mayéleke'é. 'Lige alué ralámuli simíbale alé bárkochi, 'lige alué barko alé 'mimi ba'wichí enale a'bé alué Kreta anilime gawí ilígachi ba'wichí nasipa.
13 Soprando brandamente o vento sul, e pensando eles ter alcançado o que desejavam, levantaram âncora e foram costeando mais de perto a ilha de Creta.
14 'Lige pe a'kinana 'la iwégame a'wágame ekale alué eká alé 'naka wajtonaka niraga napu alué gawí Kreta anilime ilígachi. Aleka nolina alué eká 'we a'wágame.
14 Entretanto, não muito depois, desencadeou-se, do lado da ilha, um tufão de vento, chamado Euroaquilão.
15 'Lige alué eká alué barko 'ma se'wimi rajkibúroleke'é. 'Lige alué barko tabilé chérigá simile alé o'wemi napu simánili alué ralámuli napugiti alué eká cha a'wágame ekáligime 'lige se'wimi 'nalina enale alué barko. 'Lige alué ralámuli alué barko o'tome arigá a'rele o'wemi o'toa alué barko. A'réleke'é napurigá o'tomela alué eká alué barko.
15 O navio foi arrastado com violência e, sem poder resistir ao vento, cessamos a manobra e nos fomos deixando levar.
16 'Lige ramué a'bé simáruturu alé napu ilí alué gawí Káura anilime, alué gawí alé ba'wichí nasipa ilígame. 'Lige alemi ta'mé 'we a'wágame eká alué eká. 'Lige alué u'tá barko alué napu alué wa'lú barko banagá enale alé guwánaka ujchagá, alué 'we nóchili olagá moiburu alé re'pá amoba wa'lú bárkochi reká.
16 Passando ao abrigo de uma ilhota chamada Cauda, com dificuldade conseguimos recolher o bote.
17 'Lige alué ralámuli alué wa'lú barko o'tome 'we majale 'ma su'para mayele alué wa'lú barko, alekeri bochígimi bulele iwíate. 'Lige 'we majale alué ralámuli alué wa'lú barko alé satebó 'ma chibara mayele. Alué satebó Sirte anilime ajtígichi. 'Lige re'kibule alué ru'nágame chiní alué eká cha'pime. 'Lige alué chiní 'ma re'kibusa, a'rele alué barko napurigá bo'né 'we 'mámala alué ekate.
17 Tendo içado o bote, os marinheiros usaram de todos os meios para reforçar o navio com cabos de segurança. E, temendo que fossem encalhar nos bancos de areia de Sirte, desceram as velas e foram à deriva.
18 'Lige melénala, bijí 'we a'wágame eká ilile. 'Lige alué pabé napu muruka enale alué barko, alué ralámuli ba'wichí 'lúleke'é.
18 Açoitados severamente pela tormenta, no dia seguinte começaram a jogar a carga no mar.
19 'Lige uché melénala amulí suwábaga ba'wichí 'lúleke'é napu ekí tábiri nígame nile alué barko.
19 E, no terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 'Lige we'ká rawé tabilé eteru ramué alué rayénili, nibilé so'plítiri, nibilé mechátiri cha a'wágame u'kiá ilíligame nabí rawé 'lige rukomi. 'Lige ramué 'la bijchiá tabilé neyúsira mayéleke'é.
20 E, não aparecendo, havia já alguns dias, nem sol nem estrelas, caindo sobre nós grande tempestade, dissipou-se, afinal, toda a esperança de salvamento.
21 'Lige we'ká rawé mochiru ramué alé bárkochi tabilé go'ame go'gá. 'Lige alué Páulo o'weti ilísituru alé napu ramué mochile. 'Lige aniéturu alué Páulo o'weti ilísiga alé:
21 Havendo todos estado muito tempo sem comer, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: — Senhores, na verdade, era preciso terem-me atendido e não partir de Creta, para evitar este dano e perda.
22 'Lige jípeko 'emi ralámuli tabilé chéláwagó rekó aliena resí ke jemi ba'wichí nasípami. Pecha 'wesi rió mukumela kaka rekó ramué ye barko we'kawárige.
22 Mas agora aconselho que tenham coragem, porque nenhuma vida se perderá, mas somente o navio.
23 Be'á rukó nawáturu bilé alué santo ánjeli alé a'bé napu ne iligé, alué napu Onorúgame júlale. Neka Onorúgame nila kame, 'lige neka Onorúgame gu'írime ju.
23 Porque, esta mesma noite, um anjo do Deus a quem pertenço e a quem sirvo, esteve comigo,
24 'Lige anéturu ne'chí alué santo ánjeli: «Pecha chéláwa, tabilé majawa mué Páulo. Mué rió sebámili kame alé Roma alué wa'lula gobierno ajtígichi, alekeri 'we a'lá repúmala Onorúgame alué ralámuli napu ekí mochí jena bárkochi», anéturu alué santo ánjeli ne'chí.
24 dizendo: “Paulo, não tenha medo! É preciso que você compareça diante de César, e eis que Deus, por sua graça, lhe deu todos os que navegam com você.”
25 Alekeri 'emi ralámuli tabilé chéláwa, tabilé majawa. 'We iwega mochiwa 'nalina. Neka 'la machiame alarigá nímio. 'La bijchiá nimia napurigá anele ne'chí alué santo ánjeli.
25 Portanto, senhores, tenham coragem! Pois eu confio em Deus que tudo vai acontecer conforme me foi dito.
26 Pe iligá ye barko rakichómala ba'wichí enagá bilé gawí ba'wichí nasipa ilígame ―anéleke'é alué Páulo.
26 Porém é necessário que sejamos arrastados para alguma ilha.
27 'Lige alué wa'lú ba'wichí napu e'yénilige ramué alué Agriátiko anilime nile alé alué ba'wí wa'lú. 'Lige ramué oká tarali e'náruturu alemi alué eká 'we a'wágame ekachi. 'Lige alué eká pe ichúrimi o'tó alué barko tabilé asé 'la bi'lénapi. 'Lige bilé rukó, nasipa rukó kachi, machile alué ralámuli alé bárkochi nóchame alué barko alé we'é ajtígichi a'bemi enagó.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo nós batidos de um lado para outro no mar Adriático, por volta da meia-noite os marinheiros pressentiram que se aproximavam de alguma terra.
28 'Lige machisá 'lige tétile alué ba'wí chiena rojkógame ka alué ba'wí alé. 'Lige alué ba'wí alé pee rojkógame nile, pe bilé liá miná gichao metro rojkógame nile alué ba'wí. 'Lige pe a'mibemi uchéchigo siné tétile alué ralámuli, 'lige aleka abé ta'mé 'we rojkógame nile, pe makué usani metro rojkógame nile alémika alué ba'wí.
28 E, lançando a sonda, viram que a profundidade era de trinta e seis metros. Passando um pouco mais adiante, tornando a lançar a sonda, viram que a profundidade era de vinte e sete metros.
29 'Lige alué ralámuli rakichora mayele alué barko e'wele rejtechi. 'We majale alué ralámuli. 'Lige naó jiero e'wele 'we bejtégame iwíate o'wisa alé bárkochi 'lige ba'wichíkana rajkibule alé guwánachi napurigá alué barko ta'mé iwégame simela. 'Lige alué ralámuli Onorúgame tánele napurigá 'la yati che'limela.
29 E, receosos de que fôssemos atirados contra lugares rochosos, lançaram da popa quatro âncoras e oravam para que rompesse o dia.
30 'Lige alué ralámuli alé bárkochi nóchame 'we majale. Lale alué ralámuli: «¿Jipe churigá neyúsiwa ramué ralámuli jena ba'wichí? 'Ma si'líporéko ramué», láleke'é alué ralámuli. 'Liko anile alué ralámuli bárkochi nóchame:
30 Nisto os marinheiros tentaram escapar do navio. Arriaram o bote no mar, a pretexto de que iam largar âncoras da proa.
31 'Lige alué Páulo yati anele alué wa'lula sontalo gapitánila:
31 Paulo disse ao centurião e aos soldados: — Se estes não permanecerem a bordo, vocês não poderão se salvar.
32 'Lige alué sontalo kapitánila nulele alué uché jaré sontalo napurigá rijpunámala alué iwía alué u'tá barko o'wírigime. 'Lige alué u'tá barko alé ba'wichí wijchile.
32 Então os soldados cortaram os cabos do bote e o deixaram afastar-se.
33 'Lige amulí che'lachi, alué Páulo najkile napurigá alué ralámuli go'ame go'mela. 'Lige anile alué Páulo:
33 Enquanto amanhecia, Paulo rogava a todos que se alimentassem, dizendo: — Hoje é o décimo quarto dia em que, esperando, vocês estão sem comer, não tendo provado nada.
34 Neka taní napurigá go'mela 'emi go'ame. 'Emi bilé a'walí najkíguru napurigá 'la ajagá e'yenámala. 'Lige 'la tabilé che ikimela, nibilé pe bilé gupá we'kuámala 'emi.
34 Por isso peço que comam alguma coisa, pois disto depende a sobrevivência de vocês. Porque nenhum de vocês perderá nem mesmo um fio de cabelo.
35 'Lige alué ra'íchili ra'ichasa alué Páulo, 'lige 'wile bilé baní 'lige Onorúgame cheliera 'yale alé we'ká ralámuli mochígichi iligá 'lige chi'wánale alué baní. 'Lige chi'winasa bo'né go'ale alué baní.
35 Tendo dito isto, pegando um pão, deu graças a Deus na presença de todos e, depois de o partir, começou a comer.
36 'Lige alué ralámuli etesa go'yame 'lige o'maka oyéralechigó, 'lige suwábaga alué ralámuli go'ale alué baní.
36 Todos ficaram mais animados e se puseram também a comer.
37 'Lige ramué we'ká ralámuli nírigeturu alé bárkochi e'yénigime. Oká siento miná gicháosa makué miná usani ralámuli, alakí nírige ramué ralámuli alé bárkochi e'yénigime.
37 Estávamos no navio duzentas e setenta e seis pessoas ao todo.
38 'Lige ramué ralámuli 'ma go'sá napu ekí go'ame go'nálile ramué, 'lige alué ri'ligó napu barko muruka enálige 'ma ba'ichí 'lútuturu cha bejtegá e'nárigime alué barko napurigá ta'mé 'we bejtégame enámala alé ba'wichí napurigá 'la sebámala alé satebó.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, jogando o trigo no mar.
39 'Ma che'lisá, tabilé machile alué ralámuli alé bárkochi nóchame chonilime ko alué gawí. Etele kaka wa'lú ajtigó saté alé 'mimi sijkóchimi. 'Lige alué ralámuli 'nátale alemi simánilia 'lige regá 'nátale: «Pala 'la sebara ye barko alé napu wa'lú saté ajtí.»
39 Quando amanheceu, não reconheceram a terra, mas avistaram uma enseada, onde havia uma praia. Então consultaram entre si se não podiam encalhar ali o navio.
40 'Lige alué ralámuli alué saté etesa, rijpúnile alué iwía alué e'wele jiero bulérigame. 'Lige a'rele alué barko napurigá 'we 'mámala alé 'mimi ba'wichimi. 'Lige bo'tánale alué iwía alué igú bulérigame napurigá 'la o'wemi simela alué barko alé sekochi napu ajtí alué wa'lú saté. 'Lige alué chiní bajchámana chujkúgame o'wínale alué eká cha'pime napurigá alué barko o'wemi simela. 'Lige alué barko 'we 'male alé 'mimi o'wemi alé napu ajtile alué saté.
40 Cortando os cabos das âncoras, deixaram que ficassem no mar. Soltaram também as amarras do leme. E, alçando a vela de proa ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 'Lige alué saté alé ba'wichí re'lé ajtígame, wa'lú rumúlame níleke'é. 'Lige alué ralámuli alué barko o'tome tabilé etele alué saté alé wa'lú rumúlagame ko. 'Lige alué barko alué bajchámana enágame 'ma alé satebó re'lé toka ilíbaleke'é. 'Lige alé ilíbale alué barko chujpala satechi re'lé bokuika. 'Lige tabilé gayénale simiá alué barko alé ilibasa. 'Lige alué barko alé ilibasa 'ma gajpole alé 'naka guwánaka alué ba'wite, cha a'wágame simíligame alué eká ba'wí 'yuga. 'Lige alué barko 'ma a'tabé gajpóleke'é.
41 Dando, porém, num lugar onde duas correntes se encontravam, encalharam ali o navio; a proa encravou-se e ficou imóvel, mas a popa se despedaçava pela violência das ondas.
42 'Lige alué we'ká sontalo 'ma me'linálile alué we'ká ralámuli galírale mo'áriga mochígame alé e'yénigime napurigá ta neyúsimala, napurigá tabilé júmasimala a'kega alé 'mimi suwemi.
42 O parecer dos soldados era que os presos deviam ser mortos, para que nenhum deles fugisse nadando.
43 'Lige alué wa'lula sontalo gapitánila najkile napurigá alué Páulo tabilé mukumela alé. 'Lige alekeri tabilé a'rele napurigá alué sontalo me'limela alué ralámuli. 'Lige alekeri nulale alué gapitani napurigá alué ralámuli abé a'lá ejebénigame a'kega, alué jibóchimala alé ba'wichí, napurigá 'la sebámala alé miná napu ajtile alué saté.
43 Mas o centurião, querendo salvar Paulo, impediu-os de fazer isso. Ordenou que os que soubessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra.
44 'Lige abiena nulele napurigá alué ralámuli tabilé ejebénigame a'kega, alueka rabileta gajpógame o'ká simámili nile ba'wichí. 'Lige alué rió gapitani lanesa, yati e'wale alué ralámuli, yati jibóchile alé ba'wichí. 'Lige suwábaga 'la sébale alué ralámuli alé miná suwemi satebó, tabilé 'wesi si'lile.
44 Quanto aos demais, que se salvassem, uns, em tábuas, e outros, em destroços do navio. E foi assim que todos se salvaram em terra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.